Velikom tetrijebu prijeti nestanak u bh. šumama

Od nekadašnjih 26, danas u BiH postoje samo dva registrovana pjevališta velikog tetrijeba. Na ovu opasnost ukazali su stručnjaci sa Šumarskog i Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavnici NVO, lovačkih društava i šumarskih preduzeća na naučno-stručnom skupu koji je organiziralo Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva FBiH u bugojanskom planinarskom domu Duboka.

Velikog tetrijeba nema kao lovne divljači u Sloveniji i Hrvatskoj, a ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci ista sudbina bi mogla zadesiti i našu zemlju. Jedna od mjera zaštite je smanjenje lovne sezone sa 60 na 30 dana ili proglašenje lovostaja na ovu ugroženu životinju, naglašeno je na skupu u Bugojnu.

- Naša generacija je kriva što je prije 47 godina nestao mali tetrijeb, a prethodna generacija je kriva što je u našoj zemlji nestao dabar. Mi smo odlučili da izvršimo reintrodukciju vrsta koje su izumrle. Sa dabrom smo to ostvarili, naselili ga u Donjem Vakufu i on se sada širi u rijeci Vrbas, krenuo je uz rijeku Semešnicu.

Za zaštitu velikog tetrijeba bilo bi dobro da šumari vrše eksploataciju tokom avgusta, septembra ili oktobra, a da u preostalim mjesecima te aktivnosti miruju, kada tetrijeb pjeva - kaže potpredsjednik Udruženja Sead Hadžiabdić.

(Ne)ekološka Crna Gora

Crna Gora je uspjela zaštititi oko 7% svoje teritorije, što u poređenju sa 0.5% koliko je zaštićeno u BiH, izgleda kao fantastičan uspjeh. Ipak, tamošnji ekolozi misle da je i takvo stanje daleko od zadovoljavajućeg.

Intervju sa ornitologom Darkom Saveljićem (prenesen sa RFE), govori o problemima vezanim za zaštitu životne sredine u Crnoj Gori.


RSE: Gospodine Saveljiću, u Crnoj Gori već neko vrijeme jednu od najaktuelnijih tema predstavlja proces usvajanja Prostornog plana. Šta se ovim dokumentom reguliše i koliko je on zapravo važan za jednu državu i društvo?

    SAVELJIĆ: Što se tiče Prostornog plana, on je u svim normalnim zemljama akt koji je po jačini odmah poslije Ustava. Zbog toga se puno prašine diže o nacrtu Prostornog plana Crne Gore koji je bio veoma kontradiktoran i konfliktan, a koji je određivao smjernice za razvoj Crne Gore do 2025. godine. Ako je što u prethodnom nacrtu Prostornog plana bilo dobro obrađeno, to je bila zaštita prirode, bez obzira što neki lokaliteti nijesu bili prepoznati. Ipak, obrađivač poglavlja o zaštiti prirode u ovom novom Prijedlogu prostornog plana Crne Gore koji će vjerovatno biti i finalni išao linijom manjeg otpora i sve što je uradio je u tom dokumentu bilo predloženo i napadano tokom ovih rasprava u ovom preijedlogu je izbačeno. Interesantno je da je ostao konflikt između energetičara i ekologa kod kanjona Komarnice gdje je kanjon Komarnice ustvari zaštićen kao spomenik prirode u Crnoj Gori, pa se na jednoj strani predlaže za pripajanje Nacionalnom parku Durmitor, a istovremeno mu se eksplicitno određuje sudbina u poglavlju za energetiku da će to sigurno da bude hidroakumulacija.. Zamislite da vi pripajate Nacionalnom parku neku hidroakumulaciju. Izgleda u najmanju ruku smiješno. Ono što takođe ne štima u ovom novom Prijedlogu prostornog plana za Crnu Goru, a tiče se zaštite prirode, je da je prostor Nacionalnog parka Durmitor sa 39 hiljada hektara smanjen na 32 hiljade i sto hektara. Znači, ovaj Prostorni plan je suzio površinu Nacionalnog parka Durmitor za čitavih 6900 hektara, a za komapraciju Nacionalni park Lovćen je 6220 hektara ili Biogradska gora 5650 hektara. Znači, Nacionalnom parku Durmitor je ovim Prostornim planom ne slučajno oduzeta površina cijelog jednog nacionalnog parka, a o čemu se radi. U toku je izrada novog Zakon o nacionalnim parkovima gdje je Uprava nacionalnih parkova tražila suženje granica Nacionalnog parka Durmitor. Takođe ono što primjećujem da je dobro kada je u pitanju zaštita prirode, a tiče se ovog Prostornog plana, je da je znatno proširena granica Nacionalnog parka Prokletije sa 14 hiljada hektara od prethodnog na 21 hiljadu hektara u ovom dokumentu. Ono što je u prethodnom nacrtu bilo urađeno detaljno, a prijedlog bio zaista kvalitetan to je obrada, odnosno perspektiva buduće zaštite nekih područja u Crnoj Gori kao spomenika prirode. I ipak u ovom novom “boljem” nema govora o tim lokacijama već se obrađivač ograđuje i kaže da treba da budu predmet posebne zakonske procedure što smatram da je neprihvatljivo, obzirom na značaj spomenika prirode kod očuvanja geomorfoloških, geoloških i biodiverzitetskih svojstava nekog regiona. Sve u svemu, stiče se utisak na novo rješenje nije donijelo nikakav prosperitet zaštiti prirode naše zemlje, a da je posebno o dijelu zaštite prirode da se može smatrati za razliku od ranijeg rješenja planom bez plana.

    RSE: Kako tumačite postojanje brojnih, medjusobno suprotstavljenih, rješenja koja su sadržana u ovom dokumentu?

    SAVELJIĆ: Ja sam i ranije govorio da je jako teško bilo "ispeglati" ovaj Nacrt prostornog plana jer je bio toliko kontradiktoran unutar sebe da bi neko zaista trebao da oformi jedan jak tim i da mu treba dugo vremena da sve to “ispegla” . Vidi se da u ovom Prostornom planu je to “ispeglano” znatno bolje zbog toga što je zaštita prirode jednostavno skraćena. Ne postoji decidno rečeno što će da bude zaštićeno ubuduće. Ostavlja se mogućnost investitorima da oni prilagođavaju ovaj Prostorni plan prema sebi, a ne Prostorni plan da kreira razvoj države kako treba da radi.

    RSE: Nedavno je usvojena Strategija razvoja energetike do 2025. Kako ocjenjujete kvalitet ovog dokumenta?

    SAVELJIĆ: Što se tiče zaštite prirode u ovoj Strategiji razvoja energetike, ona je urađena katastrofalno Moram da kažem da na 73 strane koliko ima ta strategija zaštita prirode je obrađena na svega tri strane, od čega su dvije strane neki najesni grafikoni emisija termoelektrane, a svi znamo da je fokus strategije razvoja energetike Crne Gore upravo izgradnja hidroelektrana na Morači i na Komarnici, pa i hidroelektrana Boka. Zaštita prirode je obrađena na svega tri strane, dvije strane tretiraju termoelektranu, a uticaj hidroelektrana na prirodu obrađen je u svega sedam rečenica i to moram da kažem da su uglavnom hvalospjevi da će brane da povećaju kvalitet života naših građana, kako će doći do anuliranja klimatskih promjena, a sve je to suprotno međunarodnim standardima i tvrdnjama međunarodnih komisija za klimatke promjene da izgradnja tih velikih elektrana uopšte neće riješiti problem klimatskih promjena, na primjer.

    RSE: Da li imate primjedbe na sam proces usvajanja?

    SAVELJIĆ: Ja, kao i moje druge kolege iz nevladinih organizacija, imali smo jako puno primjedbi i kod procesa vođenja javnih rasprava, te prihvatanja naših prijeloga. Strategija razvoja energetike je usvojena mimo, odnosno međnarodne organizacije i četiri nevladine organizacije Nacionalnog savjeta za održivi razvoj glasale protiv usvajanja ovakve strategije zbog toga što nam je Kancelarija za održivi razvoj poslala na čišćenje, analiziranje i davanje mišljenja na ovaj dokument, sedam dana prije početka Nacionalnog savjeta za održivi razvoj. Radi se o zaista kompleksnom dokumantu i mislim da treba jako puno vremena da se on iščita i prostudira. I sama javna rasprava nijesmo zadovoljni kako je vođena u sred ljeta kada nikom ne pada na pamet da se bavi tako ozbiljnim dokumentima obzirom da su lajt teme in tokom ljeta.

    RSE: I pored brojnih sugestija ekoloških organizacija iz Crne Gore i inostranstva, Vlada se strategijom ipak odlučila za koncept velikih hidroelektrana. Da li je ta upornost zaista rezultat postojanja nekakvog energetskog lobija, ili se za ovakvo rješenje ipak mogu naći dovoljno snažni argumenti?

    SAVELJIĆ: S obzirom da se isključivo bavim zaštitom prirode i isključivo komentarišem rješenja koja se tiču zaštite prirode u pojedinim dokumentima ja se ne bih upuštao u analize da li je tu bilo energetskih lobija, zbog čega tolika brzina, ali moram da kažem da je sve to u saglasju sa održivim razvojem, a u tim planovima bukvalno na svakoj strani možete i po tri puta da pročtate složenicu “održivi razvoj” iako to ustvari nije.

    RSE: Kakav će biti uticaj velikih hidroelektrana biti na životnu sredinu?

    SAVELJIĆ: Ja sam rekao i na sjednici Nacionalnog savjeta za održivi razvoj da je izgradnja četiri hidroelektrane na rijeci Morači apsolutno neprihvaljiva obzirom da velike akumulacije uopšte nijesu u saglasju sa održivim razvojem i ozbirom da se puno bavim Skadarskim jezerom da rijeka Morača daje Skadarskom jezeru više od 60% vode i zamislite ukoliko vi ljeti oduzmete Skadarskom jezeru Moraču koja koliko toliko hladi vodu jezera, pa joj oduzmete iz takozvanih oka Skadarskog jezera vodu i pošaljete za crnogorsko primorje, ta voda je jako hladna, te na trećoj strani što radi Crnogorska Akademija Nauka opet u saradnji sa Vladom, ispituje dno Bojane da bi je napravilo plovnom i da bi izdreniralo Skadarsko jezero da bi, što je za mene jako smiješno, Crna Gora dobila 14 hiljada hektara plodnog zemljišta, mislim da je će to da se reflektuje na Skadarsko jezero tako što ćemo da dobijemo jednu baru, odnosno baruštinu. Temperatura vode Skadarskog jezera je ove godine izašla na 30-ak stepeni. Ukoliko oduzmete Moraču koja koliko toliko hladi, ukoliko povedete podvodne izvore koji su hladni i koji opet daju i kiseonik i kvalitet vode i jezeru vi ne možete od jezera očekivati da to bude niti nacionalni park, niti najveći slatkovodni ribarski bazen na Balkanu.

    RFE: Koliko je krivolov kao pojava prisutan na Skadarskom jezeru

    SAVELJIĆ: Skadarsko jezero kao nacionalni park je 2001. godine dobilo Prostorni plan područja posebne namjene za taj nacionalni park gdje je isključen svaki vid lova na ptice i ono što je jako značajno to je bilo 2001. godine, to taj Prostorni plan je donijela Skupština Crne Gore i taj plan je bio obavezujući za Upravu nacionalnog parka, međutim, lov se i dalje odvijao sve do možda 2003 ili 2004. godine kada je nova Uprava nacionalnog parka "udarila rukom o sto" i rekla dosta, više ne želimo lov u Nacionalnom parku Skadarsko jezero i rezultati tog prebrojavanja ptica su pokazivali sve drastičniji pad ptičije populacije na vodama ovog nacionalnog parka. Sada kada odete na Skadarsko jezero možete da vidite da tog organizovanog lova nema, međutim, tokom vikenda možete čuti pucnje. To je otprilike 40-ak hiljada hektara koje je teško kontrolisati, ali opet mislim da tamo ima 24 ili 26 lovočuvara i ako nešto hoće da se uradi mislim da bi moglo da se uradi. Ilegalnog lova nema, ne u tako drastičnoj mjeri, ali postoji.

RFE: Kako Vam izgleda ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države imajući u vidu realno stanje?

     

    SAVELJIĆ: Smiješno. Mogu da kažem da znam puno država i puno sam ih posjetio koje se nijesu proglasile ekološkim, a koje su puno ekološkije od Crne Gore i koje nikada sebi ne bi dozvolile ovakav luksuz da uzmu u razmatranje, a kamoli u usvajanje ovakve dokumente. Primjer, Slovenija koja nam je nekako reper za standard koji treba da dostignemo, obzirom da smo nekada bili zajedno, da ona ima 35% zaštićene teritorije i to ne formalno i faktički zaštićene teritorije već teritorije kada je posjetite vidite da se nalazite u nekom zaštićenom. Crna Gora, na žalost, kao ekološka država ima svega 7%. To je pet puta manje nego Republika Slovenija koja se nije proglasila ekološkom državom. Izgleda da to "ekološka" koristi političarima kada treba nečim da se pohvale, ali kada treba sprovesti u djelo neku stvar ili donijeti neki dokument koji treba da podrži taj atribut to nikad ne dođe do izražaja.

    RFE: Da li su ekologija i profit obavezno suprotstavljeni pojmovi, odnosno, kakve mogućnosti za ostvarivanje profita postoje u okviru koncepta održivog razvoja?

    SAVELJIĆ: Održivi razvoj počiva na tri stuba: socijala, ekonomija i ekologija, ali znači ono što je naše Ustavno opredjeljenje to je ustvari taj održivi razvoj da sve počiva na zaštiti prirode, da se iz prirode oduzimaju samo viškovi. Mislim da taj održivi razvoj upražnjava sad svaka zemlja Evropske unije i ne vidim zbog čega to ne bi moglo da se sprovede u Crnoj Gori. Opet se vraćam na tu Strategiju za razvoj energetike koja uopšte ne tretira dovoljno kvalitetno održive izvore energije kakvi su vjetar i sunce, a ono što sam danas pročitao u ovom novom Prijedlogu nacrta Prostornog plana ona priča o vjetru elektrani na Ilinom brdu koju je ubio grom nakon nje ona je instalirana kao da ta elektrana i dalje radi, ustvari ta vjetrenjača.

    RFE: Kako stati na put moćnim pojedincima i raznim lobijima koji svjesno opšte dobro podređuju ličnim interesima?

    SAVELJIĆ: Ja ne znam da li su to lični, kolektivni interesi ili oni misle da je to interes države, ali građanski je da ne ćutimo i ono što znamo da kažemo. Da li se može stati na put ili ne to nijesam siguran. Izgleda da je najbolje rješenje da se staje na put tokom izbora.

    RFE: Da li bi se u tom smislu moglo nešto uraditi u okviru poboljšanja legislative?

    SAVELJIĆ: Naši zakoni nijesu kvalitetni, ali vas uvjeravam da hoćete da poštujete i ono što imate od zakona da bi naša zemlja bila ekološka država. Međutim, stalno se pozivamo na zakone kao da smo neka toliko pravna država, a ne poštujemo ni ovo što imamo.



Medvjed ubijen po narudžbi gazde kafane

Pripadnici Policijske stanice u Prozoru već danima tragaju za osobom koja je ustrijelila medvjeda u lovnom reviru kojim gazduje Lovačko društvo "Gorača" iz Šćipa. Medvjed je ubijen bez dozvole na lokalitetu Krča iznad Šćipa. Istraga se vodi protiv jedne grupe lovaca iz Kuta, za koju se sumnja da je izvršila ovo djelo, a saslušavani su i lovci iz Šćipa koji bi mogli biti svjedoci ovog ružnog događaja. Neovlašteno ubijanje zvijeri policiji su prijavili članovi LD "Gorača", koji su ogorčeni na postupak nekoga ko ima njihovu člansku kartu, ali ni po čemu, kažu lovci iz istočnog dijela prozorske općine, ne pripada istinskim lovcima koji vole prirodu. Sabit Čolak, predsjednik LD "Gorača", pun srdžbe, govori o ovome događaju. - Istinski lovci traže od policije da što prije pronađu krivolovca, a od sudskih organa da primijene najoštrije sankcije protiv onoga ko je imao srca da ubije, u suštini, jednog miroljubivog, zakonom zaštićenog stanovnika naših šuma. Na našem području, svi lovci znaju, ima najmanje deset medvjeda, a oni su tu jer smo ih mi sačuvali. Jedan je pravio štetu, ubio je nekoliko ovaca i osuđen je na odstrel. To je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i šuma HNK i ta akcija je provedena - kaže Čolak. Prema pričama koje kruže, kako saznajemo, odstrel medvjeda naručio je jedan ugostitelj koji je ponudio 4.000 maraka za kožu ove zvijeri kojom bi ukrasio svoj objekt.

Mrtvu mečku vozili u "pasatu"

Prilikom rutinske kontrole saobraćaja u travničkom naselju Kalibunar, policijska patrola zaustavila je automobil "pasat" bijele boje u kojem su bili E. T. i S. S., oba iz Viteza. Policajci su u prtljažniku vozila pronašli mrtvog medvjeda i pušku "karabin". Nakon privođenja u PU Travnik, muškarci iz "pasata" negirali su da su bili u krivolovu, navodeći da su mrtvog medvjeda kupili od H. S. iz Travnika. Ali, H. S. je negirao da je prodao medvjeda. Istragu u ovom slučaju preuzelo je Kantonalno tužilaštvo, pa su sva trojica zadržana u PU Travnik zbog davanja izjava, a iz tijela ubijenog medvjeda izvađeno je zrno koje je poslano na vještačenje, nakon čega će biti poznato ko je bio u krivolovu. Policijski istražitelji locirali su mjesto gdje je medvjed ustrijeljen i natovaren u vozilo, a istražni organi alarmirali su i Lovačko društvo "Vlašić" iz Travnika koje gazduje lokalitetom Gostilj na Vlašićkom platou. Uzorak tkiva ustrijeljenog medvjeda poslan je na analizu u Veterinarsku stanicu u Travniku, a uprava LD "Vlašić" donijela je odluku o privremenoj suspenziji jednog člana koji se dovodi u vezu s ovim djelom, dok slučaj konačno ne bude rasvijetljen. Kako doznajemo iz LD "Vlašić", ustrijeljena je ženka, odličnog kvaliteta u rangu srebrene medalje. Iz Tužilaštva SBK poručuju kako će istraga biti nastavljena do konačnog rasvjetljavanja slučaja.

98% drveta se izvozi u zemlje Evropske unije ...

Široko raširena korupcija obara nade za izvor drveta


Možda je teško povjerovati da se to dešava u zemlji punoj drveća kao što je to Bosna i Hercegovina, ali strani investitori u industriji za preradu drveta često uvoze drvnu građu iz susjedne Hrvatske.

Dva su glavna razloga: Prvo, drvo posječeno u srpskom entitetu, Republici Srpskoj, se prvenstveno prodaje kompanijama u istom entitetu, a ne onima u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji, drugom entitetu formiranom od strane Daytonskog sporazuma. Drugo, područje sječe drveta obiluje kriminalom i korupcijom, što je stalna briga stranih investitora.

Astrid Pummer, čelnica Austrijske trgovinske komore u Sarajevu, opisuje sječu drveta kao ¨ispolitiziranu¨ i drvni sektor kao ¨jedan od najnetransparentnijih¨.

Impregnacija-Holz DOO je izvanredan primjer kompanije sa uvozno-izvoznim teškoćama u Federaciji.

Austrijska kompanija zapošljava 465 Bosanaca u svojoj tvornici za preradu drveta u centralnobosanskom gradu Vitezu. Proizvodi oko 55.950 kubnih metara bukovine – 98 procenata se izvozi u zemlje Evropske unije.

Osnovana 1902. kao Impregnacija-Holz za vrijeme Austro-Ugarskog carstva, kompanija je prešla u vlasništvo jugoslovenske države, da bi se opet vratila u austrijsko vlasništvo 2000. godine. Prema podacima kompanije, obrt će biti 8 miliona eura ove godine, povećan sa prošlogodišnjih 7,6 miliona.

Ali iz razloga uobičajenih za bosansku drvnu industriju, tvornica ne radi punim kapacitetom. Impregnacija-Holz bi mogla preraditi još 14.000 kubnih metara drveta godišnje da nije teškoća sa nabavkom sirovina, kažu austrijski zvaničnici.

Nerijetko, tvornica uvozi drvnu građu od snabdjevača iz Hrvatske.

S obzirom da je 53% teritorije Bosne i Herzegovine, odnosno 2,7 miliona hektara, pod šumom, izvoz drveta bi mogao biti jako veliki. Bukva i hrast učestvuju sa oko 50% ukupnoj količini, dok je bor trećeplasirani.

Šume, koje su 80% u državnom vlasništvu, pružaju održiv potencijal od 7 miliona kubnih metara drveta godišnje, dok se sada posiječe samo 4 miliona kubnih metara, kažu zvaničnici drvne industrije.

Zdravko Grnjak, predstavnik kompanije Ikea, švedskog prodavača namještaja, za Bosnu I Hercegovinu, navodno odmjerava sedam kompanija za preradu drveta u Republici Srpskoj ...

(cijeli članak na engleskom jeziku je ovdje)



Nacionalni parkovi na bosanski način

Ukoliko prijedlog Vlade FBiH prođe, dio BiH je na putu da dobije nacionalne parkove jedinstvene u svijetu, jer u njima će biti moguća gradnja svega i svačega poput ovih stambenih blokova na slici, izgrađenih u socrealističkom stilu, u Babinom dolu, na olimpijskoj planini Bjelašnici, teritoriji budućeg nacionalnog parka ...


Zanemareni kraljevski grad

Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa trebao bi osigurati obezbjeđenje Bobovca
08.12.2007. 17:56

Nedavno skrnavljenje i provala u prostorije kraljevskog grada Bobovca, koju su počinila trojica maloljetnika, bio je povod da potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, federalni ministar prostornog uređenja Salko Obhođaš i dogradonačelnik Sarajeva dr. Josip Jurišić posjete Bobovac. Kebo je obećao novac iz budžeta Vlade FBiH za saniranje pričinjene štete.

Iako je ovo prvi vandalizam poslije rata, odgovorni iz Federalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa trebali bi osigurati obezbjeđenje Bobovca, s obzirom na veliku frekvenciju turista, posebno u ljetnom periodu.

Prije tri godine osnovano je Udruženje "Kraljevski grad Bobovac" koje je do sada realiziralo tri projekta, popločavanje mauzoleja Bobovca, uređenje grobnih mjesta i postavljanje izložbene vitrine. Kako kaže predsjednik Udruženja Mladenko Marjanović, ne postoje nikakva redovna sredstva koja se izdvajaju za Bobovac, jer još uvijek nije prepoznato bogatstvo ove baštine.

Put do Bobovca je tipično "bosanski", makadamski, a da bi se olakšao pristup potrebno je izdvojiti oko pet miliona KM za rekonstrukciju oko 15 kilometara puta Vareš-Pogar-Kraljeva Sutjeska, te bi se tako olakšala komunikacija između Vareša i Kaknja. Time, a i završetkom započete rekonstrukcije puta Podlugovi-Breza-Vareš-Potkamensko, Vareš bi prestao biti "slijepo crijevo" i postao bi tranzitno mjesto.


60.000 stabala je (privremeno) spašeno

Neizvjesna investicija od 100 miliona KM
Maglajskoj kompaniji godišnje neophodno 300.000 tona sirovine...

Federalni premijer Nedžad Branković danas će u Maglaju okupiti deset direktora Šumsko-privrednih društava u Federaciji zajedno s Damirom Ljubićem, federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, saznaje "Dnevni avaz".

Povod ovog hitnog sastanka je u vezi s problemom da maglajski celulozni gigant, kojeg je privatizirala turska kompanija "Hayat", pokrene integralnu proizvodnju zbog nedostatka sirovina, tj. 300.000 tona celuloznog drveta.

- "Natron Hayat" je "joint-venture" kompanija već dvije i po godine. Preuzeli smo obavezu investicije od 22,23 miliona eura, ali smo je u međuvremenu svojom voljom i željom da pomognemo povećali na 55 miliona eura - kaže direktor "Natron Hayata" Ali Ajkač (Aykac).

Međutim, najava integralne proizvodnje celuloze i papira za kraj maja ove godine propala je, jer jednostavno nema dogovora oko sirovina.

- Grupacija "Hayat" želi investirati i u oblasti namještaja u BiH, a to će biti naš sljedeći prioritet. Od postojećih 780 ubrzo ćemo doći do cifre od 900 radnika. Za pokretanje integralne proizvodnje neophodne su nam dovoljne količine celuloznog četinarskog drveta. Pregovori oko nabavke sirovine ne idu kako smo očekivali i nadamo se da će stvari konačno krenuti u pozitivnom pravcu - kaže Ajkač.

- Na današnjem sastanku u Maglaju premijer Branković želi čuti "gdje je problem", jer su neki od ŠPD-ova dali negativan odgovor oko nabavke 300.000 kubika celuloznog drveta za maglajsku firmu na godišnjem nivou. Neki su rekli da im je cijena mala, neki su jednostavno odbili saradnju - kaže naš sagovornik u Federalnoj vladi.
Ako tursko-bosanska kompanija ne pronađe način nabavke sirovine, u pitanju je investicija veća od 100 miliona maraka i posao za 780 radnika, te 120 koji će biti angažirani po pokretanju integralne proizvodnje.