Nestabilnost klime: Osnovni koncepti i stanje u Bosni i Hercegovini

Prirodna ravnoteža gasova u atmosferi značajno je narušena djelovanjem ljudi tokom posljednjih dvije stotine godina. Posljedica ovog procesa je globalno povećanje temperature koje sa sobom donosi niz problema. Međunarodni napori za smanjenje koncentracije štetnih gasova u atmosferi konkretizovani su u Kyoto protokolu, amandmanu na Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama.  Bosna i Hercegovina, kao i sve zemlje u regionu, potpisnica je ovog Protokola, ali u njegovoj implementaciji postoje brojne poteškoće.

Znam tko je glasao za Josipovića

Želio bih osvrnuti na kolumnu Borisa Dežulovića („Tko je glasao za Josipovića“) o hrvatskim izborima u BiH iz nekoliko razloga: prvo, da ispravim netočnosti koje se, doduše, stilski uklapaju, drugo jer sam se našao prozvanim kao onaj jedan (1) koji je glasao za Josipovića (0,28 posto), i treće, da vam predložim odgovor zašto je to tako, koji možda ima i izvjesnu stručnu utemeljenost...

Čudo iz Tešnja

Dok smeće iz većine naselja Bosne i Hercegovine završava u rijekama i divljim deponijama, dok u Sarajevu neslavno propada ko zna koji pokušaj recikliranja u zadnjih 15 godina, u Tešnju su pokazali da se uz malo dobre volje može i drugačije: U akciji učenika nekoliko tešanjskih osnovnih škola prikupljeno je nekoliko desetina hiljada plastičnih flaša koje su zatim odvezene u pogon za recikliranje "Omorika" kod Doboja.

Kako obezvrijediti Vjetrenicu, bez suvišnog zašto

2007. godine je Vlada Federacije BiH objavila strateški dokument pod imenom "Politika djelovanja i osnovne strategije Vlade Federacije BiH u mandatnom periodu 2007.-2010. godina” kojim je bilo predviđeno uspostavljanje nacionalnog parka "Popovo polje – Vjetrenica”. Uspostava tog nacionalnog parka ulazi i u operativne planove za 2007. dva ministarstva, Ministarstva prostornog uređenja i Ministarstva okoliša i turizma.
Nakon dvogodišnjeg zatišja, Vjetrenica sada ima potpuno drugačiji tretman.

Obnova konjičke ćuprije i uništavanje čuda Neretve

Konačna rekonstrukcija davno porušenog otomanskog mosta u Konjicu, nagnala je poznatog bh. zaštitnika okoliša Tima Clancyja na alarmantna razmišljanja o našem odnosu prema Majci Prirodi u ovom dijelu BiH. I dok ponosno slavimo otvaranje mosta, zaboravljamo da ono što se dogodilo Konjicu i njegovoj okolini, u ekološkom smislu, u protekloj dekadi nije manje užasno od otimanja i grabeži u brutalnom ratu koji smo preživjeli. Šlag na tortu su ponovna nastojanja da se uzvodno od ovog grada izgradi brana na Neretvi, kojom bi se uništio i posljednji veći riječni tok u Evropi koji se može još uvijek podičiti sa nevjerovatnih 100km pitke vode.

Tako je nekada govorio ministar, 2. dio

"Federalno ministarstvo okoliša i turizma je prepoznalo značaj špilje Vjetrenica, kao kategoriju posebnih prirodnih predjela ", Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma FBiH, za FENU, 17. svibnja 2007.

Tako je nekada govorio ministar

Prije samo nešto manje od tri mjeseca Nevenko Herceg, ministar okoliša i turizma FBIH, izjavio je za FENU da "za sada, prema važećem, veoma kompleksnom zakonodavnom i institucionalnom okviru, za špilju Vjetrenicu može biti nadležno samo Federalno ministarstvo okoliša i turizma i županija, ili Ministarstvo zajedno sa županijom" kao i "da općine u skladu s Ustavom FBiH nisu nadležne za pitanja zaštite prirode, već isključivo Federacija BiH i kantoni".

Kako se, u međuvremenu, moglo desiti da isto Ministarstvo iz brige o Vjetrenici izbaci Federaciju, a ubaci općinu?

Zašto nam je važna Vjetrenica?

Vjetrenica je cijeli jedan podzemni univerzum u kršu u kojem su u jedinstvenu cjelinu spletene sve njezine strane čije vrijednosti multipliciraju jedna drugu.

PRENJ

Pozivam,wapajem očajnika,ZAŠTITIMO I SAČUVAJMO PRENJ!!!!

Ne samo da niko od nadležnih organa nevodi brigu o ovoj prelijepoj planini,već i ono malo divokoza i istrijebiše krivolovci,šume isjekoše,ko zna čija propala preduzeća.

www.prenj.com

Prokoško jezero - nekad i danas

Bosansko-hercegovačke planine sve više postaju leglo bespravne i neukusne gradnje. Prokoško jezero je možda najupečatljiviji primjer zločina kojeg je počinila sprega nebrige države i ambicioznih graditelja.