Vrelo Bosne konačno pod zaštitom?

Glavni zadatak novoformiranog preduzeća Spomenik prirode "Vrelo Bosne" je zaštita okoliša, prvenstveno Parka prirode Vrelo Bosne, površine 603 hektara. Posao će biti proširen i na Skakavac i Bijambare. Prezentacija programa rada i zvaničan početak poslovanja je 6. maj, u okviru obilježavanja Dana Kantona Sarajevo, kazao je za "Dnevni avaz" ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Abid Jusić.

- Cilj ovog preduzeća bit će edukacija i usmjerenje posjetilaca kako se treba ponašati u prirodi. Osim toga, do kraja godine bit će uposleno i nekoliko inspektora, koji će biti na terenu i eventualno pisati naloge, a kazne izriču nadležni sudovi - pojasnio je Jusić.

Inspektori će spriječiti daljnju gradnju na Vrelu Bosne, proširivanje ljetnih bašti, nedozvoljeno zauzimanje javne površine, nelegalno postavljanje štandova, paljenje vatre, pranje vozila...

- Planirano je da se u dogledno vrijeme počne naplaćivati ulaz na Vrelo Bosne jer je to praksa u svijetu kada su u pitanju zaštićeni spomenici. Zbog toga će veći dio Vrela Bosne biti ograđen, a uz pomoć Kantona, planirana je obnova mostova. Ovo preduzeće u početku neće samostalno moći ulagati, a cilj nam je da bude samoodrživo - kaže Jusić.

Statistika

450.000 KM
početni budžet

10
uposlenih do kraja godine

Nošnje za kočijaše

Prije zvaničnog početka rada preduzeća, trebale bi biti gotove nošnje za kočijaše te bi do kraja trebalo biti uređeno stajalište. Tako bismo 6. maja mogli promovirati i tu tradicionalnu ponudu ovog prekrasnog područja, najavio je Jusić.


Izdat nalog za uklanjanje dograđenog dijela restorana Labud

Općinski urbanističko-građevinski inspektor izdao je 22. aprila Rješenje o rušenju dograđenog novog objekta i novoizgrađene platforme za ljetnu baštu investitoru HBRP "Hoteli Ilidža", vlasniku restorana "Labud" smještenog na lokalitetu Spomenika prirode "Vrelo Bosne".

Rješenje je izdato u skladu sa zaključkom o zaustavljanju bespravne gradnje na lokalitetu Spomenika prirode "Vrelo Bosne", koji je na 13. sjednici donijela Vlada Kantona Sarajevo, saopćeno je danas iz Pres-službe Kantona Sarajevo.

Rok za rušenje spomenutih dograđenih objekata je sedam dana od dana prijema Rješenja.

Rješenje o rušenju uručeno je 23. aprila predstavniku investitora Aliji Budnji, te od tog dana počinje sedmodnevni rok za njegovo izvršenje.

S obzirom na to da je potrebno ispoštovati procedure propisane Zakonom o prostornom uređenju, rok za rušenje spomenutih objekata je prolongiran.

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, općinski urbanističko-građevinski inspektor će ukoliko investitor ne poruši spomenute objekte u predviđenom roku, donijeti Zaključak o izvršenju rješenja u roku od tri dana, bez mogućnosti žalbe i prolongiranja izvršenja.

Spomenutim Zakonom je propisano da građevinski inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti da se sporna građevina ili njen dio ukloni, odnosno uspostavi prijašnje stanje, ako se gradi ili je izgrađeno suprotno odredbama spomenutog Zakona.

"Obrada" Sanjana je u toku

Energetski stručnjaci Fahrudin Avdić i Mustafa Hrvanović iz Tuzle, na poziv sanskog načelnika Sanjina Halimovića održali su članovima Kolegija OV Sanski Most i šefovima  općinske adminstracije predavanje o aktivnostima neophodnim za realizaciju projekta TE Kamengrad.

Prema planu izgradnje novih elektroenergetskih objekata Vlade FBiH iz 2005. godine, TE  Kamengrad na području sanske općine imala bi instaliranu snagu 2 x 250 MW. 

- Neophodno je da Općinsko vijeće prihvati inicijativu za ovaj veliki posao, a potom da se uključi Vlada USK koja bi finansirala studiju izvodljivosti - opisali su Avdić i Hrvanović početak ovog zamašnog posla.

Oni su odgovorili na niz pitanja vezanih za strahove Sanjana oko izgradnje kamengradske TE. Hajrudin Jakupović istakao je kako TE Kamengrad nije unesena u najznačajniji općinski dokument, Strategiju socioekonomskog razvoja. Pomenuo je strahove ovdašnjih ljudi od promjena i podsjetio na "događanja naroda" prije desetak godina kada se pričalo o izgradnji hidroelektrana na Sani.

- Ja nemam nikakvu bojazan da krenemo u ovaj proces. Vjerujem da su prednosti veće, ali želimo biti načisto oko zaštite okoliša, zapošljavanja, iseljavanja stanovnika sa lokacije buduće TE, te finansijskog interesa lokalne zajednice -kazao je načelnik Halimović.

Stručnjacima iz Tuzle postavljeno je i pitanje jesu li oni predstavnici nekog lobija. Obojica su rezolutno odbili takvu "etiketu".

Novi rudnik

Kako kažu Avdić i Hrvanović, rezerve uglja kamengradskog bazena, prema istraživanjima  do 1992. godine, iznose 380 miliona tona. Ako dođe do izgradnje TE Kamengrad, Avdić tvrdi da bi se išlo na stvaranje novog rudnika uz termoelektranu i vađenje rude tzv. sistemom BTO ( bager -traka - odlagač).


M.DEDIĆ

Zaustaviti bespravnu gradnju na Vrelu Bosne

Nakon što je prihvatila Informaciju o poduzetim aktivnostima u cilju suzbijanja nedozvoljenih radnji na području Spomenika prirode "Vrelo Bosne", koju je sačinilo Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, Vlada Kantona Sarajevo donijela je danas zaključke u cilju zaustavljanja bespravne gradnje na tom lokalitetu.

"Bespravni građevinski radovi, adaptacija, rekonstrukcija i proširenje restorana "Labud", te izgradnja septičke jame za postojeći objekt i prokopavanje javne zelene površine predstavljaju i ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje stanovnika Sarajeva i uništava izuzetno vrijedno prirodno bogatstvo, vodne resurse i sve druge eko potencijale i dovodi do degradacije zaštićenog područja "Vrela Bosne", saopćila je Press služba KS.

Stoga je, kako se ističe, Vlada naložila ministarstvima KS da svako iz svog djelokruga rada odmah izdaju nalog nadležnim inspektorima za preduzimanje zakonom propisanih radnji u cilju uklanjanja bespravno izgrađenog objekta koje mora biti obavljeno najkasnije do ponedjeljka, 27. aprila, u saradnji s KJKP "RAD" i uz asistenciju policije.

Informacija o poduzetim aktivnostima u cilju suzbijanja bespravne gradnje na "Vrelu Bosne" bit će dostavljena nadležnom tužilaštvu da bi hitno bile poduzete aktivnosti i područje Spomenika prirode "Vrelo Bosne" stavilo pod zaštitu i osiguralo očuvanje ispravnosti vode i drugih brojnih sadržaja tog zaštićenog područja.

Pronađena rijetka vrsta ribe Umbra krameri

Odbornici Skupštine općine Bijeljina, na čelu sa predsjednikom SO Draganom Đurđevićem i općinskim načelnikom Mićom Mićićem posjetili su lokalitet Gromiželj pored Velinog Sela, gdje je krajem prošle godine pronađena rijetka vrsta ribe Umbra krameri,  koja ima vrlo malo staništa u Evropi.

Otkriće postojanja ove ribe u semberskoj močvari Gromiželj, kao za sada jedinom poznatom staništu ove ribe u BiH, do sada je dobilo potvrdu i od stručnjaka banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, te stručnjaka iz Rezervata prirode Zasavica pored Mačvanske Mitrovice u susjednoj Srbiji.   

- Nastojat ćemo da ovu lokaciju uredimo i napravimo pravim izletištem i kutkom za ljubitelje prirode - rekao je načelnik Mićić, obećavši da će se u okviru ekološke akcije "April, mjesec čistoće" iz općinskog budžeta obezbijediti 20.000 KM za uređenje lokalnog puta i odvoženje smeća sa lokaliteta Gromiželj.

Također je obećano da će se donijeti potrebne skupštinske odluke kojima će se ovaj lokalitet na adekvatan način očuvati, a općina Bijeljina već je pokrenula inicijativu da se Gromiželj proglasi rezervatom prirode.   

Živi isključivo u Evropi

Jučer je u Gromiželju bio i poznati semberski biolog profesor dr. Milenko Čurčić.

- Postoje još dvije vrste iz familije umbride, koje naseljavaju Aziju i Ameriku, ali Umbra krameri živi isključivo u Evropi i do sada je identifikovana u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Srbiji i sada, prvi put u BiH - istakao je dr. Čurčić.

Ugrožene vrste

Močvara Gromiželj nalazi se nedaleko od ušća Drine u Savu. Ovo vlažno nizijsko tresetište, kaže profesor Čurčić, naseljavaju i posebne biljne vrste među kojima su Hotonia palustris, Kalta palustris i Urtika kjoninensis, biljke sa "Crvene liste" ugroženih živih vrsta kojima prijeti nestanak.

E. MUSLI

Vjetrenica i dalje izložena prijetnjama

U povodu Dana planete Zemlje Speleološko udruženje "Vjetrenica - Popovo polje" podsjeća da je pet godina nakon donošenja odluke o kandidaturi "Vjetrenice" za Svjetsku baštinu, po bioraznolikosti najbogatija evropska pećina, i dalje izložena prijetnjama.

Vjetrenica najbolje predstavlja sliku bh. prirode, koja uprkos dokazanim planetarnim vrijednostima i zauzimanju svjetskih organizacija za zaštitu prirode, čeka u magarećoj klupi politike iza tzv. kulturne baštine u kojoj se zapravo veličaju mitizirani nacionalni simboli.

I dok slične vrijednosti u inozemstvu poput Postojne u Sloveniji, Altamire u Španjolskoj, ili Lascauxa u Francuskoj čine istaknuti dio nacionalnog identiteta, i dok neki od njih ostvaruju do milion posjetitelja godišnje, krajolik oko Vjetrenice predviđen je za upotrebu koja više priliči industrijskoj zoni.

Speleološko udruženje poziva vlast da ostvari zaključke okruglog stola iz 2004. godine u kojima se izražava potreba za prevrednovanjem Vjetrenice i u skladu s tim donošenjem mjera za zaštitu i njezino korištenje, a koje je šef Radne grupe za krš (Karst) IUCN-a Elery Hamilton Smith ocijenio prijedlogom da se Vjetrenica proglasi nacionalnim parkom.


Prva solarna mini elektrana u BiH

Ukoliko bismo iskoristili samo dio potencijala koje imamo, solarni sistemi bi vrlo lako mogli proizvesti električne energije dovoljno da zamijeni čak 40 posto postojećih sistema za proizvodnju električne energije - kaže Salihodžić

Solarni paneli umjesto hidroelektrana

Prvi solarni sistem za proizvodnju električne energije u našoj zemlji svečano će biti pušten u rad u srijedu 22. aprila u Mostaru, a očekuje se i skoro puštanje u funkciju sličnog sistema i u Banjoj Luci. Pilot projekt solarne termičke i fotonaponske energije instalirala je i pustila u rad domaća firma ITM Controls iz Sarajeva u saradnji sa stručnjacima iz nekoliko evropskih zemalja.

Obnovljivi izvori

Kako nam je rekao Nijaz Salihodžić, direktor ITM Controls, prvi fotonaponski sistem snage 3,9 kilovata postavljen je u Centru za posebne potrebe djece Los Rosales u Mostaru, te će ga ubuduće snadbijevati električnom energijom.

- Viškovi energije će se distribuirati direktno u gradsku elektrodistributivnu mrežu, na bazi ugovora sa Elektrodistribucijom Mostar o isporuci električne energije kao otkupa viškova - kaže Salihodžić.

Ovaj alternativni način proizvodnje električne energije u svijetu se odavno koristi i sve više zamjenjuje stare i po okolinu katastrofalne načine prozvodnje električne energije. Ekološki je najprihvatljiviji jer koristi apsolutno obnovljive izvore.

 Netaknuta priroda

Malo je poznato da BiH u svjetskim razmjerama spada u potencijalno najkvalitetnije područje za korištenje solarne energije. Ukoliko bismo iskoristili samo dio potencijala koje imamo, tvrdi Salihodžić, solarni sistemi bi vrlo lako mogli proizvesti električne energije dovoljno da zamijene čak 40 posto postojećih sistema za proizvodnju električne energije.

- Kada bismo samo na krovove sarajevskih zgrada postavili male solarne panele, mogli bismo proizvesti oko 26 megavata električne energije - tvrdi Salihodžić.

Dodaje da bi razvojem solarne tehnologije, hidrocentrale i termoelektrane, kao veliki zagađivači okoline, bile zamijenjene ekološki sasvim prihvatljivim solarnim panelima.

- Umjesto da uništavamo naše lijepe rijeke, okrenimo se solarnoj tehnologiji čije mogućnosti su neprocjenjive, a našoj djeci ostavimo čistu i netaknutu prirodu - kaže Salihodžić.

Paneli na stadionu Grbavica

- Kada bi se na krov sjeverne tribine stadiona Grbavica postavili solarni paneli, moglo bi se proizvesti električne energije dovoljno da se obasja cijela Grbavica - tvrdi Salihodžić.

Fasada Vatikana obložena panelima

U svijetu je solarna tehnologija proizvodnje električne energije sve popularnija. U Japanu, zemlji savremene tehnologije, klasični su krovovi na zgradama odavno zamijenjeni solarnim panelima za proizvodnju struje. Čak je i tradiocionalni Vatikan prepoznao kvalitete ove tehnologije, pa je dio fasade također obložen solarnim panelima.

Investiranje u obnovljive izvore energije

Nedavnim formiranjem Sekcije obnovljivih izvora energije pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine stvorene su početne pretpostavke za ubrzanije korištenje tih resursa u povećanju proizvodnje struje. Ima indicija da će se ovoj sekciji pridružiti i članice iz srpskog entiteta što inicijatore projekta posebno ohrabruje.

“Korištenje obnovljivih izvora energije ima veliki značaj za razvoj cjelokupne bosanskohercegovačke privrede, smatra dr. Mehmed Behmen, predsjednik sekcije. On je u Privrednoj komori Federacije BiH najavio da će sekcija postaviti principe učešća domaćih komponenti u budućim investicionim projektima.

Pri tom je istakao da se inversticije u vjetroenergiju kreću između 1,3 i 1,5 miliona euro po megavatu, a za park elektrana snage 30 megavata između 42 i 45 miliona KM.

Ukoliko bi se na vjetroelektranama koristilo 20 do 30 posto domaćih komponenti tada bi ovdašnja privreda ostvarila prihod od 8 do 15 miliona  KM.

“Zahvaljujući tradiciji naše privrede u metaloprerađivačkoj industriji, elektro i mašinogradnji te na izgradnji energetskih objekata ne bi trebalo da bude teškoća sa proizvodnjom opreme i dijelova za korištenje obnovljivih izvora energije“ - ističe predsjednik sekcije.

No kako u BiH još ne postoji odgovarajući ambijent za razvoj ovog sektora privrede Mehmed Behmen smatra da bi institucije države trebalo da pomognu domaćoj industriji u transferu tehnologije i znanja, a time i dostizanju tehnološkog nivoa kakav imaju strani proizvođači takve opreme. To se, prije svega odnosi na neke oblike pokrivanja troškova ulaganja u razvoj i dostizanje kvaliteta.

Kod sagledavanja svakog novog pa i projekata nameće se pitanje koliko  novih radnih mjesta možemo dobiti u slučaju prihvatanja investicija.

Imajući u vidu evropska iskustva u vezi s tim ističe sljedeće:

“Ako uzmemo da prostor BiH raspolaže sa mogućnostima instaliranja kapaciteta oko 1.000 megavata, to bi sa troškovima po instalisanom megavatu značilo investicioni ciklus od 1,2 do 1,3 milijarde euro ili više od 5.000 radnih mjesta i to u periodu od sljedećih sedam do devet godina. Naravno ne mali efekti bi se mogli osigurati i korištenjem sunčeve energije, malih hidroelektrana i drugih izvora energije“.

Struka očito zna šta i kako bi trebalo raditi. Pitanje je s kojim sredstvima država može ući u taj biznis.

“Ona ga može podržati kroz razvojnu banku i povoljne kredite, potom novcem sa kojim raspolažu ministarstva energije, rudarstva i industrije, rada, razvoja i poduzetništva, te putem Fonda za zaštitu okoliša i finansiranje energetske efikasnosti i podrške programima i projektima u području korištenja obnovljivih izvora“, sugestija je Mehmeda Behmena.