"Šume TK" i dalje uništavaju općinska strateška izvorišta

Nakon brojnih sastanaka, pritisaka, apela i prijetnji masovnim protestima građana, u oktobru 2007. godine čelnici banovićke općine su iznudili potpisivanje sporazuma o mjerama zaštite izvorišta Krabašnica i Studešnica na kojima su „Šume TK" intenzivno vršile eksploataciju drvne mase.

Sporazumom koji su potpisali nadležni ministri i inspektori TK-a, čelnici kantonalnog šumskog gazdinstva i ovdašnje općine, „Šume TK" obavezale su se da do kraja godine izvuku isječenu šumsku masu, a nakon toga obustave sječu.

Kako se primjenjuje sporazum, najbolje se vidi na izvorištu Krabašnice. Iako na samom prilazu vidno istaknuta stoji metalna ploča sa natpisom "Izvorište i zaštitna zona" pojas oko izvorišta pretvoren je u najveće šumsko radilište.

Uz improvizirani put posloženo je na stotine kubika posječenih trupaca. Zemlju i mulj kiše potocima unose u izvorište. To je slika koju susrećete na svakom koraku. Dopunjava je teška mehanizacija, grupe radnika, štale za konje udaljene samo nekih dvadesetak metara iznad vodotoka koji ide prema prvim rešetkama i brani izvorišta.

Stanje na izvorištu Studešnica je još gore. Ogoljeli proplanci, zamuljeno slivno područje, trupci pripremljeni za transport, zamućena voda. Teško je, ukoliko ne znate povjerovati da je to jedno od strateških izvorišta općine.

U nadležnim ministarstvima i inspekcijama TK očigledno ne drže do sporazuma. Novi načelnik općine i OV traže rješenja u dijalogu s nadležnima u kantonu i zahtijevaju hitnu obustavu sječe i izvoza drvne mase. Samo „Šume TK" i dalje rade kako hoće i kako im se može.

Ekološki genocid

Najviše zabrinjavaju upozorenja stručnjaka da je na izvorišima počinjen ekološki genocid za čije saniranje će trebati decenija i milioni maraka. U međuvremenu, Banovićani nose kanistere do hajr-česmi.

Obezvrijeđena investicija

Banovićka općina i kanton protekle godine u Krabanju investirali su pola miliona KM. U jedan sabirnik kanalisane su vode u slivu, postavljen je rešetkasti filter, betonska brana. Intenzivna sječa šumskog pojasa sada je ovu investiciju potpuno obezvrijedila.

Livnjaci u rijeku bacali od municije do autoguma

U akciji ekoloških udruženja iz Livna, na koju su pozvani i lovci, ribolovci, nastavnici, učenici, planinari, općinski vijećnici i svi drugi ljubitelji prirode i čiste okoline, a u sklopu dana ekologije u općini, jučer je organizirana akcija čišćenja korita Bistrice u centru grada,  od mosta kod Bolnice do "Foruma".

Akciji se odazvalo dvadesetak učenika i direktor OŠ "Fra Lovro Karaula" Miran Šesto, nekoliko ribara i ekologa, te dvojica vijećnika OV Joža Sučić i Ilija Šljivić. Zbog dubine vode angažirani su i ronioci iz Ljubuškog, Gruda i Livna koji su izvadili dosta različitog otpada od bicikla, starih kada, televizora, automobilskih guma, kostiju, flaša, do veće količine municije koju su uredno sakupili i poslali u MUP.

Jedina žena koja je gazila vodu uz tridesetak dobrovoljaca bila je Sonja Garić iz Centra za građansku saradnju i Partnerstva za okoliš LK.

Preostalo je još dosta posla da se uradi da bi se korito u potpunosti očistilo a Bistrica opravdala naziv koji nosi. Sendviče za učenike organizirala je njihova škola "Fra Lovro Karaula", a za ronioce doručak i piće vijećnik Joža Sučić, koji je bio i jedan od inicijatora akcije.

A. KAMBER


Sanacija Velike aleje?

Drvored koji već 111 godina krasi Veliku aleju na Ilidži i po kojem je prepoznatljivo izletište Vrelo Bosne odnedavno propada. Naime, platani i divlji kesteni su oboljeli i neophodno ih je što prije zaliječiti ili zamijeniti novim.

- Uprkos zabranama, sve vrijeme odvija se saobraćaj, pa su česta i mehanička oštećenja stabala, a zabilježeno je i štetno djelovanje izduvnih gasova. Na nekim dionicama aleje vršeni su prokopi i dodatno je oštećeno korijenje drveća. Zbog toga je opadala vitalnost stabala i paralelno je dolazilo do napada insekata i gljiva truležnica - kazao nam je Abid Jusić, ministar prostornog uređenja KS.

Zbog ovakvog stanja, nužno je što prije izraditi projekt obnove Velike aleje od Hrasničke ceste do Vrela Bosne, smatra Osman Delić, direktor JU Spomenik prirode "Vrelo Bosne".

- Početkom naredne sedmice inicirat ću okrugli sto, na koji ću pozvati resornog ministra, predstavnike Zavoda i Šumarskog fakulteta kako bi izradili kvalitetan projekt sanacije drvoreda, uključujući liječenje i uklanjanje oboljelog drveća te eventualnu sadnju zamjenskih stabala. Vlada KS je za uređenje Velike aleje izdvojila 95.000 KM - ističe Delić.


Autor: A. KRCIĆ

Nećemo ih krivično goniti

Kantonalno Tužilaštvo iz Mostara odbacilo je zahtjev Općine Ravno da krivično goni Speleološko udruženje Vjetrenica – Popovo polje i smatra da Općina Ravno nije nadležna za Vjetrenicu te da nije imala pravo mijenjati katanac na ulazu u tu špilju, a koji je postavila Speleološka udruga, kazao je u izjavi za Fenu predsjednik tog udruženja Ivo Lučić.

Tužilaštvo smatra da je za Vjetrenicu nadležno kantonalno Ministarstvo prostornog uređenja te je uputilo strane na dogovor ili na upravni postupak.

To su predstavniku Udruge Ivi Lučiću kazali inspektori kriminalističke policije iz Neuma, koji su jučer obavili razgovor s njim i s vodstvom općine Ravno, a na zahtjev te općine.

Općina je smatrala da ima pravo upravljati Vjetrenicom, donijela odluku Općinskog vijeća i nasilno provalila u Vjetrenicu, oštećujući katanac i vrata, istaknuo je Lučić. 

- Policija iz Ravnog je nažalost dopustila da bude izmanipulirana; najprije je bila nazočna razbijanju vrata, a potom po instrukcijama općinskog vodstva napravila obilazak Vjetrenice, te je vidjevši da je Speleološka udruga vratila ponovo stavila svoj katanac zaprijetila predstavniku udruge krivičnim progonom i daljnjim raspolaganjem Vjetrenicom, što je kasnije povukla. Zbog svega, Udruga će zatražiti istragu o postupanju policije, ističe Lučić.

Lučić navodi kako se ovakve situacije događaju uslijed pravnog vakuma u kojem se nalazi Vjetrenica od Daytonskog sporazuma, nedostatka volje nadležnih institucija da riješe slučaj, što otvara još više mogućnost "nerazumnoj politici općine Ravno, i općenito sramotnog položaja prirode u Bosni i Hercegovini". 

Speleološko udruženje predat će Vjetrenicu kad se izgrade pravne, institucionalne i stručne snage koje će moći odgovorno preuzeti brigu o njoj. Njezinu zaštitu smatramo stručnom, ekološkom, moralnom i patriotskom obavezom prvog reda, navodi Lučić.


Policija i Općina onemogućuju zaštitu Vjetrenice!

Speleološka udruga "Vjetrenica" Popovo polje uputila je otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Zoranu Krešiću u povodu posljednjih događanja u općini Ravno, a u kojem izražava žaljenje što se policija "nepromišljeno stavlja na stranu nasilnih akcija općine Ravno kojima je cilj onemogućiti zaštitu Vjetrenice".

"Policija je prisustvovala protuzakonitom i nasilnom provaljivanju vrata Vjetrenice koje je u utorak, 12. maja izvela općina Ravno, a dan kasnije došla je u obilazak i zaprijetila krivičnim progonom članu Speleološke udruge, koji je omogućio davno najavljenu posjetu mješovite grupe gimnazijalaca iz Sarajeva i Švedske", kazao je predsjednik Speleološke udruge Vjetrenica Popovo polje Ivo Lučić.

Naime, policija iz Ravnog navodi kako je postupila po odluci Općinskog vijeća.

"To pokazuje da policija ne zna zakone te da je grubo zloupotrijebljena kao privatna zaštitarska služba jedne grupe lokalne vlasti", kazao je Lučić te dodao da je prije nekoliko sedmica federalni ministar okoliša Nevenko Herceg kazao da je "Vjetrenica spomenik prirode te je kao takav izuzet iz nadležnosti općinskih vlasti".

Iz tih razloga iz Speleološke udruge Vjetrenica Popovo polje pozivaju kantonalnog ministra unutrašnjih poslova Zorana Krešića i druga nadzorna tijela da ispitaju zakonitost postupanja policije, poduzmu potrebne mjere i o njima obavijeste javnost.

Iz spomenute Udruge ponavljaju da niko nema pravo odlučivati ili bilo što poduzimati u Vjetrenici dok se za to ne stvore zakonski i institucionalni uvjeti, te dok se na temelju toga ne formira Zavod za zaštitu prirode koji treba propisati mjere postupanja.

Inače, Vjetrenica je uvrštena na Smaragdnu mrežu Vijeća Evrope, što biološki najbogatijoj svjetskoj špilji jamči zaštitu, "pa bi Bosna i Hercegovina mogla zbog Vjetrenice doživjeti međunarodnu blamažu", navodi Lučić.

Ističe kako se Speleološka udruga "Vjetrenica-Popovo polje" nekomercijalno i dobrovoljno brine o Vjetrenici, koja je i bila povod njenom osnivanju, te je razvila programe istraživanja, zaštite i popularizacije Vjetrenice koji su okupili vodeće svjetske stručnjake, i iz kojih je programa proizišla i kandidatura Vjetrenice za Svjetsku listu i prijedlog proglašenja nacionalnog parka s elementima strogog rezervata.

Općina Ravno odobrila je i priključenje pumpe za crpljenje vode iz Vjetrenice, a to je, kako navodi Lučić, protivno svim ekološkim običajima.

Također, Elektroprivreda Herceg-Bosne isključila je struju Vjetrenici, zbog čega nije moguć monitoring određenih ekoloških uvjeta.

Speleološka udruga neće dopustiti nikakvu upotrebu Vjetrenice do izgradnje pravnog i institucionalnog sistema koji će jamčiti očuvanje njenih prirodnih vrijednosti, istaknuo je Lučić.

Vlada FBiH ponovo odbila imenovati direktora Fonda za zaštitu okoliša FBiH

 

NASTAVAK AGONIJE FONDA ZA OKOLIŠ

Uprkos odsustvu bilo kakvih proceduralnih prepreka, Vlada FBiH je na svom posljednjem zasjedanju po treći put odbila imenovati direktora Fonda za zaštitu okoliša i time prekinuti višegodišnje mrcvaranje i kršenje Zakona kojeg je sama donijela.

Naime, Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH donesen još 2003. godine, a zakonska obaveza Vlade bila je formiranje i funkcionalnost Fonda za zaštitu okoliša. Međutim ni pet godina nakon donošenja zakona, Fond nije u funkciji zbog neimenovanja direktora i politiziranja ovog pitanja.

Višegodišnja blokada rada Fonda rezultira blokadom 6 miliona KM (!) akumuliranih sredstava u Fondu, propuštanjem prilika za niz razvojnih ekoloških projekata, otvaranje novih radnih mjesta, itd. Takođe, proteklih nekoliko godina blokade proizvelo je gubitke u federalnom budžetu od blizu 20 milona KM, po osnovu nenaplaćenih naknada, a štete na okolišu su neprocjenjive.

Otvoreno pitamo resornog ministra Herecega i premijera Brankovića - dokle će trajati lakrdija s neimenovanjem direktora Fonda i koji su to konkretni razlozi zbog kojih se godinama i svjesno ova ustanova drži blokiranom?


Bacaju smeće gdje stignu

Da su bh. građani nedovoljno ekološki osviješćeni govori podatak da iz dana u dan u blizini brojnih domaćinstava, pogotovo u ruralnim naseljima, "niču" divlje deponije s otpacima.

Nadležni kažu da čine sve kako bi smeće bilo blagovremeno odvezeno na, za to predviđena mjesta, ali priznaju da to nije nimalo lak zadatak jer je mnogo onih koji umjesto u kontejnere vreće s otpacima bacaju pored puta ili u šumu.

To se, kažu u komunalnim preduzećima, najviše odnosi na ruralna naselja, gdje nije organizovano odvoženje smeća pa svako otpad odlaže tamo gdje mu je najlakše.

Prošle sedmice su pripadnici LOT-tima međunarodnih vojnih snaga u BiH, tokom redovnog obilaska terena, na području opštine Livno otkrili dvije lokacije u kojima su bačene uginule ovce i medicinski otpad.

Pripadnici EUFOR-a su o tome obavijestili lokalnu policiju i kantonalnu inspekciju, te je izlaskom na lice mjesta utvrđeno da se pored lokalnog puta Lištani - Lusnić nalazi nekoliko uginulih ovaca, a na lokalitetu Orlovača u gradskoj zoni nekoliko kanti raznog medicinskog otpada.

Kantonalna veterinarska inspekcija je uzela uzorke zbog laboratorijske analize, a policija vodi istragu otkrivanja odgovornih za ta dva ekološka incidenta.

Advija Đonlić, diplomirani inženjer zaštite na radu i zaštite životne sredine i stručni saradnik za zaštitu ekologije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, kaže kako nam, da bismo našu zemlju očuvali što čistijom, treba samo motiv.

"Nismo mi ništa 'gluplji', nemarniji, ni tvrdoglaviji od drugih naroda. Narod kod nas je po ko zna koji put dokazao da je 'bistar' pa da se može i edukovati. Samo nam treba motiv. Treba država da 'stane na noge', da se zakon primjenjuje, da se kažnjava. Edukacija je potrebna i mora biti prvi korak, inače se postiže kontraefekat", ocjenjuje Đonlićeva.

Ekološka neosvještenost: Nadležni za evidentiranje i uklanjanje divljih deponija u bh. gradovima kažu da čine sve kako bi smanjili zagađenje urbanih i ruralnih površina, ali da to nije lako jer je dosta nedovoljno ekološki osviješćenih građana.

U Komunalnom preduzeću "Rad" u Sarajevu kažu da do sada nisu imali većih problema s odlaganjem otpada mimo sanitarne gradske deponije.

"Na području Kantona Sarajevo u perifernom dijelu nailazimo na manje ili veće gomile otpada koje uklanjamo, ali toga nije mnogo. Kafilerija je zadužena za odlaganje ostataka od uginulih životinja, tako da se zaista ne dešava često da nailazimo na uginule životinje", objašnjava Ahmed Đipo, portparol "Rada".

U većini naselja širom BiH problem predstavlja bacanje otpada po liticama na periferiji, gdje ne postoje uslovi da ti lokaliteti budu očišćeni od smeća. Takođe, nesavjesni mještani smeće bacaju i u rijeke.

Na području opštine Mrkonjić Grad do sada je nađeno više od 60 divljih deponija, na koje se, kako kaže Mirko Vasić, tehnički direktor u Komunalnom preduzeću Mrkonjić Grad, odlaže apsolutno sve i svašta.

"Ima ih svugdje, u dolinama, naseljenim i nenaseljenim mjestima, pored rijeka, u šumama. Čak je i gradska deponija Mrkonjić Grada jako neuređena. Tu donosi smeće ko god stigne, od kafilerija, koje odlažu uginule životinje, do građevinskog otpada i paljevina, što je zaista veliki problem. Otpad se odlaže na jako mnogo lokacija i u nekontrolisanim količinama", objašnjava Vasić.

Vasić ističe da se građani često javljaju Komunalnoj policiji te ih obavještavaju da je potrebno ukloniti otpad s nekih lokaliteta.

"Radili smo projekte za uklanjanje tih divljih deponija i za sanaciju centralne deponije, ali je za to potrebno na stotine hiljada KM", kaže Vasić.

Deponije u selima: Otpad iz Kozarske Dubice prevozi se na centralnu deponiju u Prijedor.

Nadležni u Kozarskoj Dubici kažu da imaju probleme s kabastim, velikim otpadom, poput namještaja.

"Što se tiče područja grada, to držimo pod kontrolom. Imamo desetak manjih divljih deponija u ruralnom području i mi ih držimo pod nadzorom onoliko koliko je to moguće. Mi smo ih evidentirali, vodimo računa i obilazimo ih skoro svakodnevno kako se ne bi širile, a kada će biti njihovo čišćenje, zavisi od novčanih sredstava", kaže Slobodan Pralica, načelnik Komunalne policije u Kozarskoj Dubici.

Dodaje da građani najčešće nekontrolisano odlažu otpad na perifernim dijelovima grada, na napuštenim imanjima gdje nema vlasnika, te u šumama i uz lokalne puteve. Ističe da nesavjesnih građana ima, ali se nadležni bore koliko mogu da bude kontrolisano odlaganje otpada.

Pralica navodi da osim kućnog otpada, građani na divlje deponije najčešće odlažu piljevinu od drva, građevinski materijal od porušenih objekata, kao i plastičnu ambalažu.

Kese pored puta: U opštini Kneževo/Skender Vakuf kažu da nemaju problema sa divljim deponijama, ali i da ima nesavjesnih građana koji kese s kućnim otpadom ostavljaju pored puta.

Miladin Đuranović, načelnik Komunalne policije u tom gradu, kaže da stanovnici BiH nisu dovoljno ekološki osviješćeni, a kao dokaz za to navodi regionalni put Kneževo/Skender Vakuf - Banjaluka, gdje prolaznici u šumu pored puta bacaju kese sa smećem.

Zahvalna situacija, kada je u pitanju odlaganje otpada, nije ni u opštini Jajce.

"Imamo općinsku deponiju koja nije u skladu s propisima. Najbolje bi bilo da se odredi regionalna deponija, a postojeća zatvori. Međutim, rješenja za ovaj problem nema ni na vidiku", kažu u toj opštini, dodajući da postojeća deponija nema čak ni upotrebnu dozvolu.

U Komunalnoj inspekciji opštine Jajce dodaju da iz postojeće deponije izbijaju neugodni mirisi i da je ona smještena u gusto naseljenom dijelu opštine, a najbliža kuća od nje nije udaljena ni 100 metara.

Problem ruralnog dijela te opštine ogleda se u tome što građani sami odlažu otpad "tamo gdje prije stignu", a stanovnici opštine Jajce bacaju čak i ostatke uginulih životinja.

Otpaci i u šumama: Radenko Banjac, tehnički direktor Šumskog gazdinstva Ribnik, kaže da se na teritoriji tog šumskog gazdinstva trude očistiti divlje deponije.

"Bilo ih je zaista mnogo i mi radimo na njihovom uklanjanju. Dio smo otklonili, a preostale veće smo obilježili. Dešava se da uz šumski put pronađemo vreću sa smećem, a već desetak metara od nje drugu vreću", kaže Banjac.

Pozitivan primjer uređenja deponije jeste onaj u Ramićima kod Banjaluke.

Draženko Bjelić, tehnički direktor regionalne deponije u Ramićima, na kojoj je završena prva faza uređenja, kaže da je u sklopu nje, između ostalog, premješteno oko 360.000 metara kubnih starog otpada, prekriven otpad, probijen kanjon kroz centralni dio deponije, te postavljen kolektor za odvođenje oborinskih voda.

On kaže da je u okviru tog projekta izvršeno i uklanjanje izvjesnog broja deponija.

"U Banjaluci više nema divljih deponija koje godinama traju, već ih Komunalno preduzeće 'Čistoća' za desetak dana odstrani", kaže Bjelić.

Problem u BiH je i taj što u brojnim gradovima ne postoje kontejneri za selektivno odlaganje otpada.

Loši uslovi za recikliranje: Međutim, iako u nekim bh. gradovima imaju takvi kontejneri, u BiH je skoro nikakva mogućnost za njegovu preradu.

"Mislim da se papir može reciklirati u Maglaju, a ostalo izvozimo. Izraženi su problemi kod preduzeća koja odvajaju otpad jer ne znaju šta će s njim, pogotovo sad, kad je ova kriza. Niko neće da ga otkupljuje", kaže Bjelić.

On dodaje da je problematika na deponijama manje izražena u Banjaluci, Prijedoru i Bijeljini, dok u drugim opštinama u RS nije zahvalna situacija.

Đonlićeva iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kaže da su stanovnici tog grada uglavnom upoznati s ekološkim problemima u svijetu, pa i kod nas.

Dodaje da su u tom gradu spremni za odvajanje otpada, te da se iskreno nadaju da će se takav otpad i reciklirati.

"U suštini, grad je čist, nema nagomilavanja otpada ni u jednom dijelu grada niti oko kontejnera jer se redovno odvozi. Ali, kada se odmakne od grada, već imamo drugačiju sliku. Zato bi se moralo raditi i na edukaciji ruralnog stanovništva", tvrdi Đonlićeva.

Ona ukazuje na činjenicu da ne postoji tržište za materijale od stakla.

"Moja bolna tačka je još i staklo, za koje nemamo ovdje tržište, a koje se toliko nagomilava i samo baca na gradsku deponiju. Ideja o sanitarnoj deponiji u blizini Tuzle, na Lukavcu me 'ponijela' i napisala sam projekat u vezi s tim, ali ništa od toga. Neće biti deponije, a silne pare su potrošene", kaže Đonlićeva.


Prvi korak je sanacija drvoreda u Velikoj aleji

Predsjedavajući Skupštine KS Denis Zvizdić i ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Abid Jusić ozvaničili su jučer početak rada JU Spomenik prirode "Vrelo Bosne" zasadivši crveno cvjetni kesten.

- Prvi projekt, koji ćemo raditi u saradnji sa Šumarskim fakultetom, jeste sanacija Velike aleje. Prije svega, utvrdit ćemo u kakvom je stanju drvored, kako ga je moguće sanirati, način revitalizacije, odnosno liječenja ili zamjene stabala.... Puno je planova, ali finansijska situacija, nažalost, limitira veće projekte, barem u ovoj prvoj godini - kazala je Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša.

Direktor Ustanove Osman Delić rekao je da imaju u planu educirati posjetioce kako da se ponašaju na području zaštićene zone.

- Imamo u planu od naredne godine naplaćivati ulaz. To će biti neki simboličan iznos, koji ćemo kasnije uložiti u održavanje. Već sedam dana nema nelegalnih prodavača na izletištu - kazao je Delić.

Prema njegovim riječima, na ovom izletištu više nema roštiljanja, što su građani Sarajeva s odobravanjem prihvatili.

Promovirana nošnja


Kako bi privukli što veći broj turista, dosadašnja nošnja kočijaša, izgled kočija i konja totalno su izmijenjeni, što je jučer i promovirano. Naime, kočijaši će od sada nositi jednoobraznu tradicionalnu nošnju.

- Uniforme su dobila 32 kočijaša, koliko ih je dobilo odobrenje za obavljanje ove tradicionalne djelatnosti, po kojoj je Sarajevo prepoznatljivo u svijetu - pojasnila je Krvavac.



Autor: A. KRCIĆ