odlaganje otpada

Bacaju smeće gdje stignu

Da su bh. građani nedovoljno ekološki osviješćeni govori podatak da iz dana u dan u blizini brojnih domaćinstava, pogotovo u ruralnim naseljima, "niču" divlje deponije s otpacima.

Nadležni kažu da čine sve kako bi smeće bilo blagovremeno odvezeno na, za to predviđena mjesta, ali priznaju da to nije nimalo lak zadatak jer je mnogo onih koji umjesto u kontejnere vreće s otpacima bacaju pored puta ili u šumu.

To se, kažu u komunalnim preduzećima, najviše odnosi na ruralna naselja, gdje nije organizovano odvoženje smeća pa svako otpad odlaže tamo gdje mu je najlakše.

Prošle sedmice su pripadnici LOT-tima međunarodnih vojnih snaga u BiH, tokom redovnog obilaska terena, na području opštine Livno otkrili dvije lokacije u kojima su bačene uginule ovce i medicinski otpad.

Pripadnici EUFOR-a su o tome obavijestili lokalnu policiju i kantonalnu inspekciju, te je izlaskom na lice mjesta utvrđeno da se pored lokalnog puta Lištani - Lusnić nalazi nekoliko uginulih ovaca, a na lokalitetu Orlovača u gradskoj zoni nekoliko kanti raznog medicinskog otpada.

Kantonalna veterinarska inspekcija je uzela uzorke zbog laboratorijske analize, a policija vodi istragu otkrivanja odgovornih za ta dva ekološka incidenta.

Advija Đonlić, diplomirani inženjer zaštite na radu i zaštite životne sredine i stručni saradnik za zaštitu ekologije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, kaže kako nam, da bismo našu zemlju očuvali što čistijom, treba samo motiv.

"Nismo mi ništa 'gluplji', nemarniji, ni tvrdoglaviji od drugih naroda. Narod kod nas je po ko zna koji put dokazao da je 'bistar' pa da se može i edukovati. Samo nam treba motiv. Treba država da 'stane na noge', da se zakon primjenjuje, da se kažnjava. Edukacija je potrebna i mora biti prvi korak, inače se postiže kontraefekat", ocjenjuje Đonlićeva.

Ekološka neosvještenost: Nadležni za evidentiranje i uklanjanje divljih deponija u bh. gradovima kažu da čine sve kako bi smanjili zagađenje urbanih i ruralnih površina, ali da to nije lako jer je dosta nedovoljno ekološki osviješćenih građana.

U Komunalnom preduzeću "Rad" u Sarajevu kažu da do sada nisu imali većih problema s odlaganjem otpada mimo sanitarne gradske deponije.

"Na području Kantona Sarajevo u perifernom dijelu nailazimo na manje ili veće gomile otpada koje uklanjamo, ali toga nije mnogo. Kafilerija je zadužena za odlaganje ostataka od uginulih životinja, tako da se zaista ne dešava često da nailazimo na uginule životinje", objašnjava Ahmed Đipo, portparol "Rada".

U većini naselja širom BiH problem predstavlja bacanje otpada po liticama na periferiji, gdje ne postoje uslovi da ti lokaliteti budu očišćeni od smeća. Takođe, nesavjesni mještani smeće bacaju i u rijeke.

Na području opštine Mrkonjić Grad do sada je nađeno više od 60 divljih deponija, na koje se, kako kaže Mirko Vasić, tehnički direktor u Komunalnom preduzeću Mrkonjić Grad, odlaže apsolutno sve i svašta.

"Ima ih svugdje, u dolinama, naseljenim i nenaseljenim mjestima, pored rijeka, u šumama. Čak je i gradska deponija Mrkonjić Grada jako neuređena. Tu donosi smeće ko god stigne, od kafilerija, koje odlažu uginule životinje, do građevinskog otpada i paljevina, što je zaista veliki problem. Otpad se odlaže na jako mnogo lokacija i u nekontrolisanim količinama", objašnjava Vasić.

Vasić ističe da se građani često javljaju Komunalnoj policiji te ih obavještavaju da je potrebno ukloniti otpad s nekih lokaliteta.

"Radili smo projekte za uklanjanje tih divljih deponija i za sanaciju centralne deponije, ali je za to potrebno na stotine hiljada KM", kaže Vasić.

Deponije u selima: Otpad iz Kozarske Dubice prevozi se na centralnu deponiju u Prijedor.

Nadležni u Kozarskoj Dubici kažu da imaju probleme s kabastim, velikim otpadom, poput namještaja.

"Što se tiče područja grada, to držimo pod kontrolom. Imamo desetak manjih divljih deponija u ruralnom području i mi ih držimo pod nadzorom onoliko koliko je to moguće. Mi smo ih evidentirali, vodimo računa i obilazimo ih skoro svakodnevno kako se ne bi širile, a kada će biti njihovo čišćenje, zavisi od novčanih sredstava", kaže Slobodan Pralica, načelnik Komunalne policije u Kozarskoj Dubici.

Dodaje da građani najčešće nekontrolisano odlažu otpad na perifernim dijelovima grada, na napuštenim imanjima gdje nema vlasnika, te u šumama i uz lokalne puteve. Ističe da nesavjesnih građana ima, ali se nadležni bore koliko mogu da bude kontrolisano odlaganje otpada.

Pralica navodi da osim kućnog otpada, građani na divlje deponije najčešće odlažu piljevinu od drva, građevinski materijal od porušenih objekata, kao i plastičnu ambalažu.

Kese pored puta: U opštini Kneževo/Skender Vakuf kažu da nemaju problema sa divljim deponijama, ali i da ima nesavjesnih građana koji kese s kućnim otpadom ostavljaju pored puta.

Miladin Đuranović, načelnik Komunalne policije u tom gradu, kaže da stanovnici BiH nisu dovoljno ekološki osviješćeni, a kao dokaz za to navodi regionalni put Kneževo/Skender Vakuf - Banjaluka, gdje prolaznici u šumu pored puta bacaju kese sa smećem.

Zahvalna situacija, kada je u pitanju odlaganje otpada, nije ni u opštini Jajce.

"Imamo općinsku deponiju koja nije u skladu s propisima. Najbolje bi bilo da se odredi regionalna deponija, a postojeća zatvori. Međutim, rješenja za ovaj problem nema ni na vidiku", kažu u toj opštini, dodajući da postojeća deponija nema čak ni upotrebnu dozvolu.

U Komunalnoj inspekciji opštine Jajce dodaju da iz postojeće deponije izbijaju neugodni mirisi i da je ona smještena u gusto naseljenom dijelu opštine, a najbliža kuća od nje nije udaljena ni 100 metara.

Problem ruralnog dijela te opštine ogleda se u tome što građani sami odlažu otpad "tamo gdje prije stignu", a stanovnici opštine Jajce bacaju čak i ostatke uginulih životinja.

Otpaci i u šumama: Radenko Banjac, tehnički direktor Šumskog gazdinstva Ribnik, kaže da se na teritoriji tog šumskog gazdinstva trude očistiti divlje deponije.

"Bilo ih je zaista mnogo i mi radimo na njihovom uklanjanju. Dio smo otklonili, a preostale veće smo obilježili. Dešava se da uz šumski put pronađemo vreću sa smećem, a već desetak metara od nje drugu vreću", kaže Banjac.

Pozitivan primjer uređenja deponije jeste onaj u Ramićima kod Banjaluke.

Draženko Bjelić, tehnički direktor regionalne deponije u Ramićima, na kojoj je završena prva faza uređenja, kaže da je u sklopu nje, između ostalog, premješteno oko 360.000 metara kubnih starog otpada, prekriven otpad, probijen kanjon kroz centralni dio deponije, te postavljen kolektor za odvođenje oborinskih voda.

On kaže da je u okviru tog projekta izvršeno i uklanjanje izvjesnog broja deponija.

"U Banjaluci više nema divljih deponija koje godinama traju, već ih Komunalno preduzeće 'Čistoća' za desetak dana odstrani", kaže Bjelić.

Problem u BiH je i taj što u brojnim gradovima ne postoje kontejneri za selektivno odlaganje otpada.

Loši uslovi za recikliranje: Međutim, iako u nekim bh. gradovima imaju takvi kontejneri, u BiH je skoro nikakva mogućnost za njegovu preradu.

"Mislim da se papir može reciklirati u Maglaju, a ostalo izvozimo. Izraženi su problemi kod preduzeća koja odvajaju otpad jer ne znaju šta će s njim, pogotovo sad, kad je ova kriza. Niko neće da ga otkupljuje", kaže Bjelić.

On dodaje da je problematika na deponijama manje izražena u Banjaluci, Prijedoru i Bijeljini, dok u drugim opštinama u RS nije zahvalna situacija.

Đonlićeva iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kaže da su stanovnici tog grada uglavnom upoznati s ekološkim problemima u svijetu, pa i kod nas.

Dodaje da su u tom gradu spremni za odvajanje otpada, te da se iskreno nadaju da će se takav otpad i reciklirati.

"U suštini, grad je čist, nema nagomilavanja otpada ni u jednom dijelu grada niti oko kontejnera jer se redovno odvozi. Ali, kada se odmakne od grada, već imamo drugačiju sliku. Zato bi se moralo raditi i na edukaciji ruralnog stanovništva", tvrdi Đonlićeva.

Ona ukazuje na činjenicu da ne postoji tržište za materijale od stakla.

"Moja bolna tačka je još i staklo, za koje nemamo ovdje tržište, a koje se toliko nagomilava i samo baca na gradsku deponiju. Ideja o sanitarnoj deponiji u blizini Tuzle, na Lukavcu me 'ponijela' i napisala sam projekat u vezi s tim, ali ništa od toga. Neće biti deponije, a silne pare su potrošene", kaže Đonlićeva.


Banjaluci prijeti 5.000 kubika smeća

BANJALUKA - Više od 5.000 kubnih metara smeća prijeti da krene prema Banjaluci nakon što je napukla zaštitna mreža koja sprečava prolaz raznog otpada slivom Vrbasa ka gradu.

Do havarije je došlo nakon što su u Hidroelektrani Bočac pustili nivo vode 1,5 m ispod dozvoljenog minimuma, zbog čega su popucale mreže, tvrdi Joca Stojičić, rukovodilac Eko-centra "Bočac".

Eko-centar "Bočac" sakuplja smeće koje se nagomila uzvodno od njih.

Stojičić kaže da je sreća u nesreći što su radnici odmah primijetili da je vodostaj smanjen ispod dozvoljenog nivoa, te su odmah krenuli da pričvrste sajle i na taj način spriječe da se mreža skroz otkači.

Stojičić kaže da ovo nije prvi ovakav slučaj.

"Ista stvar se desila 5. decembra. Bez upozorenja i bez da nas obavijeste u Hidrocentrali su pustili vodu. Ako se ovo desi ponovo mreže neće izdržati jer su već načete. Onda će sve preostalo smeće krenuti ka Banjaluci", istakao je Stojičić.

On dodaje da sada čekaju da se nivo vode podigne da bi mogli pokupiti sve preostalo smeće i izvršiti kompletnu sanaciju mreža.

Navodi da je šteta ogromna i da je pitanje hoće li njihova sredstva biti dovoljna da se izvrši trajna sanacija.

"Pitanje je da li će iko pokazati interes da se ovo popravi. Bili su predstavnici gradonačelnika Banjaluke, snimili su stanje pa ćemo vidjeti šta će oni odlučiti", kazao je Stojičić.

On dalje navodi da dosad nikako nisu uspjeli da se dogovore s Hidrocentralom da se spuštanje i podizanje nivoa vode dogovara s Eko-centrom kako bi se spremili za njihove aktivnosti.

Tvrdi da je do ovoga došlo jer je "Elektroprivreda RS" pokušala održati visok nivo proizvodnje električne energije iako voda koja je bila u rijeci nije mogla održati tako visok nivo proizvodnje i zbog toga su smanjili akumulaciju više nego što je bilo dozvoljeno.

Branislava Milekić, direktor "Elektroprivrede RS", kaže da nije tačno da su kvote bile niže od propisanog nivoa.

"Mi vodimo računa o nivou vode i mislimo da je podignuta nepotrebna panika", rekla je Milekićeva.

Nedjeljko Kesić, direktor HE Bočac, kaže da nije tačno da je kvota spuštena niže od propisanog nivoa.

"Mi imamo dozvolu da idemo na kvotu 271, a najniža kvota koja je bila je 276. Dakle imali smo još pet metara slobodno. Smeće nije popustilo zbog niske kvote nego zato što ga se nakupilo puno", kaže Kesić.

Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, kaže da je gradonačelnik dao nalog da se ispita kako je došlo do incidenta i da li postoji ekološka opasnost za grad.

"Koliko sutra ćemo vidjeti kakve je mjere potrebno preduzeti. Mi, inače, podržavamo rad Eko-centra 'Bočac' i s njima smo dosad uvijek dobro sarađivali", rekao je Šajić.

Anđelka Vilendečić, portparol banjalučkog "Vodovoda", poručila je da nema razloga za paniku.

"Uzeli smo uzorak vode i nije primijećeno ništa neobično. Nastavićemo da pratimo situaciju", kazala je Vilendečićeva.

 

Riješiti problem otpada

Centri civilnih inicijativa (CCI) pozvali su juče Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, povodom situacije na akumulaciji Hidroelektrane Bočac, da hitno donese uredbe kako bi bio riješen problem ambalažnog otpada u RS.

"Time bi konačno bilo omogućeno da RS, odnosno BiH, ne bude najzagađenija zemlja regiona i jedina zemlja u kojoj se ne obavlja reciklaža ambalažnog otpada", kažu u CCI-ju.

Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS), odbacila je optužbe CCI-ja.

"U RS se recikliraju one vrste otpada za koje postoje interes i ekonomska opravdanost, a u takva postrojenja spada i pogon za reciklažu plastične ambalaže u Rudanci, kod Doboja", kazala je Fetibegovićeva.

Fetibegovićeva je podsjetila da je Narodna skupština RS u julu prošle godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, čime je stvoren pravni osnov za donošenje podzakonskog akta koji će regulisati upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom.


Skladišta puna opasnog otpada

U BiH ne postoji pogon za obradu elektronskog otpada kojeg je u našoj zemlji, prema nekim procjenama, oko 16.000 tona godišnje. Odnosno, četiri kilograma po glavi stanovnika. Ahmed Đipa, glasnogovornik sarajevskog Komunalnog preduzeća "Rad", kaže da velike količine ovog otpada koji je izrazito štetan po ljudsko zdravlje završe u kontejnerima.

S druge strane, Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša KS, tvrdi da se elektronski otpad ne odlaže na deponije komunalnog otpada, a da se prethodno ne izvrši odvajanje njegovih opasnih dijelova.

Posebna odlagališta

- Kod nas ne postoje posebna odlagališta za elektronski otpad niti postrojenja za njegovo zbrinjavanje koje je veoma skupo. I kada se prikupi, potrebno ga je razdvojiti na opasne i neopasne dijelove. Za opasne dijelove tog otpada, izvoz je, za sada, jedini zakonom prihvatljiv način - kaže Krvavac.

Ona dodaje da prema definiciji postoji električni i elektronski otpad. U električni spada sve što ima utikač, bateriju ili akumulatore, a u elektronski računarska oprema, mobiteli, telefoni.

- U Zakonu o upravljanju otpadom nije posebno naglašen način postupanja s elektronskim otpadom. Potrebno je na entitetskom nivou donijeti poseban pravilnik kojim bi se obavezali proizvođači ove vrste otpada na koji način bi vršili njegovo zbrinjavanje - ističe Krvavac.

U KS nema firmi koje imaju dozvolu da se bave skupljanjem ovog otpada, dok u TK postoje dvije firme koje se, između ostalog, bave i ovom vrstom posla.

Velike količine

"Kemis BiH" je firma iz Lukavca koja prikuplja opasni elektronski otpad i izvozi ga u Austriju i Njemačku. Tamo se jedan dio tog otpada spaljuje, a ostatak reciklira. Firma postoji već godinu dana ali još ni kilogram ovog otpada nije izvezla iako je prikupila već oko šest tona. Maid Hadžimujić, direktor ove firme, kaže da je za izvoz ovih opasnih materija potrebno ih prikupiti 20 tona.

- Sav do sada prikupljeni elektronski otpad držimo u našem skladištu jer niko neće primiti količinu manju od 20 tona - kaže Hadžimujić.

Druga tuzlanska firma koja prikuplja elektronski otpad je "Sid Mil". Njen direktor, Nedžad Bekrić, tvrdi da je opao interes stranih zemalja za opasnim otpadom te da se zahtijevaju zaista velike količine kako bi se on mogao izvesti van BiH.

- Trenutno imamo veoma male količine tih opasnih materija tako da i ne izvozimo. Imamo oko 200 monitora i 500 kilograma elektronskog otpada. Monitori spadaju u opasne materije i oni se spaljuju - kaže Bekrić.


Odgovornost i KCU Sarajevo

Dok bi u nekoj drugoj državi ovakva vijest izazvala dosta pažnje i energičnu akciju nadležnih službi kod nas još jednom sve prolazi i veliko je pitanje da li će se ikada saznati na kojim je još mjestima ilegalno odlagan ovakav otpad. Jedina "korist" od ovog incidenta je u tome što je pokazao da u ovoj oblasti nadležne inspekcije i ostali državni organi uopšte ne rade svoj posao.


 

Nakon protesta mještana sela Grđevac zbog nelegalnog odlaganja medicinskog otpada koje vrši preduzeće "Pokop", sa sjedištem u Donjem Moštru, na parceli nedaleko od mjesnog vodovoda, sanitarna inspekcija Općine Visoko naložila je vlasniku preduzeća i parcele Mehmedu ef. Omanoviću da izmjesti otpad. Riječ je o vrećama dijelova ljudskog tijela, kao što su ruke, noge, posteljice, bubrezi, koji su bili predmetom laboratorijske obrade u Kliničkom centru Sarajevo.

Kako smo saznali, sporni medicinski otpad uskladišten je sada u prostorijama JKP "Gradska groblja" u Visokom. Kako kaže direktor Asmir Hodžić, tražit će od Kliničkog centra sastav otpada, kako bi se odlučilo na koji način će biti uklonjen i uništen.

- Mi smo od ranije upoznati sa ovim poslovima preduzeća "Pokop". U ovom slučaju dio odgovornosti je i na Kliničkom centru koji je dao ovakav posao "Pokopu". Još od 2002. tražimo od nadležnog tužilaštva da preispita rad ovog preduzeća, koje se bavi pogrebnom djelatnošću, a ne posjeduje ni minimalne tehničke uvjete. O svemu je upoznato i Općinsko vijeće - kaže Hodžić.

Saznajemo da je preduzeće "Pokop", mimo propisa, kopalo i mrtvorođene bebe na parceli mjesnog groblja u Donjem Moštru.

Vlasnik krije lokaciju

Sporne količine medicinskog otpada Kliničkog centra Sarajevo ranije je "Pokop" transportovao u istočnu Bosnu. U dogovoru sa tamošnjim Medžlisom otpad je deponovan na mjesnom groblju. Određeniju lokaciju na području istočne Bosne direktor i vlasnik "Pokopa" Mehmed ef. Omanović nije želio otkriti.


Autor: N. OMEROVIĆ

Ilegalni otpad pored vodovoda

Mještani Grđevca, sela udaljenog od Visokog desetak kilometara, protestirali su zbog odlaganja medicinskog otpada na zemljištu nedaleko od njihovih kuća. Kako su nam kazali, vlasnik parcele je Mehmed ef. Omanović, vlasnik firme „Pokop", koja preuzima patološki otpad iz Kliničkog centra Sarajevo, kao što su odsječene ruke, noge, izvađene posteljice, bubrezi.

U više navrata Omanović je dovlačio otpad u vrećama i plastičnim kutijama i zakopavao u svojoj parceli na dubini od dva, tri metra.

- Mi smo ga pratili i već tri mjeseca ovo radi. Ovdje ima 15 raka u koje zatrpava taj otpad. Nit' je koga pitao, nit' bilo šta drugo. Tražio je da kopa otpad u Porječanima, ali mu nisu dozvolili. Tako da je ovdje kupio zemlju i sada dijelove ljudskog tijela kopa u ovim rakama. Izašlo je čitavo selo da se buni - ističe Nedim Avdibašić, predsjednik podružnice Grđevac, MZ Porječani.

Protestu mještana prisustvovali su općinski inspektori i policija. Inspektori su naložili Omanoviću da obustavi odlaganje otpada. Da cijeli slučaj bude alarmantniji, ovim dijelom sela protiče voda kojom se snabdijeva oko 500 domaćinstava. Općina Visoko je odobrila 60.000 KM za rješavanje vodosnabdijevanja i vodovodne cijevi trebale bi biti položene duž parcele Mehmeda Omanovića.

- Baš jutros kada smo došli ef. Omanović je tražio da izmjestimo vodu sa njegove parcele. Sve ovo nam radi jedan hadžija i mislim da je to sramota. Mi nećemo otići odavde dok ne odvuče ovo što smo mi otkopali - naglašava Avdibašić.
 
Dozvolu nije tražio


Kako smo saznali, Omanović je prije godinu dana potpisao ugovor sa Kliničkim centrom u Sarajevu o preuzimanju patološkog otpada. Priznaje da nije tražio dozvolu za odlaganje otpada ni od Općine Visoko, ni od sanitarne inspekcije, pa ni od mjesne zajednice. Inače, Omanović ima dozvolu da kopa samo na groblju u Moštru, gdje se već nalazi nekoliko mezara mrtvorođene djece.

Ovo je na mojoj zemlji

- To je hirurški otpad, kao što su odsječene ruke, noge. Taj otpad se kopa u zemlju isto kao i mrtvi ljudi. Čovjek kada umre kopa se na dubini od jednog metra i nikom ne smeta. Mi ovdje kopamo na dubini od dva metra, po svim propisima i potpuno zaštićeno. Ovo je na mojoj zemlji i kada ne smeta groblje, što bi ovo smetalo - ističe ef. Omanović.


Autor: N. OMEROVIĆ

Otpad dospijeva u Drinu i jezero HE

Do 5. maja ove godine mora biti obustavljena upotreba deponije čvrstog otpada u Nezucima kod Višegrada, koja je locirana neposredno uz akumulaciju i pregradnu branu Hidroelektrane Višegrad, stoji u Rješenju vodnog inspektora RS Radenka Sanda izdatom  31. oktobra 2008. godine.

Ovim rješenjem nalaženo je da se u roku od šest mjeseci izvrši saniranje zemljišta na kome se nalazi ova deponija i odredi nova lokacija za odlaganje otpada. Inspektor konstatuje da je položaj deponije u Nezucima jednim dijelom u vodnom zemljištu tako da tečni otpad dospijeva u akumulaciono jezero HE.

Krajem prošle godine o ovim problemima Skupštinu opštine upoznao je načelnik Tomislav Popović. Na njegov prijedlog formirane su komisije koje su od 16. januara aktivne na terenu u pronalaženju najpovoljnije lokacije za novu deponiju smeća.

U stručnoj službi opštine Višegrad kažu da su na vrijeme uložili žalbu na pomenuto Rješenje, tako da očekuju produžetak roka za otvaranje nove deponije.

Goraždani na mukama


Stanko Sojanović, v.d. načelnika Odjeljenja za urbanizam i stambeno-komunalne poslove, kaže da su u toku razgovori sa susjednim opštinama u gornjem Podrinju oko izgradnje regionalne deponije, što podržava i Svjetska banka, uz preporuku da se taj projekt provede na području Goražda.

Administracija opštine Goražde ima veliki problem oko pronalaženja lokacije na svom terenu pa će to biti veliki posao u narednim mjesecima za sve opštine gornjeg Podrinja.

HE "Višegrad" više nema obavezu izgradnje deponije smeća

Za izgradnju višegradske deponije smeća na novoj lokaciji potrebno je oko četiri miliona maraka. Za to u budžetu Opštine nemamo novca pa se mora razmišljati o gradnji regionalne deponije, gdje bi se uključile opštine gornjeg Podrinja, Višegrad, Rudo, Rogatica, Goražde i Čajniče, izjavio je načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović.

A sve do sada javnosti je prezentirana informacija da je bila obaveza HE "Višegrad" da  izgradi gradsku deponiju. Međutim, na posljednjoj sjednici Skupštine opštine građevinski inžinjer Vinko Droca rekao je da je ta obaveza postojala 1989. godine, nakon puštanja u rad HE "Višegrad".

- Međutim, 2002. godine Ministarstvo vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede RS izdalo je upotrebnu dozvolu, na osnovu koje HE "Višegrad" nema obavezu izgradnje deponije, već samo da dijelom sredstava učestvuje u tom procesu - potvrdio je Droca.

Načelnik Popović formirao je komisiju koja će u narednih šest mjeseci iznaći lokaciju za  izgradnju deponije, ukoliko pregovori o regionalnoj deponiji budu kasnili. Naime inspektor za vode RS Radenko Sando donio je rješenje na osnovu kojeg sadašnja divlja deponija u Nezucima mora biti zatvorena i sanirano zemljište na kojem se ona nalazi.

Autor: M. ANDRIĆ

Odobrena nova sredstva za upravljanje čvrstim otpadom u BiH

WASHINGTON D.C., 25. novembar, 2008 – Izvršni odbor Svjetske banke danas je odobrio sredstva za Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 40 miliona US$.

 

Oslanjajući se na uspjehe Projekta upravljanja čvrstim otpadom koji je u toku, Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom će nastaviti poboljšavati kvalitetu, ekološke standarde, te finansijsku održivost upravljanja čvrstim otpadom u zemlji.

 

Rezultati prvog Projekta su impresivni. U okviru projekta uspostavljeno je šest regionalnih deponija koje će koristiti oko 1,7 miliona ljudi. Gotovo 50 % čvrstog otpada će biti premješteno na sanitarne deponije ili uklonjeno na način koji je siguran za okolinu. Nadalje, ukupno 145 divljih deponija je očišćeno i zatvoreno što je uveliko umanjilo opasnosti po okolinu i zdravlje.

 

Ovaj projekat predstavlja nastavak uspješnog partnerstva između Bosne i Hercegovine i Svjetske banke u iznalaženju rješenja za upravljanje komunalnim otpadom u zemlji” izjavila je Vesna Frančić, vođa tima Svjetske banke za ovaj projekat. Projekat će podržati izgradnju 6–8 novih sanitarnih deponija do kraja 2014”.

 

Sredstva Svjetske banke u iznosu od 40 miliona US$ uključuju beskamatni kredit Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u iznosu od 15 miliona US$, te zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 25 miliona US$. Ovo je prvi IBRD zajam za Bosnu i Hercegovinu.

 

“Podržavanjem održive strategije upravljanja čvrstim otpadom koja zadovoljava evropske standarde kvaliteta nadamo se da ne pomažemo samo pobaljšanju života ljudi ove zemlje već i Bosni i Hercegovini na njenom putu u Evropu”, izjavio je Marco Mantovanelli, Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.

 

Svjetska banka u Bosni i Hercegovini trenutno finansira 16 projekata u vrijednosti od oko 280 miliona US$.



Kožarski otpad iz Visokog na deponiji u Nezucima

Ribočuvari su prilikom redovnog obilaska terena uočili kamione koji su lagerovali otpadnu kožu na deponiju u Nezucima i odmah nakon istovara bageri su zatrpavali ovaj materijal, potvrdio nam je Željko Mirković, član Ekološkog udruženja "Drinska jezera".

- Već desetak dana nepoznati ljudi dovoze otpad i odmah nakon istovara zatrpavaju bagerima a određenu količinu posipaju naftom i pale od čega se iznad jezera HE Višegrad diže crni dim a u večernjim satima dolinom se širi neopisiv smrad - kaže Mirković.

Inspektor na terenu

Ribari su odmah obavijestili ekološku inspekciju koja je otkrila da je otpad porijeklom iz kožarske industrije iz Visokog.

- Ustanovili smo da je u proteklih 20-ak dana kamionima dopremljeno više od 200 tona industrijskog otpada koji je porijeklom od firme "Prevent Leather" iz Visokog. Saznajemo da je ugovorom ova firma ustupila transport i deponovanje otpadnog kožarskog materijala  firmi "King" sa sjedištem u Visokom, koja je opet ugovorom ustupila transportovanje i deponovanje ovog otpada firmi "Pavgord" iz Foče. Na kraju je "Komunalac" iz Višegrada sklopio ugovor sa "Pavgordom" o odlaganju otpada  na lokaciji Nezuci - kaže ekološki inspektor Dragan Glogovac.

Direktorova analiza

Direktor višegradskog "Komunalca" Siniša Đokanović kaže da posjeduje nalaze Instituta za hidromehaniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu na osnovu kojih tvrdi da analizirani mulj od kožarskog otpada iz Visokog nema negativne posljedice po zdravlje ljudi i da je o svemu upoznao opštinsku sanitarnu inspekciju.

Potpisivanje ugovora sa firmom "Pavgord" Đokanović pravda slabim ekonomskim poslovanjem "Komunalca", za šta direktno optužuje Opštinu Višegrad.

Inače, ribari su uočili čudne radnje sa kamionima na deponiji u Nezucima, koja se nalazi pored magistralnog puta a u blizini HE Višegrad, još od prošle godine.

Po čijem nalogu i za čiji interes

Članovi Ekološkog udruženja za zaštitu, korištenje i unapređenje voda "Drinska jezera" ogorčeni su ovim postupkom i smatraju da se radi o lancu dobro smišljene podvale Višegradu, koji preferira da postane ekološka zona sa uređenim turističkim sadržajem.

- Tražimo odgovornost svih učesnika u ovom ekološkom incidentu i da se ispita po čijem nalogu je odobreno lagerovanje kožarskog otpada i za čiji interes - kaže član Udruženja Strajin Furtula.

Nelegalan postupak

Kako kaže Dragan Glogovac, nedopustivo je da "Komunalac", koji nema dozvolu nadležnog ministarstva za upravljanje otpadom, sklapa bilo kakve ugovore o korištenju ovog terena koji nije u njihovom vlasništvu. Inspektor kaže da su sve radnje u ovom postupku nelegalne i da će se protiv svih učesnika u ovom procesu preduzeti određene mjere.


Mještani traže izmještanje leševa životinja

Centralna livanjska deponija blokirana je od četvrtka jer su mještani sela Priluka, Kablići i Prisap saznali da se tu odlažu eutanazirane životinje oboljele od bruceloze i tuberkuloze, a da pri tome, po njihovom mišljenju, nisu poduzete sve mjere zaštite. Radi se o kraškom području a sela su blizu deponije.

- Ovdje smo neprekidno od četvrtka i ne damo više da se bilo kakvo smeće odlaže a od vlasti tražimo da izmjeste lešine. Priznali su nam iz ministarstva da su ovdje zakopali 80 ovaca i dvije krave. Čak su zaražene ovce dovožene i iz Glamoča, barem 50 komada. Zaraza prijeti. Vidite koliko muha tu ima, a galebovi svaki dan dođu ovdje i hrane se pa odoše na jezero i rijeke. Da li su slučajni i potresi na obližnjoj Goliji, pitanje je ako se zna da na ovoj dugogodišnjoj deponiji ima kojekakvih plinova - kaže nam Davor Marijan, jedan od mještana koji ne dozvoljavaju deponiranje smeća na Korićinu.

Mještani kažu da livanjski komunalci smeće sada prevoze negdje prema Glamoču a potvrdili su nam i da se u Gornjem Glamočkom polju u jezero bacaju lešine. Sva voda Livnjacima dolazi upravo iz Glamočkog i Kupreškog polja, gdje također ima bruceloze.

Dio mještana sumnja da na ovoj deponiji možda ima i nuklearnog otpada pa postoji ideja da dovedu federalnu inspekciju po svim pitanjima, pošto lokalne vlasti tvrde da se sve radilo po propisu.

Syndicate content