Toplovod Kakanj - Sarajevo i predizborne dezinformacije

Na press konferenciji održanoj 6.9. u  prostorijama Fonda za zaštitu okoliša FBiH o izgradnji toplovoda "Kakanj-Sarajevo" iznesen je niz potpuno pogrešnih informacija o povoljnim utjecajima izgradnje toplovoda Kakanj - Sarajevo, poput poboljšanja kvaliteta kvaliteta zraka u Sarajevu, drastičnog snižavanja cijene grijanja u domaćinstvima koja se griju preko “Toplana” i prekidanju ovisnosti od uvoza ruskog gasa. Uporište za ovakve tvrdnje trebala bi biti Studija[1], koja je javnosti predstavljena u maju prošle godine, čiju izradu su finansirali Elektroprivreda BiH i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Kako se danas griju Sarajlije?


Prema zvaničnim statistikama i izvještajima, od oko 210 000 domaćinstava u Kantonu Sarajevo, skoro 52 000 stanova se grije prirodnim gasom, oko 51 000 se grije putem centralnog grijanja koje isporučuju “Toplane”.
Ostatak domaćinstava se pretežno zagrijava korištenjem čvrstih goriva, drveta, uglja i u malom procentu, drvnih peleta. Emisije lebdećih čestica iz ovih malih ložišta, koja su uglavnom niske efikasnosti i visokih emisije štetnih materija, uz upotrebu loših goriva, vlažnog drveta i ugljeva lošeg kvaliteta, uz emisije stotina pogona i objekata male privrede koji također za zagrijavanje koriste čvrsta goriva, dominantni su izvor zagađenja u Sarajevu i mnogim drugim mjestima u BiH.

Toplovod bi mogao pogoršati kvalitet zraka u Sarajevu


Ministrica Đapo tvrdi kako bi se “prebacivanjem s plina smanjilo izbacivanje azotnih plinova i sumpor-dioksida u zrak, a to s mjeri milionima tona, što bi sigurno poboljšalo situaciju koju imamo pogotovo u zimskom periodu u BiH. Također bi se omogućilo da se i kuće priključe na plin ili toplovod, tada bismo stvorili grad u kojem bismo mogli živjeti punim plućima.”

Ako bi projekat bio izveden na način opisan u Studiji, to bi značilo još zagađeniji zrak za građane Sarajeva!
Razlog za skupi projekat izgradnje plinovoda do Sarajevo sedamdesetih godina prošlog vijeka i konverzija desetina konverzija kotlovnica na prirodni plin koja je poslije uslijedila, jeste izvanredno niska emisija štetnih materija iz postrojenja za sagorijevanje prirodnog gasa. Pogotovo je niska emisija opasnih lebdećih čestica koje su glavni zagađivač zraka u Sarajevu. To je glavni razlog široke upotrebe prirodnog plina u zemljama i gradovima razvijenog dijela svijeta.
Prema Studiji, toplovodom bi se obezbijedila osnovna snaga za 90%  kotlovnica Toplana, dok bi se tzv. vršna snaga u hladnim danima u kotlovnicama Toplana, kada se obično bilježe i najveći iznosi zagađenja zraka u Sarajevu, obezbjeđivala upotrebom lož ulja, mazuta i drveta, koji svi daleko više zagađuju nego prirodni plin.
Također, izgradnja toplovoda ne bi napravila nikakve viškove plina i snižavanje cijene plina. Cijena plina u BiH je direktno proporcionalna cijenama na svjetskom tržištu. Brana većem priključivanju potrošača na prirodni plin nisu tehnička ogranićenja, već relativno visoka cijena plina u odnosu na druga goriva.

Izgradnjom toplovoda cijena grijanja Toplana će biti minimalno snižena

Ministrica Đapo navodi da bi “cijena grijanja bila snižena na 50% u prvih 9 godina, a nakon toga na svega 20% sadašnje cijene”. Nikakvog uporišta takve tvrdnje nemaju u brojkama prezentiranim u Studiji. Prema finansijskim projekcijama Studije, na izlazu iz termoelektrane jedinična cijena toplotne energije je svega 24,31 KM/MWh.  Na tu cijenu se onda dodaju operativni troškovi vrelovoda, troškovi za plate uposlenih na održavanju vrelovoda, troškovi investicionog održavanja,  troškovi amortizacije, troškovi električne energije, finansijski troškovi, itd. što povećava jediničnu cijenu toplotne energije koja bi se isporućivala Toplanama na čak 58,84 KM/MWh,. To je tek za oko 15% niže od sadašnje cijene toplotne energije koju Toplane[2] dobivaju iz plina! Ako tu cijenu uvrstimo u bilans godišnjih troškova Toplana, u kom troškovi nabavke plina učestvuju sa oko 60%, ispada da bi troškovi Toplana, a time i cijene grijanja, bili sniženi nakon priključka na toplovod, za tek oko 10%!

Nakon izgradnje toplovoda BiH će i dalje biti ovisna od uvoza ruskog gasa!


Na press konferenciji Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša izjavio je: “Ovaj dio BiH više ne bi ovisio o kalkulacijama i isporuci ruskog plina”, a Enver Merdić, direktor Termoelektrane Kakanj  tvrdi da je izgradnja toplovoda  “Generacijski projekat, kojim će se riješiti ovisnost glavnog grada BiH o plinu iz Rusije.”

Prema nalazima i projekcijama Studije, TE “Kakanj” bi godišnje proizvodila i toplovodom distribuirala ukupno između 504 (2020.) do 639 MWh (2040.) toplotne energije, što bi zamijenilo tek od 32% do 41% od ukupne količine energije koja se u Bosni i Hercegovini trenutno obezbijedi putem prirodnog  plina[3]. U Kantonu Sarajevo, izgradnjom toplovoda iz Kaknja zamijenilo bi se od 44% do  53% potreba za toplotnom energijom koja se trenutno obezbjeđuje iz prirodnog plina[4].

Izgradnjom toplovoda donekle bi bio smanjen uvoz prirodnog plina, no nipošto ne bi bila  eliminisana potreba za njegovim uvozom. Plin će još dugo vremena ostati jedno od nezamjenjivih goriva u svim planovima za smanjenje zagađenja zraka u Sarajevu, kao što je to slučaj i u brojnim zemljama i gradovima Zapadne Evrope.
Ono što zaista jeste od strateške važnosti, da se ne bi desilo dalje narušavanje kvaliteta zraka u Sarajevu, jeste da se hitno uspostavi alternativni pravac za snabdijevanje prirodnim plinom BiH preko Hrvatske, što bi drastično smanjilo podložnost raznim utjecajama i ucjenama na postojećem pravcu snabdijevanja ruskim prirodnim plinom koji ide preko Mađarske i Srbije.

Preko 100 000 domaćinstava i stotine  ugostiteljskih objekata i privrednih pogona i nakon izgradnje toplovoda će koristiti čvrsta goriva, drvo i ugalj. Njihove emisije, uz zagađenje koje pravi preko 150 000 motornih vozila registrovanih u Kantonu Sarajevo, su glavni izvor  zagađenja u Sarajevu i tek će se njihovim rješavanjem smanjiti i zagađenje zraka u Sarajevu.


[1] Studija opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajevo, konzorcij Mašinski fakultet Sarajevo, Bosna-S d.o.o., ENOVA d.o.o., 2016.

[2] Izvještaj o poslovanju KJKP „TOPLANE SARAJEVO“ d.o.o. Sarajevo za 2017. godinu

[3] Izvještaj o poslovanju za 2016. godinu, BH GAS, 2017.

[4] Bilans energetskih potreba Kantona Sarajevo za 2018. godinu, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, 2018.

Eko akcija
12/09/2018


Share this