Rat za izvor Sane!

Koncesionar "LSB elektrane Banjaluka" prijavio je policiji u Mrkonjić Gradu da su na protestima uništene sonde za geološka istraživanja, vrijedne 70.000 KM. Predstavnici protesta to nazivaju apsurdnim, jer na licu mjesta nije bilo nikakve opreme. Tvrde da je investitor povukao opremu pred dolazak ljudi koji su protestovali i medija.

Borislav Janković iz Koalicije za za zaštitu Sane kaže da su ga kontaktirali iz Policijske stanice Mrkonjić Grada gdje je, s još jednim aktivistom Koalicije, dao izjavu.

Oprema:

"Pošto nije bilo štete, jer su mašine bile povučene, prijavu smatramo početkom strašnih pritisaka na nas, kako bismo prestali s protestima, jer nismo imali šta da oštetimo. Za razliku od nas, oni su zatrpali izvor pitke vode i prosjekli šumu, izrovali zemlju, a bez svih kompletnih dozvola", kaže on.

Jelenko Lolić, suvlasnik "LSB elektrana Banjaluka", kaže da je ovo preduzeće policiji prijavilo štetu u vrijednosti od 70.000 KM jer su na protestima uništene sonde za geološka istraživanja, koje je napravio Geološki institut Bijeljina.

"Na takozvanim protestima je uništena oprema i mora se istražiti ko je to uradio. Još mjesec dana će trajati geološka istraživanja jer smo od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, dobili rješenje da možemo raditi geološka istraživanja i nakon toga ćemo dobiti ekološku dozvolu. Još samo nedostaje građevinska dozvola, koju ćemo dobiti nakon geoloških istraživanja", kaže Lolić.

On dodaje da su najveću "galamu" digli ljudi iz okolnih sela i gradova, a da mještani podržavaju gradnju hidroelektrane. Prema Lolićevim riječima, mještani su zvali predstavnike preduzeća u namjeri da naprave miting podrške za nastavak gradnje.

Iz Policijske stanice Mrkonjić Grad potvrdili su nam da su dobili prijavu "LSB elektrana Banjaluka" protiv organizatora protesta zbog toga što je, navodno, na gradilištu pričinjena materijalna šteta od 70.000 KM.

"Policija je dva dan nakon protesta dobila prijavu da je pričinjena šteta, ekipa je izašla na teren i operativni rad je u toku", rečeno nam je u Policijskoj stanici Mrkonjić Grad.

Upravni spor:

Kako nam je rekla Gorjana Rosić, portparol Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, koncesionar je od ovog ministarstva dobio samo urbanističku saglasnost i studije uticaja na životnu sredinu, ali ne i dozvolu za izvođenje privremenih radova.

"U skladu sa svojim nadležnostima izdali smo urbanističku  saglasnost  za izgradnju MHE 'Medna'. Urbanistička saglasnost ne podrazumijeva nikakvu dozvolu  za građenje, nego praktički dokazuje da je to u skladu s urbanističkim planom koji važi za to područje", rekla je ona.

Urbanističkom saglašnošću investitoru je naloženo koju dokumentaciju mora pribaviti, koje uslove mora ispuniti, kako bi mogao podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole koju ovo preduzeće još nije i ne može dobiti bez ekološke dozvole.

Ona je napomenula da je Ministarstvo, postupajući po Zakonu o zaštiti životne sredine RS, tražilo od investitora da uradi studiju o uticaju  na životnu sredinu objekta koji namjerava graditi.

"Oni su podnijeli studiju, stručnjaci su pregledali dokument i ustanovili da ne postoje pogubni uticaji za životvu sredinu i Ministarstvo je izdalo rješenje o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu. Međutim, grupa građana je pokrenula upravni spor protiv tog rješenja i sada se čeka odluka suda po kojoj ćemo mi postupiti u daljem postupku dodjele ekološke dozvole", rekla nam je Gorjana Rosić.

Da stvar bude komplikovanija, koncesionar Ministarstvu nije podnio zahtjev za dozvolu za izvođenje pripremnih radova, što je trebalo da uradi prema zakonskoj obavezi.

"Nama nije stigao nikakav zahtjev za dozvolu za izvođenje bilo kakvih radova", rekla je ona.

Prostornim planom RS, koji je usvojen 2007. godine, predviđeno da se područje izvora Sane do 2015. godine proglasi Parkom prirode.

Nismo uspjeli stupiti u kontakt s nadležnima u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, jer su odsutni.

Na njihovom sajtu navedeno je da je od 2006. godine u toku izrada projekta "Priprema dokumentacije za izradu Studije za proglašenje regionalnog parka Šipovo i Mrkonjić Grad".

Zaštita:

Kako su nam rekli u Ministarstvu, zaštita nekog područja ne podrazumijeva zabranu građenja, već detaljnije i preciznije propisuje uslove pod kojima je građenje moguće.

U Komisiji za koncesije RS su nam rekli da su upoznati sa slučajem MHE "Medna", da nemaju nikakve veze za trenutnim dešavanjem, ali su izrazili očekivanje da će to brzo biti riješeno.

"Za nas je kod dodjele koncesije koju je dala Vlada RS bilo važno da imamo rješenje o postojanju javnog interesa i ništa drugo. Ne treba sve shvatati tragično, jer procedura dodjele koncesije ima svoj tok i kada bude dodijeljena koncesija ne znači da će ona biti realizovana. Možda se desiti, prilikom ispitivanja terena, da se dođe do saznanja da tlo nije pogodno za građenje. Možda je konfiguracija tla takva da koncesionar neće graditi objekat koji je nerentabilan pa da odustane od daljih radova", rekli su u Komisiji za koncesije.

Neđo Đurić, direktor Tehničkog instituta iz Bijeljine, koji je vršio geološka istraživanja tla rekao nam je da su već mjesec dana u toku radovi na terenu, gdje se uzimaju uzorci zemljišta koji se skladište u sanduke.

"Koncesionar je nakon protesta prijavio štetu. Žalili su nam se da je prosuto jezgro iz sanduka i ako je to tako sigurno da ima štete i da će, u slučaju ponovnih ispitivanja i uzimanja uzoraka, posao biti ponovo naplaćen", rekao je Đurić.

On je napomenuo da će radovi trajati najmanje još mjesec dana kada bi uzeti uzorci iz tla trebalo da prođu labaratorijsku analizu.

Sana u srcu: Da ovaj sukob iz dana u dan poprima ozbiljnije razmjere pokazuje i primjer Dimitrija Zelića (54) koji je napustio firmu "LSB elektrane Banjaluka" koja je koncesionar jer kaže neće da služi onima koji mu otimaju Sanu iz srca.

Dok traje pravna bitka oko gradnje brane na rijeci Sani, mještani okolnih sela tvrde da ipak neće dati svoju ljepoticu.

Oslanjajući se koljenom o tlo, Dimitrije Zelić u ruku zahvata i pije vodu iz čiste rijeke Sane, samo nekoliko stotina metara nizvodno od izvora, gdje bi trebalo da bude izgrađena zaustavna brana. Sa suzom u oku, pokazuje nam mjesto koje bi, ukoliko tu bude izgrađena hidroelektrana, bilo potopljeno, a kanjon uništen. Moćne mašine prije nekoliko mjeseci počele su remetiti mir prirode i šum jedne od najčistijih rijeka u BiH i Evropi.

"Hoće da nam otmu Sanu. Nećemo je dati ni po cijenu života koji su prolazni, a ona, ova ljepotica, ostaje da teče vjekovima. Kada je tekla od pamtivijeka neka je puste da teče i dalje", kaže Dimitrije.

"Nećemo popustiti", "Ne damo izvor Sane", najčešće je što u proteklih 15 dana odjekuje Donjom Peckom, Mrkonjić Gradom i Ribnikom, ali i šire. Mještani i aktivisti nekoliko nevladinih organizacija koje brane izvor Sane od potapanja, uvjeravaju nas da neće popustiti ni pod strašnim pritiscima kojima su izloženi. Mini-hidroelektrane, ili njih, neće biti.

Opstanak:

Pod brdom Ovčara na granici Mrkonjić Grada i Ribnika, sa svoja tri vrela, nastaje jedna od najčistijih rijeka u Evropi. Tekući vjekovima kroz sansku i prijedorsku kotlinu, odnosno Sanski Most, Prijedor, Ribnik i Mrkonjić Grad... Sana plijeni svojom bistrinom i čistotom. Sada je pred njom veliki izazov. Opstati ili nestati.

"Ako se sad krene s gradnjom brane biće haos. Na izvoru se mijenja prirodni ambijent, egzotični predio, ali i mnoge biljke, će biti uništeni. Imamo informaciju da Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS predviđa da bi izvor Sane do 2014. godine mogao biti proglašen parkom prirode, ali sve će to biti ugroženo ukoliko bude izgrađena brana", smatra Borivoje.

Najviše bi bili ugroženi izvori koji se nalaze u neposrednoj blizini izvorišta Sane, jer bi bili potopljeni.

Za pogubnu odluku o gradnji mini-hidrocentrale mještani Donje Pecke i okolnih sela saznali su 2006. godine, kada je tadašnja Vlada RS dala 103 koncesije za izgradnju mini-hidrocentrala na rijekama u RS, među kojima i na Sani. Prema planu, na ovoj rijeci bi bile sagrađene dvije hidrocentrale i to u  kanjonu Slatina i kanjonu kod Vrbljana blizu samog izvora.

"Čak smo poslije čuli da će biti građena i treća centrala u kanjonu Medljanke koja se uliva u Sanu. Da će se graditi jedna hidrocentrala neposredno kod izvora saznali smo 2008. godine, kada je održana javna rasprava na kojoj su svi prisutni mještani bili protiv gradnje brane", kaže Borislav.

Spas:

Kako smatraju mještani ovog sela, od ulaganja u turizam bila bi veća korist. Sačuvala bi se priroda, a prihodi bi bili višestruki.

Prije rata postojao je plan prema kojem je na izvorima Sane trebalo da bude sagrađen hotel, ali rat je to zaustavio. Mještani postavljaju pitanje zašto sada o tome niko ne razmišlja.

"Neka umjesto mini-hidriocentrale izgrade hotel kako bi mnogi turisti iz Evrope došli da uživaju u prirodi. Ovako, svakodnevno, ljudi dolaze iz svih krajeva RS i pitaju gdje su izvori Sane. Oni dolaze i zadržavaju se po cijeli dan. Skoro sam dvojicu momaka iz Prijedora odveo do izvora. Roštiljali su, sjedili, odmarali se i uživali u prirodi", priča Dimitrije Zelić.

Da bi ulaganje u turizam bio pun pogodak, smatra i Jela Đaković koja je cijeli život uživala u čistoti Sane, pila vodu sa njenog izvora. Ne može zamisliti da će samo nekoliko stotina metara od izvora biti građena brana.

"Čula sam da se neće moći otići do izvora ako se ne plati vlasniku brane i ako posjeta ne bude najavljena. Mi smo navikli da svaki dan odemo na izvor Sane i da tu odmorimo dušu i tijelo", kaže Jela.

Njen muž Dušan je jedan od rijetkih koji nema ništa protiv gradnje hidrocentrale ako će od nje opština imati koristi.

"Ako će davati dažbine, uredu. Treba prihvatiti ono od čega će narod imati najviše koristi", kaže Dušan.

Odmah nakon njegovih riječi, u priču se uključuje i Jela koja kaže da je u tom slučaju turizam najprihvatljiviji, jer će turisti od seljana kupiti prase, jagnje, kajmak, sir i druge proizvode.

"Veće koristi bi bilo ako bi svakog dana prošlo nekoliko stotina ljudi. Ti ljudi bi kupili nešto od poljoprivrednika i tako bismo živjeli i mi i svi drugi. Ovako od struje mi ne bismo imali ništa", kaže Jela.

Naši sagovornici kažu da bi razvojem turizma oživjela sela Donja Pecka, Jasenovi Potoci, Mihaljčići, Vrbljani, Medna, sela koja su najbliža izvoru Sane, ali i Baraći, Ribnik, Mrkonjić Grad i okolne opštine.

Duša:

Borivoje Janković je slikar. Do sada je naslikao nekoliko djela s motivima Sane. Prije nekoliko dana je nastalo djelo koje prikazuje stari most na Sani koji je spajao Donju Pecku i Gornje Vrbljane. Duša ga boli kad pomisli da bi ovo mogla biti posljednja slika s ovim motivom.

"Nekada znam otići i po sedam dana provesti u kolibi koja se nalazi nedaleko od izvora. Ako bude izgrađena brana sve će biti drugačije. Tu bi počela industrijalizacija, a to ne mogu da zamislim", kaže on.

Smatra se da rijeke Sana i Pliva imaju zajednički rezervoar jer izviru u neposrenoj blizini, a podjednako su čiste i bistre, bogate pastrmkom, potočnim rakovima i drugim živim bićima, koja žive u izrazito čistoj vodi.

Nadajući se da će Sana ostati netaknuta, okružena masivima Dimitora, Šiše, Vranjevca, Ovčara koji su prekriveni proplancima, šumarcima, potocima. Blizina Plive, Mliništa, koje bi uskoro trebalo da dobije uskotračnu prugu, i Zelenkovca garantuju jak turistički čvor koji ne može zamijeniti ni 10 mini-hidroelektrana, smatraju zaljubljenici u ovu rijeku.

Odlazeći s izvorišta Sane, hodajući novim putem koji je napravio koncesionar, prolazimo pored pećine Mračaj, koja u svojim njedrima čuva četvrti izvor od kojeg nastaje Sana. Za nama u dolini ostaje kanjon Sane, ljepotice nad ljepoticama. Možda ga narednog puta neće biti, a na tom mjestu će biti jezero. Mještani Donje Pecke spremni su boriti se do kraja da tako ne bude.


07/11/2010 www.nezavisne.com


Share this