Pustošenje šuma na Bjelašnici

Istorija planinarenja na Bjelašnici

Greben Bjelašnice, 12 kilometara dug i više no 2.000 metara visok, vidi se sa skoro svakog mjesta u Sarajevu. Duga tradicija planinarenja i turizma na Bjelašnici nastala je zbog blizine ove planine gradu, zbog ljepote njenih šuma, dolina, grebena, stijena i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta.

Godine 1894. na vrhu Bjelašnice je izgrađen meteorološki opservatorij s nekoliko prostorija  rezervisanih za planinare. Godine 1905. na mjestu sadašnje planinarske kuće Hrasnički stan izgrađena je Berlinerhutte, a 1923. godine planinarska kuća Stanari te, 1936. godine, i Sitnik i Podgradina.

Sve su ove kuće, nažalost, uništene u Drugom svjetskom ratu, ali su nakon rata vrlo brzo obnovljene. Već 1949. godine izgrađene su i tri nove planinarske kuće: Hranisava, Javornik i Šavnici.
Osamdesetih godina su za Zimske olimpijske igre na istočnim padinama Bjelašnice napravljene skijaške staze i izgrađeno nekoliko hotela.
Nekoliko planinarskih kuća oštećenih u prošlom ratu ponovno je obnovljeno nakon tog rata. Planinarske kuće Bjelašnice svake godine posjećuju desetine hiljada planinara, ljubitelja prirode i izletnika. Te planinarske kuće ostale su pristupačne svim slojevima društva.

Tri decenije pokušaja proglašenja nacionalnim parkom

Devedeset posto vode kojom se snabdjeva Sarajevo dolazi sa područja Bjelašnice i Igmana. Zbog visoke propusnosti tla ovih planina, skoro cijelo ovo područje je označeno kao vodozaštitna zona.

S manje od 2% državne teritorije unutar zaštićenih područja prirode, Bosna i Hercegovina je trenutno najgore rangirana zemlja u Evropi, i jedna od najgore rangiranih u svijetu.

U Prostornom planu SR Bosne i Hercegovine (1980. - 2000. godine) koji je u Federaciji BiH još uvijek na snazi, područje Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Visočice označeno je kao nacionalni park – zbog visokih pejzažnih vrijednosti i visokog stepena biodiverziteta.

Nažalost, zbog utjecaja raznih lobija i zapreka unutar samog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prijedlog Zakona o nacionalnom parku „Igman, Bjelašnica, Treskavica, Visočica”, sačinjen još 2005. godine, nije razmatrala čak ni Vlada FBiH, tako da ovaj prijedlog nikada nije ni stigao do Parlamenta FBiH.

Lobiji na djelu


Zadnjih godina svjedočimo devastaciji šuma i brojnim planovima za izgradnju apartmanskih naselja. Uprkos brojnim apelima ljubitelja prirode i planinara, prije nekoliko godina je uništena jedna od najstarijih i najljepših staza na Bjelašnici: „Josipova staza” koja je vodila od Velikog polja do vrha planine.

Na meti šumskog lobija zadnjih mjeseci je zapadni dio ove planine, gdje je u toku divljačka sječa šume na području između šumske ceste kod ‘Bajte' i planinarskih domova Stanari i Podgradina, kao i na dijelu između šumske ceste preko Raminog Greba do  Stanara.  Upravo tu se nalaze i planinarske staze stare skoro stotinu godina. Tim stazama, koje se ovih dana uništavaju i pretvaraju u blatne kaljuge, godišnje prolazi na desetine hiljade planinara, izletnika, turista i drugih ljubitelja prirode.

Stabla stara stotinama godina bespoštedno se sijeku, kao i stabla s planinarskom markacijom. Posječena stabla izvlače se velikim traktorima koji na tankom sloju osjetljivog šumskog tla ostavljaju trajne ožiljke. Za sječu je označeno čak 80% stabala u tom pojasu šume!      

Ukoliko se ovakva sječa nastavi, u čitavom tom šumskom predjelu barem će nekoliko decenija biti potpuno degradirane i ekološke i – pogotovo – socijalne funkcije šume od ogromnog značaja za širu zajednicu. Zakon nalaže da se o tome moralo voditi računa prilikom donošenja šumsko privredne osnove.

Tužba kao jedino rješenje?

Udruženje građana „Eko akcija“ iz Sarajeva zbog svega ovoga je 12. juna 2015. godine podnijelo prijave nadležnoj inspekciji, Upravi za šume, i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo.
Reakcija Ministarstva privrede i nadležne inspekcije, koja se desila tek nakon što su mediji objavili cijelu priču,  je bila očekivana, oni tvrde da je "sve po zakonu". U rješenju koje je napisala kantonalna Šumarska inspekcija, o trajnom narušavanju socijalnih funkcija šume koje se dešava ovakvom sječom, na šta se Eko akcija prije svega pozvala u prijavi inspekciji - ni riječi. 
Sljedeći korak Eko akcije će biti podizanje tužbe kod nadležnog suda protiv Ministarstva privrede, Uprave za šume KS i inspekcije, zbog očitog nepoštivanja odredbi Zakona o šumama Kantona Sarajevo.


26/06/2015 Eko akcija


Share this