Plješevica

Opis

Lička Plješivica je izduženi planinski masiv – greben čiji se manji dio nalazi na granici sa Bosnom i Hercegovinom kod Bihaća. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 100 km od Plitvičkih jezera do izvora Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Istočne strmine Plješivice padaju u duboki kanjon gornje Une, a na zapadnoj strani su Koreničko, Lapačko, Kamensko i Krbavsko polje. Na sjeveroistočnoj bosanskoj padini se spuštaju kamene potočne doline Melinovac, Skočaj i Zavalje, te na ličkom jugozapadu kod Udbine, Kozja draga.

Većina njezine površine pokrivena je gustom šumom. Počinje uz Nacionalni park Plitvička jezera i završava na prijevoju Kuk u dužini od oko 40 km. U širem smislu u Plješivicu se ubrajaju i planine sa sjeverne i južne njezine strane, tako da u tom slučaju, s dužinom od oko 100 km predstavlja jedan od većih planinskih masiva u Hrvatskoj, drugi masiv, poslije Velebita.

Najviši vrh na jugozapadnom dijelu je Ozeblin (visina 1657 m, HPO), a na sjeverozapadnom Gola Plješivica (visina 1648 m). Plješivica pripada Dinarskom planinskom sustavu, izgrađena je najvećim dijelom od vapnenca. Kako joj je podloga vodo propusna na njoj vlada oskudica vode, u njezinu podnožju pojavljuje se više vrela ali i ponora, bilo na hrvatskoj ili bosanskoj strani. Najveća prirodna vrijednost Ličke Plješivice su bujne šume. Na nekim mjestima te šume prelaze u prave prašume. Najrazvijenije su šume bukve i jele. Posebno na onim mjestima gdje je pristup veoma otežan. Još jedna važna prirodna osobina Ličke Plješivice je u njezinom biljnom pokrovu.

Naime, na Ličkoj Plješivici nalaze se neke alpske vrste, tako da je to krajnja tačka njihove rasprostranjenosti prema istoku. Veoma bujne šume, mjestimično prašumskog tipa, uvjetuju i raznolik životinjski svijet na Ličkoj Plješivici. Na njoj povoljno boravište nalaze naši ugroženi sisari, sivi medvjed i vuk. U 16. st. za Ličku Plješivicu upotrebljavao se naziv Vražji vrt. U vrijeme turskih ratova odigrala je važnu ulogu kao prirodna prepreka, a Hrvatski vojnici služili su se njenim usjecima i vrhovima za sprječavanje Osmanlijskog prodora na slobodan Hrvatski prostor.

Galerija

Karta

<?php
$block = module_invoke('gmap_location', 'block', 'view', 0);
print $block['content'];
?>

Ostalo

Status: 
Strogi prirodni rezervat
Zakon o zaštiti prirode BiH, ("Službeni list SR BiH", broj: 4/65, od 5. februara 1965. godine)