Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica

Opis

Predloženi nacionalni park Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica se nalazi u centralnoj Bosni, unutar Federacije BiH na geografskoj širini 43°30’05” – 43°50’03” i geografskoj dužini 17°58’12” – 18°24’33”. Smješten je unutar administrativnih granica Sarajevskog i Hercegovačko-Neretvljanskog kantona. Glavni ulaz na lokaciju se nalazi 15km jugozapadno od Sarajeva.
Oblast se sastoji od četiri planinska masiva (Igman, Bjelašnica, Treskavica, Visočica) formirana uglavnom od trijaskog krečnjaka sa dolomitima prema zapadu. Cijela oblast leži između 495m i 2,088m n/v (vrh Treskavice). Cijela oblast je veliki planinski plato, sa široko raširenim karstnim osobinama i brojnim krečnjačkim fenomenima. Ograničena je i presječena duboko usječenim riječnim kanjonima uključujući one koje su napravile rijeke Rakitnica i Neretva. Predložena oblast je veličine od skoro 85,000ha i u potpunosti se nalazi unutar granica Federacije BiH.

Prijetnje

 

  • Neprimjerena i bespravna izgradnja
  • Prekomjerna eksploatacija šume
  • Krivolov
  • Mine

Galerija

Karta


Javascript is required to view this map.

Ostalo

Status: 
Prijedlog u proceduri
Površina: 
88000.00
Entitet: 
FBiH
IUCN kategorija: 
II
Efektivno zaštićeno: 
Ne
Hronologija: 

- august 2003. Vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, prihvatila Program za pripremu dokumenata za Nacionalni park "Igman, Bjelašnica, Treskavica, Visočica".

- mart 2004. Vlada je utvrdila i Parlamentu uputila Prijedlog odluke kojom se za područja od posebnog značaja za FBiH proglašavaju dijelovi Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Visočice.

- 2005. Parlament FBiH je donio Odluku o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obiljažja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine

- 2007. Urađena je Studija izvodljivosti Nacionalnog parka “Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica”

- 2008. Parlament FBiH je donio Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) područjem posebnih obiljažja od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine

- 2008. Početak projekta “Zaštićena šumska i planinska područja” kojeg finansira Global Environment Fund-a, a izvodi Svjetska banka, u ukupnom iznosu od 3.000.000 USD za dio koji se odnosi na FBiH, putem kojeg je trebalo doći do formiranja Nacionalnog parka “Igman-Bjelašnica- Treskavica-Visočica” zajedno sa NP “Una” u Federaciji BiH, ukupne površine od 120.000 hektara. Istim projektom je predviđeno pravljenje Studije izvodljivosti za NP “Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran”, koji je ostavljen kao alternativno rješenje ukoliko odgovarajući napredak do sredine 2010. ne bude ostvaren na prva dva nacionalna parka.

- 2008. Prema podacima navedenim u projektnom dokumentu “Zaštićena šumska i planinska područja” Svjetske banke (strana 13 i 41) Vlada je pripremila  Nacrt zakona o Nacionalnom parku “Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica” koji je trebao biti upućen i usvojen u parlamentu FBiH do kraja 2008. 
Ovaj zakon nikada nije stigao do parlamenta Federacije BiH.

- 2011. Ustavni sud Federacije BiH, postupajući po zahtjevu za zaštitu prava na lokalnu samoupravu načelnika općina Trnovo i Hadžići, donio 6. decembra prošle godine presudu kojom je obustavljena primjena Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana za ovo područje.  Postojanje ove odluke nije neophodan uslov za usvajanje Zakona o Nacionalnom parku "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica".