Hutovo blato, oaza za biljni i životinjski svijet

Kada se pomene Park prirode Hutovo blato, kod nas i u svijetu, u prvom redu se pomisli na ptice. Ovo je jedinstvena submediteranska močvara i nalazi se na jednom od četiri migratorna puta ptica iz sjeverne i srednje Evrope prema Aziji i Africi, riječi su kojima nas je dočekao po dolasku u Park prirode Hutovo blato naš domaćin Stjepan Matić, rukovodilac Službe zaštite prirode.

Miris raznog bilja, mir šume i cvrkut ptica napunili su nam nosnice i uši dok smo prešli putić do pristaništa s barkama, kada započinje naša avantura, svojevrsni foto-safari.

Barku vozi iskusni barba Srećko Bošković.

"Ovo gdje se na početku vozimo je Kanal sunca dug oko kilometar", slušamo Boškovića kroz zvuk motora, opčinjeni prizorom.

Iz vode vire prelijepi lopoči i lokvanji, a kanal oivičavaju visoka trska i vrbe. Idilu malo narušavaju poveći insekti vretenci, koji svojim izgledom podsjećaju na helikoptere, pa ih tako i zovu, ali bezopasni su.

Iako smo se bojali komaraca, naš vozač kaže kako ih ima tek predveče. Na lopoč sleti poneki tamnoplavi leptirić.

Boškovića smo upitali da li je tokom svojih mnogobrojnih vožnji nailazio na čudne životinje u vodi.

"Pa jednom mi se tokom ture dogodilo da ispred nas otpliva srndać što, priznaćete, i nije baš čest prizor. Inače, u našem šumskom dijelu ima srna, vukova, lisica, divljih svinja", kaže nam Bošković, dok lagano barkom počinjemo ploviti rijekom Krupom.

"Sada ćete moći vidjeti neke od ptica", naglašava nam Bošković. Zaista, nakon nekoliko trenutaka imamo priliku vidjeti malog vranca, zatim na jednom gotovo osušenom drvetu vidimo poredane bijele čaplje.

Na licu osjećamo hladniji zrak jer se barkom lagano približavamo izvoru - mjestu nastanka rijeke Krupe, koja ističe iz Deranskog jezera.

Ranije nam je naš domaćin Stjepan Matić rekao da je na cijelom području Hutovog blata voda bistra i pitka, u što smo se i sami uvjerili.

Na pojedinim dijelovima smo golim okom mogli vidjeti šarane kako plivaju, a poznato je da na tom području imaju čak 22 vrste riba, među kojima je i jegulja.

Samo u Hutovom blatu i više nigdje na svijetu pronađena je nova vrsta ribe i prozvana je knipovichija hutova.

Dok plovite rijekom Krupom, Deranskim jezerom, osjećaj je prelijep. Tišinu paraju samo lepet ptičjih krila i poneki kreket žaba.

Vrlo često smo, dok smo plovili, imali priliku vidjeti zmije bjelouške kako hitro vijugaju površinom vode i odlaze prema kopnenom dijelu obraslom trskom, na kojem raste prelijepi žuti cvijet, koji ovdašnji domaćini nazivaju žutom visibabom, a zapravo je riječ o perunici.

Dok se barkom vraćamo nazad sve smo više svjesni ljepote koju priroda stvara, sve te fenomene.

Hutovo blato se nalazi na jugu Hercegovine, u tipičnom kraškom ambijentu, s lijeve strane rijeke Neretve.

Od davnina je poznato kao zelena oaza, s obiljem vode u kojoj je uslove za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.

Hutovo blato smatraju jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope.

Teritorijalno pripada opštinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu na površini od 7.411 hektara.

Zbog izuzetne ljepote Hutovo blato je 1995. godine proglašeno parkom prirode.

"Prošlo je vrijeme migracija ptica, tako da ih ovdje niste mogli vidjeti u velikom broju. Ima i sada jedan dio u sjeverenom dijelu parka, otprilike gdje se nalazi kolonija malog vranca i male bijele čaplje", kaže Matić.

Ističe da se u sklopu te kolonije gnijezdi i siva čaplja.

"Možda ne znate, ali ptice predstavljaju dobar indikator kompletnog stanja okoliša u svijetu, jako su mobilne. Imamo registriranih jedinki iz Estonije, iz te zemlje su ovdje doletjele i nastavljaju dalje prema jugu do Južne Afrike", pojašnjava Matić.

Provođenjem određenih projekata registrovali su i ptice koje su prstenovane u Češkoj.

"Osim ptica, Hutovo blato kao jedan relativno mali prostor strahovito je bogato biološkom raznolikošću. I definitivno se iz dana u dan u to uvjeravamo svim našim novim saznanjima s terena. Nećete vjerovari koliko stranci, posebno profesori sa Zapada, znaju o Hutovom blatu i čude se kako na tako malom prostoru postoji takva biološka raznolikost", kaže Matić.

Prema njegovim riječima, BiH je kompletna jako bogata biološkom raznolikošću i predstavlja vrh same piramide biološke raznolikosti svih država u Evropi.

Kaže da je najintenzivnija posjećenost Hutovom blatu u maju i junu.

"Tada imamo najviše posjeta škola. Imamo jednu viziju razvoja parka kao edukativnog središta ali prvenstveno za djecu školskog uzrasta. Niz je primjera iz života da djeca educiraju roditelje, posebno u oblasti zaštite okoliša", dodaje Matić.

Kaže da je osim ptica u tom parku prirode registrovano oko 610 biljnih vrsta.

"Ovdje je i submediteranska klima i vrlo je izražajna ruža vjetrova. Ovdje su izražajni bura, jugo, voda kao izvor života. Na biljno bogatstvo se nadovezuju životinje, insekti, a pošto je močvara i gmazovi u okolnom sušnom dijelu. Naš, da tako kažem, brend je foto-safari, tačnije vožnja brodicom kroz močvaru, gdje nudimo, uvjetno rečeno, dvije ture. Jedna je kraća do 45 minuta, dok duža traje otprilike dva i po do tri sata u oba smjera", pojašnjava Matić.

Ističe da je vožnja drugačija svaki put kada se ide na foto-safari.

"Uvijek se desi nešto novo. To je priroda. Desi se da pred vas izađe divlja svinja s mladima i da pliva ispred vas. Ili da vidite jednu vrstu ptice koja je dosta rijetka pa se upitate otkud tu u to vrijeme", kaže Matić.

Naglašava da su sretni što ponovo na području Hutovog blata od životinja mogu vidjeti velikog gnjurca, rode, labudove.

"Ovdje ima i jastrebova i oni su predatori na svoj način. Imamo i vukove, čija je populacija znatno uznapredovala, ali ih u posljednjih šest mjeseci manje viđamo, pa je automatski više divljih svinja. Nećemo čekati dugo da se ponovo ovdje vrati vuk, jer on ide za plijenom. Imamo i srna, posebno u sjevernom dijelu parka. Praćenjem stanja na terenu povećava se broj vidri. Njihovo prisustvo daje odgovore na mnoga pitanja", objašnjava Matić.

Prije svega, kako dodaje, poznato je da vidra obitava samo u čistoj vodi, gdje ima školjki i račića.

"Kada se vozite barkom određenim jarugama koje su plovne, nailazite na kupole složenih školjki u vodi. Ona jede onaj mekani dio iz školjke, a oklop slaže na kupole. U cijelom parku je voda pitka. Znam vrlo često ponijeti i po dvije boce vode da pijem. Isključivo dolazi podzemnim tokovima, podzemno se i filtrira", priča Matić.

Na kraju je podsjetio da je Hutovo blato jedino podvodno arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini, gdje su se nalazili predmeti stari i po 1.200 godina.

Požar

Stjepan Matić s tugom kaže da je bilo strašno gledati pretprošle godine kako jedan dio parka nestaje u požaru.

"Što se tiče faune, u velikom je dijelu migrirala u tom vremenu, ali se ponovo vratila", kaže Matić.

Dodaje da su tom prilikom stradale određene vrste koje nisu mogle odletjeti ni zavući se u rupe u zemlji ili u kamenjar.

"Tu ću posebno istaknuti žabe, zatim kornjaču čančaru, koja je ugrožena vrsta u BiH. Kada sam bio na terenu svako malo sam nailazio na oklope od čančare. Što se tiče nekih gmazova, s onim jedinkama koje se nisu uspjele zavući, jer je požar bio strahovitog intenziteta i velikih razmjera, predatori su učinili svoje. Strašno je bilo vidjeti hrastove stare i stotinama godina kako gore", kaže Matić.


16/05/2010 Nezavisne novine


Share this