Francuski helikopteri bacali nuklearni otpad u bh. jezera?

Jedna od najbolje čuvanih tajni oko odlaganja radioaktivnog otpada konačno je izašla na vidjelo. Radioaktivni materijali razasuti su diljem BiH. Od radioaktivne boje, koja je godinama prije rata bila smještena u zgradi sadašnjeg Parlamenta BiH, do radiaktivnih lokacija u Han Pijesku i Hadžićima, što su posljedica bombi s osiromašenim uranijem koje je bacao NATO, do pojedinačnih lokacija otkrivenih sasvim slučajno u Zenici i drugim mjestima. No, postoje veći incidenti.

Po potpisivanju Daytonskog sporazuma Hercegovina je potpala u sektor multinacionalne divizije jugoistok pod zapovjedništvom francuske vojske.

Francuska je ima problema s odlaganjem velikih količina radioaktivnog otpada koji svake godine proizvodi i inače je poznata kao zemlja koja je spremna “na crno” odložiti radioaktivni otpad. Mediji su više puta pisali i upozoravali o ovom problemu.

Poznat je dugogodišnji spor između Španjolske i Francuske zbog francuskog odlaganja radioaktivnog otpada u pećine ispod Pirineja čiji je ulaz na francuskoj strani, a koje duboko ulaze ispod španjolskog područja. U francuskoj vojsci postoji i specijalna postrojba za odlaganje i rukovanje radioaktivnim otpadom, koju isključivo čine Maori podrijetlom iz Francuske polinezije i Novog Zelanda.

Od dolaska IFOR-a u BiH pa idućih nekoliko godina specijalna postrojba sastavljena od Maora bila je aktivna na području Hercegovine. Kako je za Večernji list detaljno opisao jedan bivši pripadnik SIS-a (Sigurnosno-informativna služba), a kasnije FOSS-a (Federalne obavještajne službe sigurnosti), radilo se o velikoj operaciji tajnog odlaganja radioaktivnog otpada u hercegovačka jezera.

Obavještajne službe otkrile su ovu operaciju, ali je na pokušaje pojedinih političara da se to spriječi međunarodna zajednica isto proglasila ilegalnim i protuzakonitim praćenjem IFOR-a, odnosno SFOR-a.

No, kako opisuje ovaj bivši obavještajac, operacija je kontinuirano tekla na sljedeći način:

- Brodovi s radioaktivnim otpadom uplovljavali su u crnogorsku luku Bar gdje je teret pod maksimalnim i nevjerovatnim osiguranjem francuski kontingent vojnih snaga, bez ikakvih kontrola eskortirao do Stoca. U Stocu su kontejneri s otpadom zalivani betonom i više tona teški betonski blokovi prilagođeni su helikopterskom transportu, odnosno kačenjem za helikopterske sajle.

Meta su bila tri hercegovačka jezera - Buško, Ramsko i Jablaničko. U ta jezera su godinama francuski helikopteri IFOR-a i SFOR-a u noćnim satima nad najdubljim dijelovima jezera bacali velike betonske blokove s radioaktivnim otpadom, stotine blokova. O tome svjedoče i stanovnici koji žive u neposrednoj blizini jezera koje su noćima budili helikopteri u niskim preletima s okačenim teretom.

Odlično izabrana mjesta s velikim dubinama, neposjedovanje adekvatne opreme, poratno stanje, u ratu porušena i prognana mjesta, nezainteresiranost i strah domaćih vlasti od međunarodnih posljedica doveli su do toga da u ova tri hercegovačka jezera leži smrtonosni otpad.

Kako je strah opravdan, govore i ribiči koji, kako su izjavili, znaju ove priče i izbjegavaju ići u ribolov na ova tri jezera.

Priča o radioaktivnom materijalu u BiH smatra se svojevrsnom “državnom tajnom”. Pojedinci poput ovog bivšeg obavještajca pokušali su na ovakav način upozoriti na postojanje ovog problema, no sve je završavalo zataškavanjem.

Večernji list navodi kako su stotine tona streljiva s osiromašenim uranijem i sada ukopane u zemlju u BiH, što su međunarodne agencije i potvrdile. Posljedice odlaganja opasnih materijala nikada se u BiH nisu ozbiljnije istraživale.

04/02/2009 Večernji list


Share this

Ovo se takodje desilo i sa

Ovo se takodje desilo i sa Plivskim jezerom u Jajcu 1998 kada je kontejner SFOR- a "slucajno" ispao nad jezerom i vracen prazan. Ovo nikad nije bilo istrazeno. Ovo je jedan u nizu faktora koji su doprinijeli unistavanju Plive i jezera, danas se vodopad urusava pred nasim ocima. Pomozite da rijeka Pliva, jezera i vodopad postanu park prirode/zasticeno podrucje BiH. Ne znam kako kontaktirati Eko-akciju, jer vasa nam podrska treba. Hvala! http://www.petitiononline.com/Pliva08/petition.html Mi, clanovi i aktivisti Facebook grupe „Spasimo vodopad u Jajcu, samo je jedan takav! (Save Jajce waterfall we only have one“!),koja broji preko 2 hiljade zaljubljenika u grad Jajce, zabrinuti stanjem u kojem se nalazi vodopad i rijeka Pliva, spomenici prirode, zastitni znakovi grada Jajca, dajemo svoj glas protiv daljnjeg razaranja istih, te vracanje zivota rijeci i vodopadu. Vodopad u gradu Jajcu, visine 20 m, proglasen je medju 12 najljepsih u svijetu a Jajce, jedini grad sa prirodnim vodopadom u centru grada i kao takav nacionalnim spomenikom prirode BiH ali i dalje se unistava i propada pred nasim i pred ocima javnosti i u BiH i svijeta. Umjesto koriscenja tih jedinstvenih dragulja visenamjenski; za turizam, nauku, sport, kao prirodne ljepote i rijetkosti, ova podrucja se prvenstveno koriste u suprotnim ciljevima. Nekada su se vode Plive direktno ulijevale u Vrbas, sto je jasno vidljivo u terenu a sto se moze vidjeti cak i iz starih fotografija grada Jajca, a i danas kada je vodostaj rijeke Vrbas nesto veci ili kada su vode Plive bogatije. Usljed vise faktora, u historiji je dolazilo do urusavanja vodopada. Godine 1947. doslo je do urusavanja dijela vodopada (sedrenog grebena)u dužini od ca 20 m. Zatim je usljed nepovoljnih hidroloških uvjeta došlo do degradacije sedre, odnošenja materijala i vrlo izraženih erozijskih pojava na koritu i u području vodopada. Sadašnje stanje vodopada predstavlja posljedicu uzastopnih urušavanja i regresivne erozije a erozija kao posljedica ranijeg ljudskog djelovanja. U svojim neznanjima , ali i bezocnoj gramzivosti ljudi cesto ne vode racuna o faktoru vremena, posljedicama, ne misle kakve promjene i koliko daleko u vremenu i prostoru zacinju, cesto ne postujuci cinjenicu da sami zivimo u kratkom, kratkom vremenskom intervalu i da smo samo djelic prirode. Prije 12 godina, tj krajem 1995. i pocetkom 1996. zbog visokog vodostaja Plive i neregulisanog vodotoka, Pliva je po ko zna koji put, a uvijek i ljudske greske, skoro unistila neponovljive slapove kroz kraljevski grad, a zaprijetilo je i uništavanje vodopada. I onda ponovo u 2008.godini i to 15.03 i 7.12. Uz pomoc medjunarodne zajednice (SFOR) uradjena je privremena sanacija . Prije par godina Vodoprivreda i Elektroprivreda su uradili prvi dio sanacije a onda i drugi na koji se predugo cekalo. Ovim je izvrsena obnova vodopada i regulisanje protoka vode, ali projekat nije zadovoljio potrebe zastite istog. Vodopad predstavlja sastavni dio cjelokupnog sedrenog podrucja. Nalazi se na juznoj strani grada, cineci usce rijeke Plive u Vrbas. Visina ovog jedinstvenog vodopada iznosi oko 20 m. Medjutim, danas, nakon mnogo godina na samrti, vodopad, zajedno sa dijelom rijeke Plive i Malim jezerom umire. Doslovice umire. Smanjenje nizodnog proticaja, na manje od 10% od doticajnih kolicina voda r. Plive u Veliko Jezero i uz stalno povecanje ukupnog tereta zagadjenja te pojave bujicnih voda, sve pod uticajem ljudskog faktora doveli su do toga da sedrotvorci tek fragmentarno opstaju, prirodna ravnoteza je potpuno narusena, sto je dovelo i do pojave da rijeka nanovo se urezuje u svoje prvobitno korito. Ove pojave vezane su za onecisavanje vode, nereguliran dotok vode, intervencije na rijeci Plivi uzvodno od objekta vodopada, kao i za raniju nekontroliranu eksploataciju sedre i narusavanja prirodnih vodenih obalnih i priobalnih prostora. Plivski vodopad je ne samo fizionomija grada Jajca, nije to samo jajacki identitet, to je identitet jednog jedinstvenog dijela Evrope, svijeta. Rijeka bez riba, vidri, mahovine i algi, jezero bez zelenih dubina , vodopad sa vodom koja se ne baca i ne tutnji, bez stalne duge, obale bez zbunova i drveca je samo zalosna,mrtva voda, bez radosti i sjaja. Zbog bojazni da bi vodopad, zastitni znak i dio lica grada Jajca jednom mogao potpuno nestati, jezero postati mocvara, a rijeka postati stvarni, bezivotni kanal grupa Spasimo vodopad u Jajcu zahtjeva trenutacno donesenje odluke o zakonskoj zastiti rijeke Plive i vodopada na drzavnom nivou. Nas krajnji cilj je proglasenje Plive parkom prirode. Budimo odlucni i sacuvajmo ono sto nam je priroda podarila,i iskoristimo mogucnost za skladan odnos i nacin koriscenja prirode. Hvala!