Delo: "Bosanska Postojna" mogla bi završiti tragično

Ko je 'gazda' špilje Vjetrenica, u svijetu i nauci poznate po bogatstvu podzemnog svijeta i ljepoti ukrasa još do kraja neispitanih hodnika, od kojih neki sežu do mora, u blizini Dubrovnika. Da li bi špiljom trebalo da 'gazduju' nauka i svjetski eksperti za speleologiju, da li vlasti države BiH, mostarske županije, ili nekoliko činovnika sićušne, nakon rata vrag bi ga znao zašto, formirane općine Ravno. Na to egzistencijalno pitanje prirodnog rariteta predloženog za zaštitu države nažalost odgovora nema. Epilog aljkavosti vlasti je tvrdnja nauke da je životno ugroženo sve ono što živi u Vjetrenici. Ovo je nedavno rečeno na medjunarodnom speleološkom skupu eksperata iz Slovenije, Hrvatske i BiH.

Još iz doba austrougarske vladavine Vjetrenica je bila zaštićena zona, rezervisana za naučna istraživanja, a samo manji dio tog podzemlja, oko 800 metara, 'ustupljen' je turistima i znatiželjnicima za razgledanje uz stroga uputstva i ponašanja uz kontrolu stručnih vodiča. Nalazeći se u zaleđini Dubrovnika, a do nje su nekad davno izletničkim 'ćirom' stizali brojni turisti, Vjetrenica je hranila okolna seoska domaćinstva koja su gostima prodavala med, vino, maslinovo ulje, sir iz mijeha, suhe smokve i druge zdrave proizvode. U vrijeme ratova susjedi ovog kraja medjusobno su se ubijali jer su jedni bili ustaše, a drugi četnici, Hrvati i Srbi, partizani i fašisti, ali je špilja i od jednih i od drugih bila uglavnom pošteđena, u želji da očuvaju svoja iz djetinjstva sjećanja o bajkama iz podzemnog svijeta.

 

U zadnjem ratu oko špilje su umjesto blitve i raštike bile posadjene protupješadijske mine na koje su samo na nekoliko metara od ulaza upozoravale žute i crvene trake sa natpisima 'minirano', ili table sa mrtvačkim glavama. Danas se za Vjetrenicu vodi svojevrsni rat između struke i nauke s jedne i primitivizma sa druge strane i to sa krajnje neizvjesnim krajem. Ukoliko se pak nešto hitno ne poduzme, taj kraj bi za bogat podzemni svijet Vjetrenice mogao biti tragičan. Općinsku vlast u Ravnom dugo nije zanimala špilja, a sva briga o njenoj zaštiti, pa i turističkoj valorizaciji, bila je prepuštena Speleološkoj udrugi 'Vjetrenica-Popovo polje', njenom predsjedniku Ivi Lučiću i brojnim znanstvenicima za špilje, medju kojima i onima iz Slovenije. Vjetrenica je nešto što je naslijeđeno i sačuvano treba predati budućim generacijama i svijetu. Od nauke, te od državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, pokrenuta je incijativa da se špilja proglasi nacionalnim spomenikom i preda pod zaštitu države.

 

Sad se čeka odluka države i prijedlog da se Vjetrenica nadje na Spisku vrijednosti UNESCO-a. I to čekanje na činovničke i političke odluke i ne bi bilo tako strašno da Vlada Federacije BiH nije izdvojila sredstva za osvjetljenje i uređenje špilje. Federalna vlast je novac prebacila općinskoj, a ova je krenula da novac utroši a da prethodno nije napravila od stručnjaka revidirani projekat osvjetljavanja i uredjenja staza.

 

Nauka strahuje da konačna odluka o statusu Vjetrenice budu donijeta kasno. Vjetrenici, uz sve do sad rečeno, prijeti još jedna opasnost. Radi se naime projekat o izgradnji dionice Jadransko-jonske željezničke magistrale od Čapljine do Nikšića koja bi išla uglavnom trasom bivše uzane pruge. Na međunarodnom tenderu posao su dobili projektanti iz Španjolske. Bivša trasa 'ćire' prolazila je, međutim, na pet metara od ulaza u Vjetrenicu. Penzionisani 'Ćiro' nije mogao ugroziti Vjetrenicu, cijenili su još davno austrougarski eksperti, ali brzi teški i elektrificirani vlakovi zasigurno bi svojom grmljavinom uticali na vjekovni mir podzemnog svijeta.

Zdravko Latal

http://www.delo.si/tiskano/html/zadnji/

 

 


12/09/2009 www.vjetrenica.com


Share this