BiH pretrpana ambalažnim otpadom!!!

Predstavnici kantonalnih ministarstava prostornog uređenja i zaštite okoliša u FBiH, kao i nevladinih organizacija, smatraju da je za rješenje ovog problema neophodno funkcioniranje Fonda za zaštitu okoliša FBiH, kao i usvajanje određenih pravilnika.

Zijada Krvavac, pomoćnik ministra prostornog uređenja Kantona Sarajevo, kazala je kako Fond za zaštitu okoliša hitno mora utvrditi cjenovnik za naknadu korištenja okoliša.

"Ovim cjenovnikom bile bi definirane naknade za zagađivače, sve korisnike okoliša, kao i naknade za zagađenje okoliša iz motornih vozila. Sav novac bio bi na računu Fonda, a po zakonu 70 odsto tog novca bio bi vraćen kantonima, a onda distribuiran firmama koje bi se bavile reciklažom ambalažnog otpada, deponovanjem opasnog otpada", objasnila je ona.

Federalni ministar turizma i okoliša Nevenko Herceg najavljuje da će u skoroj budućnosti zasigurno doći do porasta cijena odvođenja otpada i da će biti stvoreni preduvjeti za prikupljanje i reciklažu na komercijalnoj osnovi, bez subvencija države.

"Naknade za komercijalno upravljanje komunalnim otpadom i njihovo konačno odlaganje u zemljama u okruženju kreću se od 120 do 180 KM po toni. Ne možemo opterećivati ovakvim izdacima već osiromašeno stanovništvo FBiH. Uz različite subvencije i pomoć općina samo odlaganje u modernim centrima košta oko 25 KM, što pokriva tek osnovne troškove", istakao je Herceg.

Herceg se nada da će se dio otpada koji je sirovina za tehnološke procese prestati bacati u prirodu.

"Tek 50 odsto građana BiH je obuhvaćeno organiziranim prikupljanjem otpada. Ostala polovica, što je gotovo dva milijuna ljudi, godišnje proizvede oko 500.000 tona otpada koji završi u prirodi", kaže Herceg.

On navodi da je urađena Strategija zaštite okoliša, te izmijenjena sva četiri okolišna zakona, a u fazi izrade su i dva potpuno nova. "Usvajanjem ovih zakona i donošenjem potrebnih podzakonskih akata, ali i dovršenjem projekta 'Upravljanje komunalnim otpadom', bit će stvoreni preduvjeti za konačno rješenje ovog problema metodom mehaničko-biološke obrade i korištenja korisnog dijela otpada", kazao je Herceg.

U Sarajevu je od 2004. godine počelo selektivno prikupljanje otpada, a početkom 2007. godine počela je izgradnja sortirnice otpada na gradskoj deponiji u Smiljevićima. U Maglaju postoji pogon za prikupljanje papira, a u Zapadnohercegovačkom kantonu za plastiku.

Herceg navodi kako u Sarajevu i Zenici postoje centri za upravljanje otpadom u kojima se odlaže nekorisni dio kućnog otpada, te da se radi na formiranju regionalnih centara u Mostaru, Livnu, Tuzli, Bihaću, Rami i Goraždu.

"Stavljanjem u funkciju ovih centara bili bi stvoreni preduvjeti za rješavanje, to jest saniranje starih općinskih odlagališta koja predstavljaju veliki problem i prijetnju po zdravlje i život građana", kaže Herceg.

Smatra kako uspjeha u ovoj oblasti nema sve dok građani FBiH ne bude potaknuti na smanjenje nastanka otpada, ali i uključeni u sistem organiziranog prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.

Predstavnici Centara civilnih inicijativa BiH nedavno su upozorili kako je tokom 2008. godine u BiH uvezeno 320 miliona kilograma proizvoda u ambalaži.

"Rezultati analiza koje se odnose na upravljanje otpadom govore kako je BiH najzagađenija zemlja u regionu i jedna od rijetkih koja ga ne reciklira. Pravilnici o upravljanju otpadom hitno moraju biti doneseni jer su analize pokazale da je prošlogodišnji uvoz plastične ambalaže ili proizvoda upakovanih u plastičnu ambalažu koštao oko 280 miliona KM. Ta ambalaža najvećim dijelom postane komunalni otpad, a jasno je da bi reciklaža bila dobra mogućnost za konačno čišćenje tog otpada", upozorili su predstavnici CCI-ja.   

Prinuđeni izvoziti i opasni otpad

BiH je prinuđena da izvozi opasni otpad jer ne postoji postrojenje za deponovanje ovakve vrste otpada, kazala je Zijada Krvavac, pomoćnik ministra za prostorno uređenje KS.

"U BiH nema firmi koje bi se bavile tretmanom opasnog otpada i to je najveći nedostatak u zbrinjavanju ovog otpada. Budući da nemamo deponija za opasni otpad, niti postrojenja za tretman opasnog otpada, trenutno je jedini način zbrinjavanja izvoz u inostranstvo. Pošto to zahtijeva značajna materijalna sredstva, s Ministarstvom okoliša i turizma FBiH bi trebalo ovaj problem dugoročno riješiti", kaže Zijada Krvavac.

Prema njenim riječima, s obzirom na količine opasnog otpada bilo bi dovoljno jedno postrojenje za njegovo deponovanje.


13/12/2009 www.nezavisne.com


Share this