Igman-Bjelasnica-Treskavica-Visocica

U narednih 20 godina veliko pošumljavanje Bjelašnice

Na južnim padinama Bjelašnice tokom 20 godina bit će zasađeno oko 20 miliona sadnica, a Kanton Sarajevo time će dobiti od osam do deset novih miliona kvadratnih metara šume.


Ni posjetilaca ni izlagača

Završen je Drugi festival ekologije, ljekobilja, zdrave hrane i turizma koji se proteklog vikenda održavao na Bjelašnici. Prvog dana Festivala 52 izlagača predstavili su gostima svoje proizvode od ljekovitog bilja, domaće hrane, odjeće od prirodnih vlakana... Drugog dana Festivala više od pola štandova bilo je prazno.

- Organizacija je mogla biti bolja. Slab je bio marketing, tako da je tokom Festvala bilo vrlo malo posjetilaca. Predstavio sam svoje suhomesnate proizvode - kazao nam je Izet Baltić i dodao da bi narednih godina organizaciji Festivala trebalo posvetiti puno više pažnje.

Nedžad Ajnadžić, direktor preduzeća ZOI 84, kaže da je zadovoljan.

- Još treba raditi kako bi imali bolju organizaciju, a malo nam je zasmetao i vjetar. Međutim, sretan sam što imamo izlagače iz svih krajeva BiH i duplo više ove nego prošle godine. Ovaj Festival doprinosi razvoju ekologije, čistoće, turizma... - ističe Ajnadžić.

Kako je i najavljeno, bila je organizirana i akcija čišćenja Bjelašnice i Igmana.

- Prvog dana Festivala olimpijske ljepotice čistilo je oko 400 učenika, gorana, izviđača, radnika komunalnih preduzeća... Međutim, u nedjelju je akcija bila vrlo slaba. Čišćenje ćemo nastaviti i u narednim vikendima - kazao je Ibro Berilo, načelnik općine Trnovo.

Na ovu akciju bili su pozvani premijer i svi kantonalni ministri, direktori komunalnih preduzeća i drugi predstavnici vlasti. Međutim, ni jedan ministar nije se odazvao.

Tako se čisti smeće

Vidjevši da nema ko drugi, praznim izložbenim prostorom na Babinom dolu jučer su se prošetali Besim Mehmedić, premijer Vlade KS, Ibro Berilo, Nedžad Ajnadžić i Osman Delić, direktor Parka prirode "Vrelo Bosne". Oni su demonstrirali kako se čisti smeće na Bjelašnici jer su u kratkoj akciji pokupili po nekoliko papirića koje su im redari prije toga prosuli.

Vježba bez gledalaca

Pažnju malobrojnih posjetilaca nije privukla ni atraktivna vježba spašavanja ljudi sa žičare koju su u okviru Festivala izveli pripadnici Jedinice za podršku MUP-a KS, Gorske službe za spašavanje i Kluba spasavalaca. Mali broj učesnika bio je i u "Šetnji za zdravlje" stazama Bjelašnice.



Autor: S. MUHIĆ

Pošumljavanje južnih padina Bjelašnice?

Na južnoj padini Bjelašnice nema šume više od 100 godina. Kako bi preživjeli, ljudi koji su tu bili nastanjeni morali su je krčiti, nakon čega je ostala ledina. Entuzijasta Nizar Zaćiragić, u saradnji sa Šumarskim fakultetom, pokrenuo je ideju o pošumljavanju ovog dijela olimpijske ljepotice.

Južnu padinu Bjelašnice od Štinjeg dola do Šabića jučer je obišla i ekipa "Avaza" zajedno s Farukom Mekićem, dekanom Šumarskog fakulteta, Zejnilom Berilom, predstavnikom "Sarajevošuma", te Nizarom Zaćiragićem. Obilazeći teren na kojem je planirana sadnja, Mekić je istakao da je ovo kompleksan problem te da površinu od 1.000 hektara treba pošumiti u fazama.

- Prvo moramo stvoriti uvjete za život vrstama koje ovdje mogu uspijevati. Na početku ćemo zasaditi pionirske vrste kao pokus, a nakon toga jelu, smrču, bukvu, bijeli bor... Planirano je da počnemo već najesen - kazao je Mekić i dodao da je sve u formi prijedloga te da će uposlenici fakulteta ubrzo pregledati teren i uraditi prijedlog projekta, nakon čega će aktivno uključiti i državne institucije.

Penjući se na vrh ogoljene Bjelašnice, Zejnil Berilo otkrio je našoj ekipi prijedlog da u ovaj projekt budu uključeni i svi građani KS, tako što će na južnoj padini planine zasaditi nekoliko svojih sadnica.

- Ako bi ovako radili, svaki stanovnik bi imao površinu od 25 kvadratnih metara, na kojoj će zasaditi i održavati svojih pet sadnica. Na ovaj način ćemo vrlo lako pošumiti planiranu površinu - dodao je Berilo.

Zasaditi skoro tri miliona sadnica

- Na površini od 1.000 hektara planiramo zasaditi skoro tri miliona sadnica. Ako bi svake godine sadili po 50 hektara, za realizaciju projekta potrebno je oko 20 godina - rekao je Mekić.

S. MUHIĆ

U subotu akcija čišćenja Bjelašnice i Igmana

Općine Hadžići i Trnovo u saradnji sa kantonalnim komunalnim preduzećima predstojećeg vikenda organizuju akciju čišćenja Bjelašnice i Igmana. Da li je u pitanju suštinska promjena odnosa prema ovim zapuštenim planinama ili tek jednokratna kozmetička akcija izazvana nedavnim skandaloznim otkrićima deponija smeća i građevinskog otpada, jezera fekalija usred budućeg nacionalnog parka, pokazaće vrijeme.



Kako očistiti Bjelašnicu i Igman i uvesti red, bila je tema sastanka predstavnika općina Trnovo i Hadžići s direktorima preduzeća "Park", "Rad", "Vodovod i kanalizacija", ZOI '84, Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i "Sarajevošume". Načelnik Trnova Ibro Berilo istakao je da je dogovoreno da se u subotu organizira akcija čišćenja planina.


- Učestvovat će po deset radnika iz svakog preduzeća, a čistit će i učenici, gorani i izviđači. Bit će postavljeni i punktovi za dodjelu kesa i letaka kako bi upoznali građane o važnosti čistoće - kaže Berilo.

Pored toga, usaglašeno je da VIK u narednih 30 dana sanira kanalizacionu mrežu i šahtove, "Rad" opere sve ulice i trotoare, a "Park" očisti zelene površine. Bit će sanirane i deponije smeća, a na pojedinim područjima "Sarajevošume" zasadit će sadnice.

- Investitori će morati očistiti prostor oko gradilišta, bit će uklonjeni i svi kontejneri te precizno određen prostor za parkiranje - rekao je Berilo, koji dodaje da će biti i javni radovi.


Bespravna gradnja u srcu budućeg nacionalnog parka!

Nažalost, i samo srce budućeg nacionalnog parka "Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica", prelijepa dolina Studenog potoka, napadnuto je divljom gradnjom. Da li će biti bilo kakvih reakcija od strane nadležnih iz opštine, Kantona, Federacije?

Plansko uništenje budućeg nacionalnog parka?

Potpuno kontradiktorne vijesti su nam stigle iz Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Umjesto da se učine svi napori da se zaustavi svaka daljnja gradnja na području budućeg nacionalnog parka, ideja "spašavanja" čelnika Zavoda je nastavak gradnje i to na do sada netaknutim područjima planine Bjelašnice. Ukoliko bi se ovi planovi sproveli u djelo, neke od najznačajnijih prirodnih ljepota ove planine bile bi zauvijek uništene.


Još nije kasno za spas Igmana i Bjelašnice

Uređenjem kompleksa Igman - Bjelašnica, prema urbanističkim planovima do 2023. godine, ove olimpijske planine trebalo bi da postanu veliki evropski skijaški centar. Međutim, u mnogim slučajevima odstupalo se od dozvoljene gradnje jer je planirano da objekti imaju maksimalno dva sprata, ističe Said Jamaković, direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.  “Moramo preispitati koliko je tu izgrađeno kvadrata, da li kapaciteti i ekološki i infrastrukturno podnose dodatnu gradnju u okviru projekta Bjelašnica 2. Još nemamo informacija šta je tu napravljeno. Nismo nikada dobili ni vidjeli urbanističke saglasnosti. Tražili smo ih od Općine Trnovo, ali uvijek se to sakriva, a sada kada se izgradi pa kada svi vide koja je to rugoba, onda shvate da ne može svako raditi što mu je volja“, kazuje direktor Jamaković. Ipak, ovo što se sada dešava na Bjelašnici, ne treba da nas obeshrabri, kažu urbanisti. Neophodno je nastaviti širenje skijaškog centra uz očuvanje pitke vode. Tako od Babinog dola do Šavnika preko Vlahinje, objašnjava Jamaković, treba izgraditi niz punktova poput Babinog dola. Tako povezan niz punktova, sa apartmanima i hotelima uz saobraćajnicu, treba da od Igmana i Bjelašnice stvori veliki skijaški centar i da zajedno sa Jahorinom postane jedna od najprivlačnijih destinacija u jugoistočnoj Evropi.


Nastavljena devastacija budućeg nacionalnog parka

Jedna od posljednjih netaknutih šuma na području budućeg nacionalnog parka Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica se ovih dana našla na meti drvosječa. Na području oko Puzima na planini Visočici, gdje su nekad bile netaknute bukove šume, sada se prosijecaju novi šumski putevi i ruše stoljetna bukova stabla.

Obustaviti gradnju na Bjelašnici

Bitka oko (ne)izgradnje novih stambenih naselja na Bjelašnici se nastavlja ...


Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas nije prihvatio izmjene Odluke o utvrđivanju Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona rijeke Rakitnice (Visočica) područjem od značaja za Federaciju BiH, donesene 2004. godine.

Ministar prostornog uređenja Federacije BiH Salko Obhođaš kazao je da to znači da je odbijen i amandman kojim bi bilo uređeno koji su nivoi vlasti i u kom obimu nadležni u pogledu odobravanja građenja na tom području.

- Federalna urbanistička inspekcija izvršila je nadzor u općini Trnovo i donijela rješenje prema kojem je ova općina, suprotno Zakonu o prostornom planiranju, donijela prostorno-plansku dokumentaciju, neke regulaciono-urbanističke planove. Inspekcija se opredijelila za obustavljanje primjene tih planova i naložila načelniku Općine da u roku od tri mjeseca predloži Općinskom vijeću (OV) da sve planove stavi van snage, jer su suprotni zakonu. Svi koji tvrde drukčije imaju rješenje jedine mjerodavne institucije, a to je Federalna urbanistička inspekcija, izjavio je on novinarima nakon odbijanja odluke.

- Sva gradnja na Bjelašnici bi trebala stati do donošenja prostornog plana ovog posebnog obilježja, dodao je Obhođaš.

Pojasnio je da nisu sporna prostorno-planska dokumenta koja su bila na snazi prije donošenja odluke iz 2004. godine, odnosno da su objekti izgrađeni do tog perioda legalni.


Igman i Bjelasnica - planine koje su pojeli skakavci

Prenosimo izvanredni tekst sa portala a4a.info o tragediji koja se upravo odvija na Igmanu i Bjelašnici i svim do sada počinjenim greškama.

Nacionalni parkovi na bosanski način

Ukoliko prijedlog Vlade FBiH prođe, dio BiH je na putu da dobije nacionalne parkove jedinstvene u svijetu, jer u njima će biti moguća gradnja svega i svačega poput ovih stambenih blokova na slici, izgrađenih u socrealističkom stilu, u Babinom dolu, na olimpijskoj planini Bjelašnici, teritoriji budućeg nacionalnog parka ...


Prikupi sadržaj