zagađenje rijeke
Banjaluci prijeti 5.000 kubika smeća
BANJALUKA - Više od 5.000 kubnih metara smeća prijeti da krene prema Banjaluci nakon što je napukla zaštitna mreža koja sprečava prolaz raznog otpada slivom Vrbasa ka gradu.
Do havarije je došlo nakon što su u Hidroelektrani Bočac pustili nivo vode 1,5 m ispod dozvoljenog minimuma, zbog čega su popucale mreže, tvrdi Joca Stojičić, rukovodilac Eko-centra "Bočac".
Eko-centar "Bočac" sakuplja smeće koje se nagomila uzvodno od njih.
Stojičić kaže da je sreća u nesreći što su radnici odmah primijetili da je vodostaj smanjen ispod dozvoljenog nivoa, te su odmah krenuli da pričvrste sajle i na taj način spriječe da se mreža skroz otkači.
Stojičić kaže da ovo nije prvi ovakav slučaj.
"Ista stvar se desila 5. decembra. Bez upozorenja i bez da nas obavijeste u Hidrocentrali su pustili vodu. Ako se ovo desi ponovo mreže neće izdržati jer su već načete. Onda će sve preostalo smeće krenuti ka Banjaluci", istakao je Stojičić.
On dodaje da sada čekaju da se nivo vode podigne da bi mogli pokupiti sve preostalo smeće i izvršiti kompletnu sanaciju mreža.
Navodi da je šteta ogromna i da je pitanje hoće li njihova sredstva biti dovoljna da se izvrši trajna sanacija.
"Pitanje je da li će iko pokazati interes da se ovo popravi. Bili su predstavnici gradonačelnika Banjaluke, snimili su stanje pa ćemo vidjeti šta će oni odlučiti", kazao je Stojičić.
On dalje navodi da dosad nikako nisu uspjeli da se dogovore s Hidrocentralom da se spuštanje i podizanje nivoa vode dogovara s Eko-centrom kako bi se spremili za njihove aktivnosti.
Tvrdi da je do ovoga došlo jer je "Elektroprivreda RS" pokušala održati visok nivo proizvodnje električne energije iako voda koja je bila u rijeci nije mogla održati tako visok nivo proizvodnje i zbog toga su smanjili akumulaciju više nego što je bilo dozvoljeno.
Branislava Milekić, direktor "Elektroprivrede RS", kaže da nije tačno da su kvote bile niže od propisanog nivoa.
"Mi vodimo računa o nivou vode i mislimo da je podignuta nepotrebna panika", rekla je Milekićeva.
Nedjeljko Kesić, direktor HE Bočac, kaže da nije tačno da je kvota spuštena niže od propisanog nivoa.
"Mi imamo dozvolu da idemo na kvotu 271, a najniža kvota koja je bila je 276. Dakle imali smo još pet metara slobodno. Smeće nije popustilo zbog niske kvote nego zato što ga se nakupilo puno", kaže Kesić.
Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, kaže da je gradonačelnik dao nalog da se ispita kako je došlo do incidenta i da li postoji ekološka opasnost za grad.
"Koliko sutra ćemo vidjeti kakve je mjere potrebno preduzeti. Mi, inače, podržavamo rad Eko-centra 'Bočac' i s njima smo dosad uvijek dobro sarađivali", rekao je Šajić.
Anđelka Vilendečić, portparol banjalučkog "Vodovoda", poručila je da nema razloga za paniku.
"Uzeli smo uzorak vode i nije primijećeno ništa neobično. Nastavićemo da pratimo situaciju", kazala je Vilendečićeva.
Riješiti problem otpada
Centri civilnih inicijativa (CCI) pozvali su juče Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, povodom situacije na akumulaciji Hidroelektrane Bočac, da hitno donese uredbe kako bi bio riješen problem ambalažnog otpada u RS.
"Time bi konačno bilo omogućeno da RS, odnosno BiH, ne bude najzagađenija zemlja regiona i jedina zemlja u kojoj se ne obavlja reciklaža ambalažnog otpada", kažu u CCI-ju.
Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS), odbacila je optužbe CCI-ja.
"U RS se recikliraju one vrste otpada za koje postoje interes i ekonomska opravdanost, a u takva postrojenja spada i pogon za reciklažu plastične ambalaže u Rudanci, kod Doboja", kazala je Fetibegovićeva.
Fetibegovićeva je podsjetila da je Narodna skupština RS u julu prošle godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, čime je stvoren pravni osnov za donošenje podzakonskog akta koji će regulisati upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom.
Inspekcija o masnoj mrlji
Kao što smo i najavili prije par dana, nadležna inspekcija je umjesto analize i otkrivanja uzročnika nedavnog zagađenja rijeke Bosne, napravila još samo jedan opis zagađenja.
Glavni vodni inspektor Miroslav Tanasić izjavio je da rezultati analize mrlje koja je plovila rijekom Bosnom ukazuju da je ona organskog porijekla, da je razgradiva u vodi /biodegradibilna/ i ne predstavlja nikakvu opasnost za biljni i životinjski svijet.
Tanasić je potvrdio da je danas dobio Izvještaj o analizi uzorka mrlje je uzet na lokalitetu ušća Bosne u Savu, a na tom lokalitetu mrlja je potpuno razbijena.
Mrlju su prije dva dana primijetili ribari kako pluta po Bosni, odakle je brzo stigla u Savu zbog visokog vodostaja.
Masna mrlja pluta Bosnom
Bogdanović ističe da su, trenutno, najviše u opasnosti ribolovni resursi Bosne i Save, kao i potrošači vode na priobalnom području opština Bosanski Šamac, Orašje i Brčko.
Pripadnici Civilne zaštite, u saradnji sa republičkim vodoprivrednim inspektorom, pokušavaju da ustanove odakle stiže ovo zagađenje.
Na terenu je i Komunalna policija opštine Bosanski Šamac koja pokušava da ustanovi izvor zagađenja.
Miljacka opet zagađena na istom mjestu
Analizom nepoznate
pjenušave tečnosti, koja se prije više od deset dana izlila iz
kanalizacione cijevi kod Careve ćuprije u Miljacku, bez dodatnih nalaza
nije moguće utvrditi ko i odakle je pustio tečnost. To nam je jučer
potvrdila Nada Galić, glavni federalni vodoprivredni inspektor,
dodajući da rezultati analize ukazuju na povećano organsko zagađenje.
- Kroz kanalizacioni ispust kod Careve ćuprije, iz kojeg se izlila
pjenušava tečnost, u Miljacku dospijevaju pomiješane oborinske te vode
iz domaćinstava i određenog broja proizvodnih pogona različitih
djelatnosti. Ne znamo odakle potiče nepoznata tečnost, a kako bismo
utvrdili porijeklo, Federalna vodoprivredna inspekcija će nastaviti sa
aktivnostima - kazala je Galić.
Ona je na kraju dodala da se, prema dosadašnjim analizama, radilo o
manjem incidentnom zagađenju Miljacke, a nije bilo pomora ribe.
Vodu nisu uzimali na analizu, jer rijeka se izbistrila ...
Počinitelj zadnjeg zagađenja Miljacke nije identifikovan, uprkos "neviđenim" naporima Federalnih inspektora.
Nakon što su vodoprivredni inspektori pri Upravi za inspekcijske poslove FBiH u prošli petak utvrdili da je u Miljacki, od Latinske do Careve ćuprije, došlo do pomora ribe, poznati su rezultati istraživanja.
- Iako su toga dana u koritu rijeke nađene brojne naljepnice "Sarajevske pivare", inspektori su obilaskom prostorija za proizvodnju i odvodnju tehnoloških otpadnih voda utvrdili da se one ulijevaju u gradsku kanalizaciju, a ona u rezervoar za pročišćavanje u Butilama. Tako da uginuće ribe nije izazvano radom "Sarajevske pivare" - kaže Nada Galić, glavni vodoprivredni inspektor.
Vodu nisu uzimali na analizu, jer, kako kaže Galić, rijeka se izbistrila kada su izašli na teren. Prema njenim riječima, jedini način na koji bi se moglo saznati šta je izazvalo uginuće riba, bilo bi istraživanje da li postoje nelegalni kanalizacioni priključci u Miljacki, jer se u nju ulijevaju samo oborinske vode.
- Međutim, to je teško otkriti jer kada se gradilo Sarajevo, nije se vodilo računa o uknjižavanju kanalizacije. Tako da je nemoguće otkriti koja je supstanca izazvala pomor ribe te odakle je došla - zaključuje Galić.
Neretva više nije ni za kupanje
MOSTAR - Zbog velike zagađenosti rijeka Neretva na području Mostara više nije pogodna ni za kupanje, rečeno je jučer na prezentaciji istraživanja "Identifikacija kanalizacijskih odvoda i utjecaj na rijeku Neretvu u gradskom području Mostara".
Prema riječima Dževada Bašića, tajnika nevladine organizacije ''Sinovi mahale'' iz Mostara, koja je organizirala prezentaciju, uzrok zagađenosti je veliki broj bakterija u dijelu Neretve koja protječe kroz Mostar.
"Tijekom sedamdesetih godina Neretva se u Mostaru mogla piti, osamdesetih se u njoj moglo kupati, dok u zadnje vrijeme pred početak ljetne sezone dobivamo upozorenja iz Zavoda za javno zdravstvo da zbog velikog broja prisutnih koliformnih bakterija voda na gradskom području više nije pogodna ni za kupanje", pojasnio je Bašić.
On je naglasio kako je uzork zagađenju zastarjela kanalizacijska infrastruktura koja nije pratila razvoj grada.
''Još prije 25 godina sarajevski Institut za zaštitu životne sredine to je označio kao osnovni problem. Isto tako, kanalizacijski odvodi nagrđuju jedinstven tok rijeke Neretve. Ti su odvodi jako zapušteni i bilo bi dobro da grad Mostar izdvoji sredstva za sanaciju", izjavio je Bašić.
Rješenje ovog problema je, kaže Bašić, izgradnja novih kanalizacijskih kolektora, za što je već izrađena studija izvodljivosti, a grad je aplicirao za sredstava s federalne razine kako bi se realizirao taj projekt.
Pileći otpad na obali Bosne
ZENICA - Nepoznata lica prije nešto manje od mjesec dana istovarila su stotinak vreća pilećeg otpada na obalu rijeke Bosne, neposredno uz put koji vodi do preduzeća "Linde - gas".
Nesnosan smrad ovih dana počeo se širiti naseljem Kanal. Međutim, na zahtjeve građana da sporni otpad bude uklonjen, još nije reagovao niko od nadležnih organa.
"Nakon što sam primjetio vreće pored rijeke, odmah sam posumnjao da nevjerovatni smrad dolazi upravo sa te lokacije. Vreće su pune pilećih glava, crijeva, iznutrica i ostalog otpada. Niko nije vidio ko je i kada dovezao vreće. Najvjerovatnije je teret iskrcan tokom noći. Već su primijećeni lešinari kako kruže, a dolaskom toplijih dana sigurno je da će opasnost postati još veća", kaže Ramiz Talić, stanar iz Ulice Kanal, koji je o ovom ekološkom incidentu pokušao upoznati inspekciju.
On kaže da je u Službi za inspekcijske poslove ove opštine dobio formular koji treba da popuni i uplati administrativnu taksu.
"Kao savjestan građanin prijavio sam nepravilnost, a oni od mene traže da im platim, kao da ih zovem da čiste moj privatni posjed", ogorčen je Talić.
O cijelom slučaju upoznati su i u Udruženju ribolovaca "Bistro" iz Zenice, čiji je predsjednik Sidik Uzunović rekao da su incident prijavili Kantonalnoj inspekciji za vodoprivredu i očuvanje okoliša.
"Tamo nam je rečeno da je ovaj problem u nadležnosti Federalne inspekcije i da čekaju da inspektori iz Sarajeva dođu i pregledaju teren", kaže Uzunović.
Stanovnike naselja Kanal posebno boli činjenica da tone pilećeg otpada zagađuju njihov zrak upravo u vrijeme dok se u Zenici odvija akcija proljećnog čišćenja grada.
U Službi za inspekcijske poslove ove opštine juče nismo mogli dobiti komentar.
Naftna mrlja na Drini
Drina je zagađena mazutom, koji je ovaj put stigao iz susjedne Srbije.
Da li će biti ikakve reakcije nadležnih organa?
Eko-skandal - Izlijevanje mazuta u Srbiji ugrozilo Drinu ...
Umjesto da poduzme hitne mjere na čišćenju rijeke, nadležni u ovoj
srbijanskoj općini odlučili su se da problem "riješe" ispuštanjem vode
iz akumulacije HE Potpeć kod Priboja, čime su ga samo preselili u BiH.
Naftna mrlja koja se kretala vodotokom Lima prošla je Rudo i stigla u
korito rijeke Drine na području BiH.
Kako kaže predsjednik ekološkog udruženja iz Višegrada Dragan Glogovac,
mrlja je već stigla do gornjeg drinskog jezera iznad HE Višegrad.
Pretpostavlja se da će se govoriti o milionskim štetama nakon što se
mazut akumulira u jezero HE.
Masne mrlje na Limu primijetili su i članovi SRD "Jezero" iz Rudog.
- Vidjeli smo da se radi o mazutu i kontaktirali smo kolege u Priboju
tražeći da prijave slučaj i da nas obavijeste zašto je došlo do
ispuštanja mazuta - izjavio je za "Avaz" Vojislav Topalović,
predsjednik SRD "Jezero" iz Rudog.
Predsjednik ekološkog ribarskog udruženja "Drinska jezera" iz Višegrada
Duško Andrić potvrdio je za „Avaz" da su njegove ribarske patrole
spremne da čim primijete nataloženi mazut krenu u akciju čišćenja Drine.
Pokušavaju zataškati slučaj
- Ja sam obišao kompletan potez od Uvca do FAP-ove kotlovnice. Čak
sam nelegalno ušao u fabrički krug, pošto nijesam dobio dozvolu za
ulazak, te došao do mjesta havarije.
Srbija pretendira da bude članica EU, a potpuno je indolentna na ovakve
pojave. Umjesto da sama, kao počinilac, alarmira javnost i građane,
upozori susjednu državu kojoj pričinjava štetu, zatraži eventualnu
pomoć za sanaciju, oni pokušavaju zataškati slučaj i zagađivača
prikriti. Pri tom zaboravljaju da će se isto ovo zagađenje vratiti u
Srbiju, Savom, iz koje pola Beograda pije vodu - kazao je za "Dnevni
avaz" Milorad Mitrović, izvršni direktor NVO "Breznica" iz Pljevalja i
član Odbora direktora Agencije za zaštitu životne sredine pri
Ministarstvu turizma Crne Gore.
Kod Bosanske Otoke masna mrlja na rijeci Uni
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
Preporučujemo