ilegalna eksploatacija prirodnih resursa

Kad "istraživanje" istjeruje ljude iz njihovih domova

Ovim putem želimo upoznati širu javnost kako mještani gvožđanske doline (općina Fojnica) već mjesec dana demokratskim sredstvima vode bespoštednu borbu protiv nezajažljive pohlepe pojedinaca koji beskrupulozno, na nezakonit način, bez ikakve kontrole, pod krinkom istraživačkih radova na području Bakovića vrše devastaciju prirode i grade čvrste objekte u blizini naselja.


Građanska javna rasprava o Prostornom planu Kantona Sarajevo

Pozivamo vas da uzmete učešće u Građanskoj javnoj raspravi o Nacrtu “B“ faze  Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo koji je upravo u skupštinskoj proceduri.

Ekocid u Kreševu!

Na području Kreševa, na rijeci Željeznici, daleko od očiju javnosti upravo se dešava EKOCID u pravom smislu te riječi.


Mutna Sutjeska - Pokušaj uništavanja Nacionalnog parka u BiH

Tekst koji je potpuno ogolio način na koji se prave studije utjecaja na okoliš kod nas, neophodne za izdavanje okolinskih dozvola. U ovom slučaju, meta napada je Nacionalni park "Sutjeska".


Kompleks Bardača: Prirodno blago pretvoreno u polje kukuruza

Kad u internet pretraživač Google ukucate pojam “Bardača”, prvi podaci o njemu obavijestiće vas da je Močvara Bardača kompleks od 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbas, sjeveroistočno od Banjaluke u blizini grada Srbac. Uz to stoji da je rezervat površine 670 hektara dom za preko 170 različitih vrsta ptica.


Šume za rasprodaju

Sa otvaranjem elektrana na biomasu u Evropi pojačana je i potražnja za jeftinom sirovinom. Mešetari su počeli da napadaju i naše šume.


Gospodine ministre, učinite nešto!

Povodom vijesti da se Ivo Lučić, poznati borac za zaštitu pećine "Vjetrenice", sprema na štrajk glađu, kao posljednju mjeru u borbi protiv sprege tajkuna i lokalne birokratije koji su namjerili da ovaj zaštićeni spomenik prirode uzmu pod "svoje", pozivamo ministra okoliša gospodina Nevenka Hercega da se počne miješati u svoj posao i konačno riješi status ovog prirodnog dragulja Bosne i Hercegovine.


 

Predsjednik Speleološke udruge "Vjetrenica - Popovo polje" Ivo Lučić stupio je jutros u štrajk glađu zbog, kako je kazao, šutnje nadležnih institucija kada je riječ o zaštiti špilje Vjetrenice u koju je već četiri puta provaljeno.

- To je krajnji moralni čin na koji sam prisiljen da bih zaštitio najveće poznate prirodne vrijednosti ne samo BiH i okolnih krških zemalja nego i takvog tipa vrijednosti uopće u svijetu. Na to me tjeraju moralni, znanstveni, ekološki, stručni, duhovni, zavičajni i patriotski razlozi - istaknuo je Lučić.

Kako je kazao, cilj njegovog stupanja u štrajk glađu jest ustanovljavanje mjera koje će osigurati normativnu, institucijsku i stvarnu zaštitu Vjetrenice, te otvoriti mogućnosti njezina održivog korištenja u smislu ranijih zaključaka o proglašenju nacionalnog parka i upisa na svjetsku listu.

- Ovim činom pozivam u pomoć sve ljude koji mogu doprinijeti navedenom rješenju - dodao je Lučić.

Inače, iz Speleološke udruge optužuju Općinu Ravno za razbijanje brave na Vjetrenici i ističu kako Općina želi otrgnuti Vjetrenicu zaštiti te da kroz dodatna ulaganja žele podići njezinu tržišnu cijenu i predati je na upravljanje nekim "poslovnim krugovima".

Općina je pokušala dva puta protuzakonito dodijeliti Vjetrenicu, u čemu ju je spriječila Speleološka udruga, istaknuo je Lučić.

 


U FBiH 200 nelegalnih kamenoloma

Na svaki kamenolom koji legalno posluje u Federaciji BiH postoje još dva "divlja" čiji vlasnici ne poštuju procedure prilikom eksploatacije kamena niti državi uplaćuju dadžbine zbog iskorištavanja prirodnog bogatstva.

Ovaj zabrinjavajući podatak iznio je glavni tehnički inspektor FBiH Miro Mehmedbašić ističući da je najveći problem u regulisanju ove oblasti postojanje nekoliko nivoa vlasti i nekoliko zakona o iskopavanju i iskorištavanju kamena.

"Postoji federalna, kantonalna i opštinska nadležnost. Čak i šumska gazdinstva i mjesne zajednice mogu izdati dozvolu za eksploataciju manjih količina kamena. Nadležnosti se isprepliću i onda ovi što nelegalno eksploatišu kamen uzimaju šta ima se sviđa iz zakona", kaže Mehmedbašić.

U FBiH ne postoje precizni podaci o broju kamenoloma. Procjena je da ih na području deset kantona djeluje oko 300, a samo stotinak ih posluje po zakonu.

 U Federalnoj upravi za inspekcijske poslobe tvrde da je iskopavanje kamena postalo unosan biznis. Navode da su prije rata u cijeloj BiH postojala samo 42 kamenoloma, dok ih je danas samo u FBiH oko 300. Mnogi imaju neke papire, ali ih inspektor Mehmedbašić naziva "poluilegalnim". Kaže da vlasnici koriste rupe u zakonu i nemoć inspekcije i tako ostvaruju veći profit.

Lokalni moćnici štite vlasnike

"Lista tih nepravilnosti je podugačka. Recimo, dobiju koncesiju za iskopavanje na jednom terenu, a oni se prošire na petorostruko veću teritoriju za koju nemaju nikakvih papira. Čak i manji kamenolomi dobiju dozvolu za iskopavanje nekoliko hiljada kubika kamena, a oni iskopaju nekoliko desetina hiljada. Ne poštuju se procedure prilikom iskopavanja ili se ne brinu o zaštiti okoliša", upozorava Miro Mehmedbašić, glavni tehnički inspektor Federacije BiH. Ocjenjuje da rješavanje ovih problema otežavaju i lokalni politički moćnici koji "žmire" na očigledne nelegalnosti prilikom iskopavanja kamena.

"I ovdje je politika upetljana. Mnogima ne odgovara da se ovo uredi, pa lokalni moćnici često štite vlasnike kamenoloma. Nedavno smo iz Kiseljaka prilikom inspekcije kamenoloma 'Transportbeton' otjerani. Gotovo da smo morali imati policijsku zaštitu. Neko je izdao neku dozvolu i taj kamenolom radi bez problema iako se nalazi u naseljenom mjestu, što je nedopustivo", tvrdi Mehmedbašić.

Ekipa "Nezavisnih" na spornom kamenolomu koji se nalazi u mjestu Han Ploča, odmah pored naseljenih kuća, zatekla je samo čuvara Miroslava koji je pazio postrojenja.

Ugroženo zdravlje

Miroslav kaže da "radi šta stigne" i da ima platu oko 600 KM. Tvrdi da novac krvavo zaradi jer ponekad mjesečno "sakupi" i po 300 radnih sati.

"Uvijek radiš u prašini. Radio sam nekoliko godina nisam bio ni osiguran. Imao sam i povreda na radu, a niko te ne pita za zdravlje. Nije ni ovim ljudima u naselju lako. Žalili su se na prašinu, ali se nastavilo iskopavati", priča Miroslav.

On kaže da kamenolom "Transportbeton" u Kiseljaku prosječno godišnje izvadi oko 100.000 kubika kamena. Navodi da kubik "najobičnijeg nasipa" košta oko sedam KM, a kubik čistog samljevenog kamena oko 30 KM. Direktor ovog kamenoloma odbacuje optužbe federalne inspekcije da radi po zakonu.

"Iz Sarajeva nisu nadležni. Imamo čiste papire i svu dokumentaciju. Uredno plaćamo državi za svaki iskopani kubik", tvrdi Ivica Anić, direktor kamenoloma "Transportbeton" u Han Ploči. Upitan kako je moguće da kamenolom bude u naseljenom mjestu, Anić je odgovorio da "nije baš u naselju".

S obzirom da ne postoji objedinjeni precizni podaci o ukupnom broju kamenoloma i količini eksploatacije, ne postoje ni tačni podaci koliko državni budžet godišnje bude zakinut radom nelegalnih postrojenja za vađenje kamena.

Budžeti trpe višemilionske gubitke

U Upravi za inspekcijske poslove FBiH procjenjuju da je riječ o višemilionskim gubicima i da ovaj novac, umjesto u budžete, ide u džepove vlasnika "divljih" kamenoloma.

"Ovakav haos obiće nam se o glavu. Prilikom iskopavanja velika je opasnost za podzemne vode. Uništava se flora i fauna. Zbog udisanja prašine ugroženo je zdravlje lokalnog stanovništva i radnika koji rade, a nemaju svu zaštitnu opremu. Svaki napušteni kamenolom trebao bi se kultivirati i dovesti u prijašnje stanje, što sada niko ne radi. Samo zamislite sliku Une sa tridesetak ogromnih kratera koji zjape prazni", ističe inspektor Miro Mehmedbašić ocjenjujući da su "mnogi sadašnji kamenolomi buduće ekološke bombe".

On smatra da se problem može brzo riješiti. Dovoljno je, kaže, samo da policija sa Tržišnom inspekcijom zaustavi svaki kamion koji prevozi kamen za koji nema uredne papire.

Inspektor Mehmedbašić još navodi da je problem i što se prilikom velikih radova, čak i onih čiji je investitor država koristi kamen iz ilegalnih kamenoloma.

"Ne poštuje se zakon o javnim nabavkama. Na konkursu za izgradnju puteva najčešće se traži samo najpovoljnija cijena, niko ne kontroliše odakle je repromaterijal. Imamo slučaj da su legalni kamenolomi u startu oštećeni jer kamenolomi koji ne plaćaju državi porez mogu ponuditi povoljnije uslove. Ovaj problem je prisutan gotovo svugdje, čak i kod izgradnje autoputa", ističe Mehmedbašić.

Nema skladišta za zaplijenjeni kamen

U Unsko-sanskom kantonu, gdje ima najviše kamenoloma u FBiH, prošlog ljeta bila je organizovana akcija sprečavanja nelegalnog iskopavanja kamena. U saradnji sa policijom tržišni inspektori su "plijenili" kamen za koji vlasnici nisu imali svu dokumentaciju. No, tržišni inspektor USK Safet Terzić tvrdi da je akcija propala prije nego što je i počela.

"Imali smo punktove na kojima smo s policijom presretali kamione, ali zaplijenjeni kamen nismo imali gdje lagerovati i čuvati materijal pa od te akcije nije bilo ništa. Ne mogu oduzimati robu, jer i kamen je roba, a da ne mogu garantovati da će ona do okončanja sudskog spora biti očuvana", kaže Terzić.

Glavni tehnički inspektor Federacije BiH Miro Mehmedbašić ubijeđen je da se nelegalna eksploatacija kamena može prekinuti "za sedmicu dana", ali da "nikome nije stalo".

"Hrvatska je ovakav problem riješila tako što je država procijenila potencijalne iskopine i ponudili su povratnicima da rade pod koncesijom. I mi ćemo morati samo se bojim da ne bude kasno", upozorio je Mehmedbašić.


Prikupi sadržaj