Eko akcija

Preporuke Dokumenti okolišne politike sprovode se teško iz više razloga koje pripisujemo nepostojanju metodologije za nadgledanje okoliša, kao i pravnih i ekonomskih ekoloških instrumenata i inicijativa. Upravo su to glavne prepreke za razvoj efikasnog kreiranja politike. Podjednako inhibirajuće faktore predstavljaju nedostatak podataka i nemjerljive stavke poput nivoa političke volje i osviještenosti o okolišu. Kreiranje okolišne politike temelji se na raspoloživosti podataka o okolišu koji čine osnovu za određivanje prioriteta i strategija u okolišnom sektoru, kao i pravni i ekonomskih metoda njihovog sprovođenja. Imajući ovo u vidu možemo reći da postoji deset okolišnih potreba koje trenutno sprečavaju kreiranje politike, i s kojim bi se trebalo realno suočiti:

1. Ratificirati Konvenciju iz Arhusa u Paralamentu BiH kako bi se promovirala transparentnost, komunikacija i pravni standardi, kako za institucije tako i za civilno društvo.
2. Evropska unija i međunarodna zajednica trebale bi imati aktivniju ulogu ne samo pri uvođenju i promociji evropskih okolišnih standarda, već i u pružanju institucionalne pomoći u cilju osnaženja praktičnih mehanizama za punu implementaciju i sprovođenje NEAP-a i zakona o okolišu u BiH.
3. Stvoriti cjelovitu među sektorsku razvojnu strategiju za osnovne stubove bosansko-hercegovačke ekonomije: a. Energetski sektor; b. Turizam; c. Poljoprivreda; d. Metaloprerađivačka i industrija auto-dijelova; e. Uslužne djelatnosti.
4. Oformiti Agenciju za zaštitu okoliša koja bi osigurala punu i koordiniranu implementaciju Državnog i Lokalnih ekoloških akcionih planova (NEAP i LEAP), te nadgledanje okoliša i metodologiju procjene.
5. Dovršiti neophodne sekundarne i tercijarne legislative neophodne za uspostavljanje atmosfere “vladavine prava”, harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, i osiguravanje praktičnih mehanizama za sprovođenje zakona.
6. Stvoriti ekonomske i pravne poticaje za razvoj “zelenih poduzeća” ili za “ozelenjavanje industrije”, kao i ekonomske instrumente za sprovođenje politike za okoliš (na primjer: načelo “zagađivač plaća”).
7. Uvođenje ekologije i zaštite okoliša u zvanični obrazovni plan i program svih osnovnih i srednjih škola širom zemlje.
8. Odmah donijeti zakon o zvaničnom formiranju tri predložena nacionalna parka: Bjelašnica/Igman, Rijeka Una, Prenj/Čvrsnica/Čabulja.
9. Razviti transparentnu i multi-disciplinarnu strategiju za energetski sektor uz nezavisni odbor za nadzor koji će vršiti procjenu o utjecaju na okolinu.
10. Osigurati trening i obrazovanje o ekološkim pitanjima, zakonodavstvu, praksama i trendovima za relevantne institucije, privatni sektor i ekološke nevladine zajednice, te oformiti eko-fond.

Upravo je izašao izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini iz kojeg ćemo vam  objavljiti najzanimljivije dijelove. Izvještaj je, uz pomoć Švicarske ambasade, pripremio tim organizacije Green Visions.

---

Uvod

Ovaj Izvještaj o statusu okoliša za Ambasadu Švicarske u Bosni i Hercegovini temeljit će se na evropskim standardima koje je za Bosnu i Hercegovinu (BiH) ostavio Državni ekološki akcioni plan (National Environmental Action Plan - NEAP). NEAP je prvi dokument o strategiji okoliša koje su na državnom nivou svojile vlade i skupštine obaju entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine, i Republike Srpske) u martu/ožujku 2003. godine. Kao takav, NEAP predstavlja konstruktivanprimjer korištenja inostrane pomoći za reformu i izgradnju okolišnih kapaciteta. NEAP je razvijen uz pomoć Međunarodnog fonda za razvoj (International Development Fund - IDF), donacije Svjetske Banke, i uz učešće preko stotinu profesora, stručnjaka i predstavnika ministarstava iz obaju entiteta, kao i mnogih nevladinih organizacija. Od marta/ožujka 2003. kada je usvojen, NEAP je izrastao u vodič i postao osnovna referenca za ostvarenje svih projekata u BiH koji se tiču okoliša.
Izvještaj o statusu okoliša razvijen je prema logičkom okviru koji podrazumijeva deset osnovnih aspekata zaštite okoliša:

1. Okolišna politika
2. Priroda i pejzaž
3. Šume
4. Zaštita voda
5. Upravljanje otpadom
6. Smanjenje buke
7. Suzbijanje zagađenja zraka
8. Materijali, tlo i biotehnologija
9. Transverzalne tematske oblasti
10. Izvori informacija

Slijedeći izazovi identificirani su općenito za vrijeme istraživanja:

• Nedostatak koordinacije između institucija nadležnih za okoliš na svim nivoima vlasti;
• Mala ili nepostojeća transparentnost u većini aspekata problematike okoliša: koncesije za izgradnju brana za hidro-elektrane, javne debate, pristup informacijama, tačni podaci o okolišu itd;
• Apsolutni nedostatak mehanizama za sprovođenje već postojećih zakona, te sposobnosti da se BiH efektivno uklopi u okvir ekoloških standarda Evropske unije;
• Nedostatak političke volje da se pravilno uvede i sprovodi zakon o okolišu;
• Nedostatan kadar na svim nivoima u ekološkom sektoru;
• Međunarodna zajednica nema jasnu politiku po pitanju okoliša, ni sposobnost da prioritizira ključne izazove s kojima se BiH treba suočiti kako bi dostigla standarde Evropske unije;
• Nepostojanje pravno ovlaštene državne agencije koja bi efektno sprovodila zakon o zaštiti okoliša na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou;
• BiH ima najmanji broj zaštićenih područja u Evropi. Ova činjenica predstavlja direktnu prijetnju bio-različitosti, biljnom i životinjskom svijetu, te prepreku brojnim mogućnostima za održiv razvoj;
• Drastične promjene u korištenju tla usljed krčenja šuma.