energija vjetra

Investiranje u obnovljive izvore energije

Nedavnim formiranjem Sekcije obnovljivih izvora energije pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine stvorene su početne pretpostavke za ubrzanije korištenje tih resursa u povećanju proizvodnje struje. Ima indicija da će se ovoj sekciji pridružiti i članice iz srpskog entiteta što inicijatore projekta posebno ohrabruje.

“Korištenje obnovljivih izvora energije ima veliki značaj za razvoj cjelokupne bosanskohercegovačke privrede, smatra dr. Mehmed Behmen, predsjednik sekcije. On je u Privrednoj komori Federacije BiH najavio da će sekcija postaviti principe učešća domaćih komponenti u budućim investicionim projektima.

Pri tom je istakao da se inversticije u vjetroenergiju kreću između 1,3 i 1,5 miliona euro po megavatu, a za park elektrana snage 30 megavata između 42 i 45 miliona KM.

Ukoliko bi se na vjetroelektranama koristilo 20 do 30 posto domaćih komponenti tada bi ovdašnja privreda ostvarila prihod od 8 do 15 miliona  KM.

“Zahvaljujući tradiciji naše privrede u metaloprerađivačkoj industriji, elektro i mašinogradnji te na izgradnji energetskih objekata ne bi trebalo da bude teškoća sa proizvodnjom opreme i dijelova za korištenje obnovljivih izvora energije“ - ističe predsjednik sekcije.

No kako u BiH još ne postoji odgovarajući ambijent za razvoj ovog sektora privrede Mehmed Behmen smatra da bi institucije države trebalo da pomognu domaćoj industriji u transferu tehnologije i znanja, a time i dostizanju tehnološkog nivoa kakav imaju strani proizvođači takve opreme. To se, prije svega odnosi na neke oblike pokrivanja troškova ulaganja u razvoj i dostizanje kvaliteta.

Kod sagledavanja svakog novog pa i projekata nameće se pitanje koliko  novih radnih mjesta možemo dobiti u slučaju prihvatanja investicija.

Imajući u vidu evropska iskustva u vezi s tim ističe sljedeće:

“Ako uzmemo da prostor BiH raspolaže sa mogućnostima instaliranja kapaciteta oko 1.000 megavata, to bi sa troškovima po instalisanom megavatu značilo investicioni ciklus od 1,2 do 1,3 milijarde euro ili više od 5.000 radnih mjesta i to u periodu od sljedećih sedam do devet godina. Naravno ne mali efekti bi se mogli osigurati i korištenjem sunčeve energije, malih hidroelektrana i drugih izvora energije“.

Struka očito zna šta i kako bi trebalo raditi. Pitanje je s kojim sredstvima država može ući u taj biznis.

“Ona ga može podržati kroz razvojnu banku i povoljne kredite, potom novcem sa kojim raspolažu ministarstva energije, rudarstva i industrije, rada, razvoja i poduzetništva, te putem Fonda za zaštitu okoliša i finansiranje energetske efikasnosti i podrške programima i projektima u području korištenja obnovljivih izvora“, sugestija je Mehmeda Behmena.


Prikupi sadržaj