odlaganje otpada

Odobrena nova sredstva za upravljanje čvrstim otpadom u BiH

WASHINGTON D.C., 25. novembar, 2008 – Izvršni odbor Svjetske banke danas je odobrio sredstva za Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 40 miliona US$.

 

Oslanjajući se na uspjehe Projekta upravljanja čvrstim otpadom koji je u toku, Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom će nastaviti poboljšavati kvalitetu, ekološke standarde, te finansijsku održivost upravljanja čvrstim otpadom u zemlji.

 

Rezultati prvog Projekta su impresivni. U okviru projekta uspostavljeno je šest regionalnih deponija koje će koristiti oko 1,7 miliona ljudi. Gotovo 50 % čvrstog otpada će biti premješteno na sanitarne deponije ili uklonjeno na način koji je siguran za okolinu. Nadalje, ukupno 145 divljih deponija je očišćeno i zatvoreno što je uveliko umanjilo opasnosti po okolinu i zdravlje.

 

Ovaj projekat predstavlja nastavak uspješnog partnerstva između Bosne i Hercegovine i Svjetske banke u iznalaženju rješenja za upravljanje komunalnim otpadom u zemlji” izjavila je Vesna Frančić, vođa tima Svjetske banke za ovaj projekat. Projekat će podržati izgradnju 6–8 novih sanitarnih deponija do kraja 2014”.

 

Sredstva Svjetske banke u iznosu od 40 miliona US$ uključuju beskamatni kredit Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u iznosu od 15 miliona US$, te zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 25 miliona US$. Ovo je prvi IBRD zajam za Bosnu i Hercegovinu.

 

“Podržavanjem održive strategije upravljanja čvrstim otpadom koja zadovoljava evropske standarde kvaliteta nadamo se da ne pomažemo samo pobaljšanju života ljudi ove zemlje već i Bosni i Hercegovini na njenom putu u Evropu”, izjavio je Marco Mantovanelli, Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.

 

Svjetska banka u Bosni i Hercegovini trenutno finansira 16 projekata u vrijednosti od oko 280 miliona US$.



Kožarski otpad iz Visokog na deponiji u Nezucima

Ribočuvari su prilikom redovnog obilaska terena uočili kamione koji su lagerovali otpadnu kožu na deponiju u Nezucima i odmah nakon istovara bageri su zatrpavali ovaj materijal, potvrdio nam je Željko Mirković, član Ekološkog udruženja "Drinska jezera".

- Već desetak dana nepoznati ljudi dovoze otpad i odmah nakon istovara zatrpavaju bagerima a određenu količinu posipaju naftom i pale od čega se iznad jezera HE Višegrad diže crni dim a u večernjim satima dolinom se širi neopisiv smrad - kaže Mirković.

Inspektor na terenu

Ribari su odmah obavijestili ekološku inspekciju koja je otkrila da je otpad porijeklom iz kožarske industrije iz Visokog.

- Ustanovili smo da je u proteklih 20-ak dana kamionima dopremljeno više od 200 tona industrijskog otpada koji je porijeklom od firme "Prevent Leather" iz Visokog. Saznajemo da je ugovorom ova firma ustupila transport i deponovanje otpadnog kožarskog materijala  firmi "King" sa sjedištem u Visokom, koja je opet ugovorom ustupila transportovanje i deponovanje ovog otpada firmi "Pavgord" iz Foče. Na kraju je "Komunalac" iz Višegrada sklopio ugovor sa "Pavgordom" o odlaganju otpada  na lokaciji Nezuci - kaže ekološki inspektor Dragan Glogovac.

Direktorova analiza

Direktor višegradskog "Komunalca" Siniša Đokanović kaže da posjeduje nalaze Instituta za hidromehaniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu na osnovu kojih tvrdi da analizirani mulj od kožarskog otpada iz Visokog nema negativne posljedice po zdravlje ljudi i da je o svemu upoznao opštinsku sanitarnu inspekciju.

Potpisivanje ugovora sa firmom "Pavgord" Đokanović pravda slabim ekonomskim poslovanjem "Komunalca", za šta direktno optužuje Opštinu Višegrad.

Inače, ribari su uočili čudne radnje sa kamionima na deponiji u Nezucima, koja se nalazi pored magistralnog puta a u blizini HE Višegrad, još od prošle godine.

Po čijem nalogu i za čiji interes

Članovi Ekološkog udruženja za zaštitu, korištenje i unapređenje voda "Drinska jezera" ogorčeni su ovim postupkom i smatraju da se radi o lancu dobro smišljene podvale Višegradu, koji preferira da postane ekološka zona sa uređenim turističkim sadržajem.

- Tražimo odgovornost svih učesnika u ovom ekološkom incidentu i da se ispita po čijem nalogu je odobreno lagerovanje kožarskog otpada i za čiji interes - kaže član Udruženja Strajin Furtula.

Nelegalan postupak

Kako kaže Dragan Glogovac, nedopustivo je da "Komunalac", koji nema dozvolu nadležnog ministarstva za upravljanje otpadom, sklapa bilo kakve ugovore o korištenju ovog terena koji nije u njihovom vlasništvu. Inspektor kaže da su sve radnje u ovom postupku nelegalne i da će se protiv svih učesnika u ovom procesu preduzeti određene mjere.


Mještani traže izmještanje leševa životinja

Centralna livanjska deponija blokirana je od četvrtka jer su mještani sela Priluka, Kablići i Prisap saznali da se tu odlažu eutanazirane životinje oboljele od bruceloze i tuberkuloze, a da pri tome, po njihovom mišljenju, nisu poduzete sve mjere zaštite. Radi se o kraškom području a sela su blizu deponije.

- Ovdje smo neprekidno od četvrtka i ne damo više da se bilo kakvo smeće odlaže a od vlasti tražimo da izmjeste lešine. Priznali su nam iz ministarstva da su ovdje zakopali 80 ovaca i dvije krave. Čak su zaražene ovce dovožene i iz Glamoča, barem 50 komada. Zaraza prijeti. Vidite koliko muha tu ima, a galebovi svaki dan dođu ovdje i hrane se pa odoše na jezero i rijeke. Da li su slučajni i potresi na obližnjoj Goliji, pitanje je ako se zna da na ovoj dugogodišnjoj deponiji ima kojekakvih plinova - kaže nam Davor Marijan, jedan od mještana koji ne dozvoljavaju deponiranje smeća na Korićinu.

Mještani kažu da livanjski komunalci smeće sada prevoze negdje prema Glamoču a potvrdili su nam i da se u Gornjem Glamočkom polju u jezero bacaju lešine. Sva voda Livnjacima dolazi upravo iz Glamočkog i Kupreškog polja, gdje također ima bruceloze.

Dio mještana sumnja da na ovoj deponiji možda ima i nuklearnog otpada pa postoji ideja da dovedu federalnu inspekciju po svim pitanjima, pošto lokalne vlasti tvrde da se sve radilo po propisu.

Prikupi sadržaj