termoelektrane

Sačuvajmo prirodne ljepote Bosne i Hercegovine

Mi, studenti treće godine smjera Ekologija na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, ovim putem želimo da vam ukažemo na dešavanja u našoj okolini, kojih niste dovoljno svjesni ili ne želite biti svjesni.


"Obrada" Sanjana je u toku

Energetski stručnjaci Fahrudin Avdić i Mustafa Hrvanović iz Tuzle, na poziv sanskog načelnika Sanjina Halimovića održali su članovima Kolegija OV Sanski Most i šefovima  općinske adminstracije predavanje o aktivnostima neophodnim za realizaciju projekta TE Kamengrad.

Prema planu izgradnje novih elektroenergetskih objekata Vlade FBiH iz 2005. godine, TE  Kamengrad na području sanske općine imala bi instaliranu snagu 2 x 250 MW. 

- Neophodno je da Općinsko vijeće prihvati inicijativu za ovaj veliki posao, a potom da se uključi Vlada USK koja bi finansirala studiju izvodljivosti - opisali su Avdić i Hrvanović početak ovog zamašnog posla.

Oni su odgovorili na niz pitanja vezanih za strahove Sanjana oko izgradnje kamengradske TE. Hajrudin Jakupović istakao je kako TE Kamengrad nije unesena u najznačajniji općinski dokument, Strategiju socioekonomskog razvoja. Pomenuo je strahove ovdašnjih ljudi od promjena i podsjetio na "događanja naroda" prije desetak godina kada se pričalo o izgradnji hidroelektrana na Sani.

- Ja nemam nikakvu bojazan da krenemo u ovaj proces. Vjerujem da su prednosti veće, ali želimo biti načisto oko zaštite okoliša, zapošljavanja, iseljavanja stanovnika sa lokacije buduće TE, te finansijskog interesa lokalne zajednice -kazao je načelnik Halimović.

Stručnjacima iz Tuzle postavljeno je i pitanje jesu li oni predstavnici nekog lobija. Obojica su rezolutno odbili takvu "etiketu".

Novi rudnik

Kako kažu Avdić i Hrvanović, rezerve uglja kamengradskog bazena, prema istraživanjima  do 1992. godine, iznose 380 miliona tona. Ako dođe do izgradnje TE Kamengrad, Avdić tvrdi da bi se išlo na stvaranje novog rudnika uz termoelektranu i vađenje rude tzv. sistemom BTO ( bager -traka - odlagač).


M.DEDIĆ

Referendum o gradnji termoelektrane Kongora

Izgradnja termoelektrane u Kongori kod Tomislavgrada dogodit će se jedino uz suglasnost većine stanovnika te općine. Naime, načelnik općine Ivan Vukadin kazao je kako će se to pitanje riješiti referendumom.

Dopuštenje OV-a
Odluka o mogućoj gradnji termoelektrane najprije će morati dobiti dopuštenje Općinskog vijeća, a onda bi uslijedio referendum, kaže načelnik Vukadin, koji nije želio prognozirati moguće rezultate referenduma. On ističe da je Elektroprivredi dana suglasnost da se mogu vršiti istražni radovi na lokaciji u Kongori. I nama je cilj znati što je pod zemljom, ali o termoelektrani će konačni sud dati naši građani, jer to ne može učiniti ni načelnik niti Općinsko vijeće, kaže Vukadin. No, i iz Elektroprivrede HZHB iznose slične stavove.

Generalni direktor Matan Žarić navodi da su u tijeku istražni radovi koji će pokazati kakvim se resursima raspolaže, a tek će se onda govoriti o daljnjim fazama. Mi ništa nećemo učiniti bez suglasnosti lokalne zajednice, kaže Žarić navodeći da je izgradnja termoelektrane veliki projekt i nitko ga neće raditi na brzinu i bez odobrenja stanovnika. Mi moramo imati stabilan izvor energije, a stabilan je izvor termo ili nuklearna elektrana.

Ni Hercegovina ni Dalmacija nemaju stabilnih izvora i na tome jednostavno moramo raditi, jer i hidro i vjetroelektrane nisu stabilne s obzirom da ovise o vremenskim prilikama, kaže generalni direktor Elektroprivrede HZHB. On također ističe da imaju poziv iz Livna da kod njih vrše istraživanja o mogućnosti gradnje termoelektrane i vjerojatno će se skoro pristupiti istraživanjima na tom području.

Prihvaćanje gradnje
Žarić s druge strane odbacuje tvrdnje pojedinih udruga kako bi izgradnja termoelektrane uništila okoliš u duvanjskom kraju, pa i na Blidinju, jer kaže, za sve postoje pročistači, a termoelektrane u Europi rade u samim gradovima.

Na kraju ostaje vidjeti čiji će argumenti prevagnuti u ovom pitanju. Pitanje je hoće li kod Duvnjaka prevladati stroga ekološka svijest ili će pak oko tisuću novih radnih mjesta i gospodarsko jačanje općine, uz dokaze o nevelikoj štetnosti termoelektrane, pridonijeti prihvaćanju gradnje tog objekta.

Kisele kiše za nacionalni park "Sutjeska"

Planovi da se u Miljevini, nadomak nacionalnog parka "Sutjeska", izgradi termoelektrana, počeli su dobivati i konkretan oblik. Jagma za bagatelnom bh. energijom se nastavlja ...



Vlada RS razmatrala je danas pismo namjere predsjednika vlade Republike Mađarske u kojem se izražava zainteresiranost za kupovinu Rudnika "Miljevina", za dobijanje koncesije za eksploataciju uglja i mogućnost izgradnje termoelektrane.

Entitetska vlada je imenovala potpredsjednicu Jasnu Brkić i ministra industrije, energetike i razvoja Slobodana Puhalca da dalje vode pregovore s predstavnicima vlade Mađarske o ovim pitanjima.


Termoelektrana u avliji

Jedna stara priča govori kako su prije nekih dvadesetak godina Tuzlu posjetili japanski privrednici i bili posve iznenađeni da se tako blizu glavnog grada tadašnje zemlje podižu elektrane i hemijski kompleksi opasni po zdravlje ljudi. Ovdje se to onomad smatralo dobrim vicem, ali ljudi koji imaju svoje kuće neposredno ispod tuzlanskih dimnjaka, nisu se smijali. Naprotiv. I onda i sada cvile usljed nedostatka zraka i silne prašine što sve zagađuje, a ljude guši i truje. Mada je broj mrtvih svake godine sve veći i veći, vlasti ne reaguju.

Život uz tuzlansku Termoelektranu za stanovnike naselja Bukinja iz godine u godinu, iz zime u zimu je sve teži. Mještani se razbolijevaju. Oblaci dima i prašina uništiše im sve blagodeti prirode, veš suše u podaščanim prostorijama, ovdje poznatim kao pušnicama, a zraka gotovo da nemaju nikako. Baka Marija Marković više ne može izdržati:

„Uguši! Uguši! Otvorim vrata, ne smijem prozora. Ako otvorim prozore, uguši. Ne mere. A ja jesam teški bolesnik - srce, astma, bronhitis, nema šta nema. Prozora ne smijem ovoriti ni u noći - guši, guši, guši. Ja sam 30 godina radila u Kreki, nisam stana dobila. Ne daju, i eto. Kaže mi onaj jedan u Kreki, umro je on, zakolji vola pa će biti stan. A ja da imam para da kupim vola, ja bih njega kupila da jedem meso, ne bih jela krompir i kupus. Ali nemam. Kćerka mi isto bolesna, na zglobovima. I ona je na lijekovima, eno puna kutija. A šta ću?“

Šimo Jurić priča da snijeg kada padne djeca obično idu u Tuzlu, koja je svega tri kilometra od ovog naselja, da bi vidjeli da je snijeg bijel jer u Bukinju snijeg kada pada, on je crn. Iako su tek nekoliko desetina metara udaljeni od TE Tuzla, nisu čak prikopčani na grijanje, što doprinosi da zrak bude još zagađeniji:

„Ja sam svojim ušima čuo da je to grijanje trebalo na području Bukinja, Šićki i Husino da se radi prije 20, 25 godina. E to se grijanje ne radi. Mi uzimamo na kredite ćumur i još više se zagadi. A to su oni trebali prvo da urade u Bukinju, Šićki i Husino - nego da ide za Lukavac, samo što nije nečiji interes. Sad je do njih sve.“

Živi u Bukinju od 1956. godine kada je i rođen. Od 1999. godine njegova obitelj susrela se s najtežim oboljenjima:
„Otac mi 1999. umro od karcinoma pluća, brat mi dva puta operisan od karcinoma pluća, drugi mi brat ima karcinom na plućima, bori se, sam, ne smije na operaciju. Ja izgledam zdrav, još uvijek ne idem doktoru, ne osjećam potrebu da idem. Nadam se da će svi ovi apeli doći do pravih ljudi, da će se okrenuti i pomoći da se uslovi življenja u Bukinju poboljšaju.“

Jedino što je potrebno jeste smanjiti broj dimnjaka ili da se nađe neko preventivno rješenje kako bi bila smanjila količina ugljenmonoksida. Da apsurd bude veći, struja stanovnicima naslonjenim na TE je, također, veoma slaba:

„Mi nekad kažemo u šali da nam je Termoelektrana u avliji. Elektroprivreda se jednostavno na sve naše apele i pozive oglušavala, nije htjela ni u momentu kad smo mi bili spremni da odemo na pregovore u Sarajevo sa njima da se dogovaramo, međutim nisu oni nas mogli da prime u Sarajevu ni jednoga momenta, pazite. Mi smo očekivali da oni nas prime, mi smo bili spremni doći tamo, oni nas ne mogu da prime - a trebalo nam je pet, deset minuta da samo iznesemo svoje probleme.“  

Dalibor Bijelić ima tek 20 godina. Iako su ovdje rođeni i njegovi roditelji i on, nije siguran da je baš dobro ostati ovdje živjeti u Bukinju:

„Ujutru kad se probudiš, otvoriš prozor, dima ti puna soba tvoja. Pogledaš tamo - magla sve. Staviš npr. veš da se osuši - sav crn navečer bude. Nema se gdje da izađe, nema ništa - zagađeno, smrdi, tu Termoelektrana, ne možeš spavati jer buči Termoelektrana. Ja bih volio ovdje da ostanem ako može kako da se spriječi to. Čim je malo jači vjetra, nama tu prašinu odozgo donese, magla bude, smog, smrdi.“

Dalibor bi otišao, a veliki broj njegovih prijatelja već je odavno napustio ovo naselje. No ono što je najgore, ljudi jednostavno nestaju:

„U zadnjih godinu dana sigurno je 15-ak osoba umrlo od raznih bolesti, plus što je sigurno jedno 20-ak odselilo.“

Nije u Bukinju ovako oduvijek. Nekad je Bukinje bilo elitno naselje, priča baka Marija:

„E prije je bilo pa za maj tu u toj šumi, donesi meze, piće, ne mere biti bolje. Ako ćeš đe na izlet, kaže, haj’ na Kolonu, a sad ako ćeš umrijeti - haj’ na Kolonu!“

Kucali su ovi ljudi na brojna vrata, ali još uvijek nitko ništa. TE je ugradila filtere koji jesu smanjili zagađenost zraka, ali to je još uvijek nedovoljno. Kao i sve, i to je tek jedan od dugoročnih projekata. Ono što je još žalosnije, ovi ljudi nemaju  ni nikakvu naknadu zbog zagađenja zraka. Čak i kada je na snazi bio kantonalni zakon, prema kojem su zagađivači poput Termoelektrane Tuzla ili „2. oktobra“ bili obvezni plaćati taksu zbog zagađenja zraka, plaćali su je samo za nekoliko mjeseci u toku godine.


Grupa udruženja Energija uputila saopćenje za javnost

Grupa udruženja Energija je od 20–26.12.2007. godine u 20 općina u Federaciji BiH organizirala kampanju pod nazivom: Kome danas (ne)treba održivo upravljanje energijom u FBiH? U okviru kampanje građani iz različitih dijelova FBiH su poslali nekoliko hiljada razglednica sa porukom da se ubrzaju aktivnosti oko izrade energetske strategije za FBiH. Sa prvim radnim danom nove godine oko 500 razglednica je dobio ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo, a 500 razglednica Premijer FBiH Nedžad Branković. Razglednice su upućene i na adrese svih 155 parlamentaraca u FBH, međunarodnim institucijama, predstavnicima ministarstava kantona, itd.

Grupa udruženja Energija je ovom kampanjom podsjetila Premijera FBiH i ministra Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije da su energetski resursi javno dobro čiji su vlasnici građani koji imaju pravo da budu tačno i pravovremeno informisani. Takođe, građani imaju pravo, ali i obavezu, da traže održivo upravljanje ovim resursima, a da je za upravljanje tim resursima neophodan strateški plan u čiju izradu trebaju biti uključeni. Ne slažemo se sa idejom da se prije uključenja javnosti donesu odluke o gradnji novih enegetskih postrojenja, potpišu ugovori sa strateškim partnerima, a da se javnost planira uključiti tek u procesu dobijanja okolinske dozvole.

Na žalost, predstavnici Vlade FBiH koji su izabrani od strane građana i ovog puta su se oglušili na glas naroda i nisu ni obratili pažnju na njihov pokušaj da se izbore za ono što im pripada. Zato još jednom naglašavamo da smo zabrinuti za planove razvoja energetskog sektora u FBiH i tražimo:

  • da se u najskorijem roku donese odluka o izradi Energetske strategije FBiH,
  • da se ne pristupa odabiru strateških partnera i izgradnji energetskih postrojenja prije nego se izradi Strategija
  • da shvate značaj konsultacija sa civilnim sektorom i građanima FBiH u procesu donošenja strateških dokumenata,
  • da se Energetska strategija ne bazira samo na iskorištavanje fosilnih goriva i da se planira njihovo racionalno korištenje,
  • da se u Energetsku strategiju uključe efikasno korištenje energije i dobijanje energije iz obnovljivih izvora energije

Grupa udruženja Energija nije protiv izgradnje novih energetskih postrojenja, ali se zalažemo za razvoj koji će biti u skladu sa potrebama države BiH, vodeći računa o racionalnom korištenju prirodnih resursa i zaštiti okoliša.
Nudimo vlastima saradnju, jer smatramo da samo koordiniranim zajedničkim aktivnostima možemo osigurati održivo upravljanje energetskim resursima.

Članice grupe Energija:

Centar za ekologiju i energiju – Tuzla
Centar za životnu sredinu – Banjaluka
Zeleni Neretva – Konjic
Eko pokret zelenih – Ključ
TOPER – Doboj
Ekotim – Sarajevo
Fondeko – Sarajevo
Ekomreža BiH
Fondacija Heinrich Boll – Sarajevo
Ekološki pokret Zelenkovac – Mrkonjić grad
Ekološka koalicija unskog sliva – Bihać
Troya - Stolac


Tvornice energije ili smrti?

Dok se političari u oba entiteta razmeću izjavama o gradnji novih termoelektrana i postojeće proizvode ogromne količine otrovnih materija.


Sarajevo dobilo opremu za polumobilno mjerenje kvaliteta zraka

Sarajevo je dobilo modernu opremu za praćenje zagađenosti zraka, što znači da će građani Sarajeva sa kašnjenjem od svega pola sata moći znati stepen zagađenja.
I kada ga saznaju, šta će se onda desiti?
Ministarstvo će opet izdati apel i onda će termoelektrana Kakanj, potaknuta apelom, prestati da zagađuje zrak?

Da li će se apel odnositi i na budućeg stranog vlasnika dijela termoelektrane Kakanj?


Utjecaj termoelektrana na okoliš

Sagorijevanje uglja je glavni uzrok stvaranja smoga, kiselih kiša, globalnog zagrijavanja i vazduhom prenošenih otrova.


Prikupi sadržaj