hidroelektrane

Bravo Goraždani!

Građani općine Goražde, jedne od najsiromašnijih na teritoriji Federacije BiH, su odlučni da sačuvaju rijeku Drinu od uništenja.



Zabranjena gradnja HE Ustikolina


Za dva mjeseca referendum građana: Bez pitanja građana i Općine nema gradnje na vodotocima Drine
07.02.2008. 09:01

Općinsko vijeće Goražde jučer je jednoglasno usvojilo odluku kojom se protivi izgradnji hidroelektrane Ustikolina, u skladu sa Zakonom o koncesijama uskraćuje svoju saglasnost za projekt i obavezuje sve općinske institucije da postupaju u skladu s tim.

Ogorčeni vijećnici

Odluka će ostati na snazi do provođenja referenduma građana koji će se izjasniti jesu li za ili protiv izgradnje. Referendum će biti održan u naredna dva mjeseca.

U diskusiji prije usvajanja vijećnici svih stranaka izrazili su ogorčenje činjenicom da Ministarstvo energije FBiH odluke od značaja za budućnost generacija u Podrinju donosi uprkos protivljenju javnosti.

Izgradnjom brane bio bi potopljen i dio Goražda, a domaći eksperti upozoravaju i na brojne posljedice po život njegovih stanovnika.

- Apsolutno me ne interesuje ekološka studija i protiv sam izgradnje HE na ovih 25 kilometara Drine. Sve se plati, pa i studija koja će izgledati fantastično i mi ćemo padati ničice po cesti što ćemo to graditi - kazao je nezavisni vijećnik Sead Tafro.

Jusuf Tutić poručio je da će na referendum o izgradnji hidroelektrana izaći više ljudi nego na izbore.

- Niko od zvaničnika i ne spominje Deklaraciju koju smo mi usvojili. Tako se ponašaju prema nama, a žele na našem praviti - kazao je Tutić.


Drina je sve

Gradnji HE Ustikolina se usprotivilo više od 13.000 potpisnika peticije od Zvornika do Foče. Međutim, pripadnike lokalne zajednice u ovom, kao i u mnogim drugim slučajevima, niko ništa ne pita.



13.000 potpisnika peticije tužit će ministra Heću

 
Stanovnici Ustikoline ogorčeni su izjavom koju je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić dao u emisiji Federalne televizije "60 minuta" da BiH izgradnjom hidroelektrana "dobiva velike investicije, a ne daje ništa".

- Mene je kao čovjeka zaboljelo što član Predsjedništva kaže da će država dobiti nekakve milione, a zauzvrat ne daje ništa. Ako je njemu ova rijeka ništa, onda se on grdno vara, jer ljudima koji su se ovamo vratili, Drina je sve - kazao nam je stanovnik Ustikoline Zaim Gluhačević.

Admir Kuljuh, predsjednik Sportskoribolovnog društva "Halil Sofradžija" kaže da se gradnji HE Ustikolina usprotivilo više od 13.000 potpisnika peticije od Zvornika do Foče. On najavljuje da će u njihovo ime, zbog samovolje i ignoriranja stava lokalnog stanovništva, podnijeti tužbu protiv federalnog ministra Vahida Heća te svih osoba koje su zloupotrijebile položaj prilikom odabira strateškog partnera - austrijske APET grupe.

- Ministar Hećo duboko je zabazao oko tih pregovora. On je po zakonu bio dužan poslušati lokalnu zajednicu koja se protivi gradnji, ne prihvatiti lobiranja, pa zaustaviti i ta svoja. On ne želi čuti mišljenje pet vrsnih stručnjaka za hidrosisteme u BiH - kaže Kuljuh.

Prof. dr. Avdo Sofradžija ističe kako je sasvim sigurno da se zaobilazi i struka i šira javnost.

- Sve se dešava na nivou lobija, uskih grupa, nekih političkih struktura kojima je u ovom trenutku to prioritet. Mi u BiH nismo u situaciji da nam treba struja, ona se i u ovom trenutku izvozi. Očigledno je da su u pitanju interesi pojedinaca i energetskih lobija koji prodaju nacionalno blago, a ne vode računa o veoma ozbiljnim posljedicama - navodi Sofradžija.

Abid Kalkan, predsjednik Udruženja "Dijaspora", naglašava:
- Naši "trgovci" do sada nisu nikoga od nas pitali za elektrane i idu po krčmama i skrivenim minderima gdje rasprodaju državu.

Sofradžija: I mi eksperti smo protiv

Profesor Sofradžija pojašnjava da bh. eksperti imaju dovoljno argumenata za protivljenje izgradnji HE Ustikolina.

- Oscilacije koje izaziva HE Mratinje dovele su do devastacije korita Drine i cjelokupnog živog svijeta. Prije 30 godina ovo je bio župni kraj s višim temperaturama nego u Sarajevu. Danas smo hladniji, jer je Drina postala jedan strašan kanal za hladne vode s Mratinja koje dovode do svakodnevne magle, poremećaja i zbog čega smo već ostali bez desetak vrsta riba. Gospodin Silajdžić kaže da nema nikakvih prepreka za izgradnju HE Ustikolina, ali ako se to desi, ovaj dio oko Ustikoline postat će smetljište u kojem će se skupljati otpad od Tare i Kolašina pa nizvodno - ističe Sofradžija.

A. BAJRAMOVIĆ


Fantomski "zeleni" podržali gradnju hidroelekrana na Neretvi

Fantomsko udruženje Europski zeleni SBiH podržalo izgradnju hidroelektrana koristeći iste termine kao i potencijalni investitor, Intrade energija. Kažemo 'fantomsko' jer nismo bili u prilici da pronađemo bilo kakvu informaciju, osim ove vijesti, koja bi potvrdila njihovo postojanje.


SARAJEVO – U povodu isključivo negativnih izjava i otvorenog protivljenja koje su u javnosti prisutne u vezi s izgradnjom hidroelektrana u gornjem toku Neretve, Pokret mladih BiH - Europski zeleni SBiH, obratili su se priopćenjem. ''Naš stav u vezi s izgradnjom hidroelektrana u gornjem toku Neretve nije pretpostavljeno negativan. Smatramo da bi ovaj projekt mogao biti ekonomski prihvatljiv ukoliko ispuni uvjete poštivanja preventivnih zaštitnih i sanacijskih mjera tijekom izgradnje te eksploatacije hidroelektrana'', ističu iz ovog pokreta.

Zadovoljiti najviše ekološke zahtjeve
Smatraju da je također potrebno osigurati poštivanje principa održivog razvoja i načela arhitektonsko-dizajnerskog uklapanja objekata u ambijent, te očuvanje osnovnih karakteristika ekosustava rijeke uz poštivanje zakonskih procedura dodjele koncesije za gradnju. Bez velikih investicija i zapošljavanja teško se može doći do socijalne sigurnosti i zainteresiranosti mladih za ostanak u svojoj domovini. Mladi ove zemlje suviše dugo čekaju svoju šansu. Već odavno nam političari prezentiraju da se u ovoj zemlji ništa ne može uraditi. Smatramo da je toga dosta, te da je sve kapitalne projekte potrebno pokrenuti, a ne samo kritizirati, navodi se u priopćenju Pokreta mladih BiH.

Pregovori s ministarstvom
Iz tvrtke Intrade energija podsjećaju da su podnijeli samoinicijativnu ponudu za izgradnju hidroelektrana. Podsjećaju da su nadležnim tijelima, u zakonom predviđenoj proceduri, u ožujku 2004. podnijeli prijedlog za dodjelu koncesije za gradnju velikih hidroelektrana po članku 28. federalnog Zakona o koncesijama, na osnovi samoinicijativne ponude. Prema članku 28. Zakona o koncesijama FBiH, za samoinicijativnu ponudu nije predviđena procedura javnog tendera te resorno ministarstvo u tom slučaju procjenjuje postoji li javni interes za tu koncesiju. Iz Intrade energije kažu da bi ovih dana trebali početi pregovori s federalnim ministarstvom oko realizacije tog projekta.

Vlada traži dodatne studije
No, imajući u vidu specifičnost prostora, složenost projekta i stavove javnosti, federalna Vlada je na svojoj zadnjoj sjednici zaključila da od podnositelja zahtjeva za dodjelu koncesije treba zatražiti dodatna istraživanja i izradbu dodatnih studija i ekspertiza kojim bi se stručno elaborirao hidrogeološki i seizmološki aspekt, utjecaj na okoliš te klimatski, kao i drugi prirodni utjecaji. Resorno ministarstvo treba provesti i postupak revizije Studije izvodljivosti za HE Bjelimići, s PHE Bjelimići i HE Glavatičevo-Kompenzacijski bazen koju će izvršiti konzorcij sastavljen od multidisciplinarnog ekspertnog tima.

Posao za 6000 radnika
Konzorcijalni sporazum o zajedničkom nastupu u procesu dodjele koncesije i realizaciji projekta potpisale su tri bh. kompanije Intrade energija . Energoinvest - GIK Hidrogradnja. sredinom 2005. Ove tvrtke bi hidroelektrane trebale izgraditi za pet-šest godina, a za pripremne radove izgradnje zaposlit će najmanje 6000 radnika, u sve tri smjene jer će se, kako ističu, raditi danonoćno.

R. Dautefendić

 


Federalna Vlada odlučna u namjeri da pogorša kvalitet vazduha u našim gradovima

Federalna vlada, očito nezadovoljna dostignutim stepenom zagađenosti zraka, se odlučila na izgradnju još nekoliko zagađivača. Prelijepi kanjon Unca nam je također nepotrebni višak, pa će biti zamijenjen hidroelektranom i to u njemačkom vlasništvu.


Čudne igre sa nacionalnim parkovima se nastavljaju

Čudne igre oko Neretve i nacionalnog parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja se nastavljaju. Na skupu koji je organizovan u Konjicu Mehmed Cero iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma je prezentirao prijedlog da se umjesto jednog nacionalnog parka formiraju dva, suprotno svim dosadašnjim preporukama stručnjaka.


Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni-Neretva“ organizovalo je 19.12.2007. g. u Konjicu okrugli sto na temu „Nacionalni parkovi na području općine Konjic“. Navedenom skupu odazvao se veliki broj učesnika koji su na ovaj ili na onaj način zainteresovani za buduće nacionačne parkove na području općine Konjic i šire. Skupu su prisustvovali:
- predstavnici Ministarstva okoliša i turizma vlade FBiH;
- predstavnici Ministarstva prostornog uređenja vlade FBiH; - predstavnici ministarstava vlade HNK;
- predstavnici Općine Konjic i MZ-a;
- predstavnici šumarskog preduzeća „Prenj“ iz Konjica;
- predstavnici NVO za zaštitu okoline iz Sarajeva, Jablanice i Konjica;
- predstavnici drugih organizacija/udruženja koji su korisnici prirodnih resursa na području budućih nacionalnih parkova (lovci, planinari, ribolovci, rafteri i dr.);
- predstavnici turističke zajednice i drugih zainteresirani građani.

Na skupu su iznešena sljedeća uvodna izlaganja:
1. „Zaštićena područja u BiH i Općini Konjic razvoj i zaštita“ / Mehmed Cero, Ministarstvo za okoliš i turizam vlade FBiH;
2. „Nacionalni parkovi u svjetlu interesu lokalne zajednice“ / Esad Omerović, pomoćnik načelnika za urbanizam Općine Konjic;
3. „Šume u nacionalnim parkovima – osvrt na općinu Konjic“ / Samir Alikadić, direktor šumskog preduzeća „Prenj“ iz Konjica;

Potreba za organizacijom rasprave o nacionalnim parkovim sa posebnim osvrtom na općinu Konjic proisteklo je iz više razloga:
- neizvjesnost i niz nepoznanica o aktivnostima za proglašenje NP, naročito NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ i NP „Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica“,
- prisutne izmjene već donešenih odluka,
- potpuno isključenje javnosti iz dosadašnjih aktivnosti,
- izražene bojazni, nedoumice i sumnje u okviru lokalnih zajednica sa aspekta razvojne funkcije budućih NP.

Udruženje „Zeleni – Neretva“, nesporno i potpuno opredjeljeno za zaštitu prirode se opredijelilo i za organizaciju okruglog stola kako bi se javno, transparentno i sa najboljim namjerama javnost upoznala sa aktivnostima vlade, problemima koji se pojavljuju, ali i najneposrednijim mišljenjima predstavnika lokalne zajednice i korisnika prostora i prirodnih resursa u zoni planiranih NP. Sama činjenica da dva planirana NP treba da se prostiru na cca 70 % područja općine Konjic čini temu veoma interesantnom, kompleksnom i ozbiljnom. Ima li se na umu da su do sad donešene odluke dosta slobodno i aproksimativno odredile granice budućin NP tako da se u okviru područja NP nalazi niz većih naselja, industrijskih i drugih privrednih objekata, te da granice dolaze bukvalno u grad Konjic razumljive su bojazni lokalne zajednice i stanovništva. Tom zasigurno doprinosi činjenica da u nacrtu zakona o NP, kao i odlukama nije izvršena zonifikacija područja NP, nego je to ostavljeno budućoj upravi NP. Predstavnici ministarstva vlade FBiH su u svojim tumačenjima tokom rasprave kategorički isticali da se interesi za formiranjem NP ni u kojem slučaju ne smiju sukobiti sa interesima lokalne zajednice te da će se u kasnijim aktivnostima to maksimalno uvažavati. Ostao je utisak da predstavnici lokalne zajednice nisu oklonili svoje bojazni o mogućim problemima zbog nadležnosti u zoni NP. Tokom rasprave istaknuta je i činjenica da je nivo dosadašnje ekološke svijesti građana o potrebi formiranja NP dosta nizak te da je neophodna edukacija. Naravno, neprihvatljive su i neke rasprave u kojima se u ustrojstvu NP vidi „čarobni štapić“ u otklanjanju dosadašnjih pojava destrukcije i devastacije prirode i prirodnih resursa (krivolov i sl).

Veliki broj učesnika je isticao da je neprihvatljivo da rijeka Neretva u oba NP bude neka granična linija, a ne nukleus, centar NP jer to ona svojom prirodnom vrijednošću i zaslužuje. Ta protumačena rješenja su protumačena kao stvaranje pretpostavki da budući NP ne budu smetnja izgradnji hidroelektrana u gornjem toku Neretve. Na skupu je najveći broj učesnika ostao više nego iznenađen saznanjem da se planirani NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ dijeli na dva NP i to: NP „Prenj“ i NP „Čvrsnica, Čabulja, Vran“. Ovaj najnoviji prijedlog prezentirao je g. Mehmed Cero iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Pravo obrazloženje i argumentacija za ovaj potez na skupu nije dato. Ovaj prijedlog je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ koji je u vidu nacrta prethodna vlada FBiH koncem juna 2007. g. poslala u parlamentarnu proceduru. Zar je moguće da prijedlog o jedinstvenom prostoru Prenja, Čvrsnice i Čabulje kao budućem NP, star više od 50 godina, samo promjenom saziva vlade prestaje da egzistira. Nismo ubjeđeni da je najnoviji prijedlog rezultat stručne ekspertize jer nam nije poznato da su se mišljenja eminentnih stručnjaka promijenila.

I na kraju da zaključimo. Opći je zaključak da je formiranje NP potrebno i da postupak (uz druge aktivnosti) bude transparentan za javnost. Potrebna je stalna konsultacija sa strukom i stručnjacima, ali i sa lokalnom zajednicom i afektiranim stanovništvom. Opći je zaključak da lokalna zajednica i stanovništvo ne smiju biti oštećeni i da se rješenja moraju tražiti u okviru održivog razvoja. Očito je da ovakvih rasprava nedostaje i da su potrebne u mnogo većem broju i na raznim nivoima. U narednoj 2008. godini Udruženje „Zeleni – Neretva“ će svojim djelovanjem aktivno doprinositi u ovom segmentu zaštite prirode


SDP podnio krivičnu prijavu protiv ministra Vahida Heće

U posljednjim danima mjeseca decembra 2007. godine SDP je Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo dostavio krivičnu prijavu protiv Vahida Heće, federalnog ministra industrije, energetike i rudarstva zbog počinjenog krivičnog djela zloupotrebe položaja i ovlasti, nesavjesnog rada u službi i krivotvorenja službenih isprava, a u vezi sa donošenjem Odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesija koju je Vlada FBiH donijela 28. septembra 2006. godine.
Suština podnešene krivične prijave odnosi se na nepostojanje Pravila o postupku dodjele koncesije u momentu donošenja navedene Odluke kojom je u članu 7 i članu 8 utvrđena obaveza o pristupanju dodjele koncesije za izgradnju HE Glavatičevo, HE Bjelimići i RHE Bjelimići a po osnovu samoinicijativne ponude kompanije Intrade energija doo iz Sarajeva. Naime, po ranije donešenim Pravilima o postupku dodjele koncesije nije se mogla donijeti Odluka o pristupanju dodjele koncesije, te ih je Vlada FBiH svojim zaključkom 08.06.2006. g. stavila van snage, a potom je donešena sporna Odluka. Zatim je vlada nakon donošenja Odluke dala saglasnost na nova Pravila o postupku dodjele koncesije.
Krivična prijava uslijedila je poslije upoznavanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o navedenim propustima vlade, odnosno ministra V. Heće. Poslanik Nermin Nikšić je na 8. vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u pismenoj formi detaljno upoznao poslanike sa svim kontraverzama i nezakonitim radnjama u postupku pripreme i donošenja Odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesije. Posebnu pažnju usmjerio je na objekte na gornjem toku Neretve i samoinicijativnu ponudu Intrade energija. Zanimljivo da je na navedene nepravilnosti ukazivalo i Udruženje Zeleni – Neretva a to su:
- više puta mijenjanje samoinicijativne ponude Intrade energija (HE Vranduk, HE Glavatičevo – stara varijanta, HE Ljubuča – stara varijanta, nova rješenja);
- u vremenu proglašenja Odluke bila je urađena Studija varijantnih rješenja, bez Studije izvodljivosti i bez RHE Bjelimići, a tek potom urađena je i razrađena odobrena varijanta iz Odluke (dostavljena Ministarstvu tek 03.11.2006. g.);
Poslanik Nermin Nikšić se ponovo obratio poslanicima na petoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, ovaj put uz dodatnu argumentaciju iz Izvještaja o radu Komisije za koncesije FBiH za 2006. g. Interesantno je da je upravo Komisija za koncesije u svom izvještaju dala puno pravo poslaniku N. Nikšiću da je zaista sporna Odluka o pristupanju dodjele koncesije donešena u vremenu nepostojanja Pravila o postupku dodjele koncesije. Niko iz Vlade FBiH niti od poslanika nije opovrgnuo ovu konstataciju, odnosno nezakonitost u postupku donošenja Odluke. Predložen je Zaključak kojim se Vlada FBiH obavezuje da na svojoj prvoj narednoj sjednici stavi van snage član 7 Odluke. Zanimljivo je istaći rezultate glasanja poslanika za predloženi zaključak. Za predloženi zaključak glasalo je 28 poslanika, suzdržanih je bilo 40 poslanika dok niko nije bio protiv Zaključka. To znači da Zaključak nije usvojen iako niko od poslanika nije bio protiv. Međutim, ostajući suzdržani poslanici parlamentarne većine (SBiH i SDA), uz časne pojedinačne izuzetke, spriječili su sankcioniranje potpuno nezakonite Odluke Vlade FBiH. Ovakvo ponašanje zakonodavne vlasti rezultiralo je pokretanjem krivične prijave protiv odgovorne osobe – ministra V. Heće. Ne želimo sumnjati da će sudska vlast biti na nivou svog zadatka.


Slučaj Tajan: Graditelji hidroelektrana jači od branilaca prirode

Još jednom se zakonska procedura proglašenja zaštićenog područja pretvorila u farsu. Prema zadnjem prijedlogu zakona, neke od najvećih prirodnih vrijednosti Tajana, uopšte neće biti zaštićene!


Nisu uvršteni ni vodopadi, ni pećine

Umjesto na skoro 10.000 hektara, kako je bilo predviđeno Nacrtom zakona, park prirode Tajan prostirat će se na površini od oko 3.500 hektara, stoji u konačnoj verziji zakona koji tek treba da se nađe u Skupštini ZDK-a. Konačna verzija zakona o proglašenju Tajana parkom prirode izazvala je žestoke reakcije Zavidovićana. Iz Nacrta je u konačnoj verziji izbačena vodozaštitna zona oko izvorišta Suha. U okvire parka nije ušlo ni izletište Kamenica koje predstavlja značajan turistički potencijal. Da apsurd bude veći, u park prirode nije ušao nijedan od dva vodopada u Kamenici, kao ni Lukina i pećina u Srednjoj stijeni koje se po bogatstvu pećinskog nakita uvrštavaju u red najljepših u BiH. Svoje mjesto u parku nije našlo ni Mašičko jezero.

- Razočarani smo jer je iz Zavidovića potekla inicijativa da se ovo područje proglasi Parkom prirode. Time smo htjeli da zaštitimo vodozahvat Suhe, sa kojeg se vodom snabdijeva cijela općina, kao i da damo impuls razvoju turizma na području Kamenice. Ovim zakonom ništa od toga nismo dobili - kaže Admir Bajraktarević, predsjednik Upravnog odbora Sportsko-naučno-istraživačkog kluba "Atom", koji je inicirao proglašenje Tajana parkom prirode.


Još jedan korak do konačne odluke o uništenju Neretve

Izgleda da se bitka za Neretvu bliži kraju.


SARAJEVO - Povjerenstvo za koncesije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine odobrilo je 30. studenoga početak pregovora s Intrade-energijom za izgradnju sustava tri hidroelektrane na preostalom dijelu toka rijeke Neretve. U poslu čija vrijednost iznosi oko 600 milijuna eura, Intrade će angažirati Energoinvest, Hidrogradnju i General Electric. Time je dano odobrenje Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i industrije da počne pregovore s ovom tvrtkom koja je podnijela samoinicijativnu ponudu za gradnju hidroelektrane Glavatičevo, kompenzacijski bazen 3 x 9,5 MW, HE Bjelimići 2x50 MW i RHE Bjelimići 2x300 MW. Povjerenstvo je ovu odluku donijelo jednoglasno, a čak je za to glasovao i član Miralem Variščić, koji zastupa nevladinu organizaciju za zaštitu okoline, a prije toga bio je žestoki protivnik početka realizacije navedenog projekta.

Zahtijevati visok stupanj zaštite okoliša
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije zahtijevat će od ponuđača korištenje najsuvremenije tehnologije, koja omogućava visok stupanj zaštite okoliša u skladu s najvišim standardima EU-a i određivanja mjera zaštite stanovništva posebno u slučaju plimnog vala. Povjerenstvo za koncesije zadržava pravo praćenja procesa pregovaranja. Po okončanju postupka dodjele koncesija za izgradnju hidroenergetskih objekata federalna Vlada će posebnom odlukom dati suglasnost za dodjelu koncesije i zaključivanje ugovora s koncesionarom. Spomenuto federalno ministarstvo i Ministarstvo prostornog uređenja ima zadatak u svoj plan uvrstiti hidroenergetske objekte koji su predmet koncesije u prostorni plan područja posebnih obilježja u Federaciji. Na taj način će se usuglasiti s odlukom o utvrđivanju planina Igmana i Bjelašnice te kanjona Rakitnice područjem posebnih obilježja od značaja za Federaciju. Intrade-energija mora uplatiti depozit najmanje jedan posto od projektirane vrijednosti investicije, i to u roku od pet dana od dobivanja suglasnosti za otpočinjanje postupka pregovaranja.

Federalna Vlada donosi konačnu odluku
Višegodišnja rasprava treba li ili ne početi s gradnjom, uskoro će se završiti iako se još ne zna kada će početi pregovori Vladina ministarstva i Intrade-energije. Ne zna to u ovom trenutku ni generalni direktor Intrade-energije Nihad Spahalić, koji je za naš list izjavio kako je vrijeme da se okonča ovaj postupak, ali s istinskim argumentima. ''Svi oni koji nas optužuju da želimo uništiti prirodne ljepote zbog izgradnje hidroelektrana, uvjerit ćemo ih da nisu u pravu, jer nama nitko neće dati dozvolu za naš projekt ako ne poštujemo veoma stroga svjetska pravila'', kazao je Spahalić. Ističe da se izgradnji ovih brana protivi mnogo laika i određen broj političara, kao i ekološke udruge. U najavljenim pregovorima, naravno, svi će ponovno moći izraziti svoje argumentirano mišljenje, a federalna Vlada na kraju će odlučiti imamo li više koristi da se ovaj veliki posao pokrene - ili štete od samog projekta.


Prikupi sadržaj