Neretva

Ništa više neće biti kao prije

„Ništa više neće biti kao prije kada se projekat sistema HE na Gornjoj Neretvi bude realizirao“. Ovo je izjava čelnih ljudi konzorcija Intrade energija – Hidrogradnja – Energoinvest koja se više puta čula na njihovoj prezentaciji projekta HES Gornja Neretva koja je održana 19.02.2008. g. u Sarajevu. Zanimljivo je da isto već godinama govore protivnici projekta samo uz opasku da pri tom koriste kondicional: „ako bi se, ne daj Bože, projekat realizirao“. Naravno, riječi su iste, ali je smisao dijametralno suprotan.
Prezentacija projekta pretencioznog naziva „Čiste ideje - čista energija“ je očajnički napor konzorcija u spašavanju projekta i dobijanju koncesije na osnovu samoinicijativne ponude. Stoga i ne čudi spisak zvanica iz koga se jasno vidi da su pozvani svi oni koji odlučuju i koji lobiraju za projekat. Naravno, na skup nisu pozvani istaknuti znanstvenici i eksperti koji bi mogli ugroziti dirigirani rezultat ovog skupa. Metodom selekcije frizirani su i pozivi predstavnicima medija, a o tome da za NVO sektor na skupu nije bilo mjesta ne treba posebno ni naglašavati. Datum prezentacije nije slučajno izabran jer se sutradan na Parlamentu FBiH trebalo odlučiti o izgradnji elektro-energetskih objekata. Međutim, organizatori skupa ostali su razočarani odzivom jer pozvani vrh najjače stranke u FBiH u potpunosti je bojkotirao prezentaciju. Isti oni koji su osporili dodjelu koncesije putem samoinicijativne ponude.
A na skupu već viđene stvari: govor autora projekta o visokom tehničkom nivou, o najvećim ekološkim standardima, o potpuno ispoštovanoj zakonskoj proceduri itd. „Nama draga Neretva - kako reče promotor ekološke studije - ostaće maksimalno zaštićena, a šanse za razvoj turizma, ribogojilišta itd. biće osnova za razvoj i prosperitet lokalne zajednice“. Izjava rukovodilaca Intrade energije da bi radovi mogli početi odmah nakon zaključenja ugovora o koncesiji van svake je pameti kada se zna da je projekat tek u fazi idejnog rješenja bez ikakvih istražnih radova na terenu. Opet se u izlaganju čulo o maksimalnoj podršci lokalne zajednice (anketa i 90% zagovornika brana), a o onim drugim (peticija sa 15.000 potpisa protiv brana) ni riječi. Također, ni jednom riječju se nisu spomenuli ultimativni zahtjevi općine Konjic.
Učesnicima skupa nisu mogle promaći ni činjenice da je federalni javni pravobranilac osporio zakonitost procedure makar to i stidljivo i marginalno bilo rečeno. Koliko je skup obavio valjano zadaću pokazao je sutrašnji dan: na prijedlog premijera Brankovića Parlament je ponovo, po drugi put, odložio raspravu o izgradnji elektro-energetskih objekata

Dezinformacija ili skrivanje istine

Manipulacije energetskih lobija oko gradnje hidroelektrana na Neretvi se nastavljaju ...


Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju energetskih objekata koju je Vlada FBiH donijela 28.09.2006. g., dva dana prije izbora, nezakonito i u spletu u najmanju ruku čudnih okolnosti, poslije 16 mjeseci trese ovu zemlju. Okolnosti i način donošenja odluke morali su rezultirati svim onim što se sada u vezi sa odlukom dešava. Zato i ne čudi i ono što se moglo čuti od g. H. Silajdžića, člana Predsjedništva BiH, u emisiji Telering (TV OBN) u kojoj je gostovao dana 31.01.2008. g.
Razgovarajući o dešavanjima u energetskom sektoru a u vezi izbora strateških partnera i izgradnje energetskih objekata na upit M. Đakovića, urednika i voditelja emisije, šta g. Silajdžić misli o 13.000 potpisnika peticije iz doline Neretve protiv izgradnje brana na Neretvi g. Silajdžić je kazao: „To je dezinformacija. Naprotiv, postoje spiskovi zagovornika HE iz doline Neretve koje sam lično vidio“. Bio je to očigledan primjer kakve se neistine mogu plasirati i od najviših predstavnika vlasti.
Želimo javnost još jednom podsjetiti o višemjesečnoj kampanji provođenoj od strane nevladinih organizacija protiv izgradnje brana na gornjem toku Neretve, a koja je u većini medija bila jako prisutna. U okviru te kampanje u organizaciji Zeleni – Neretva iz Konjica pokrenuto je prikupljanje potpisa građana BiH koji su protiv brana, a za spas preostalog dijela Neretve, prirodnog dragulja visoke vrijednosti. Peticija građana, sa cca 15.000 potpisa, prvenstveno mladih na koje se g. Silajdžić poziva u emisiji, poslana je na adresu Vlade FBiH koja je i donijela spornu odluku. Poslije više od 40 dana paket sa potpisima se vratio pošiljaocu uz obrazloženje sarajevske pošte da je primalac i poslije više poziva odbio da preuzme pošiljku. Da li su mjere sigurnosti bile razlog da se ne primi ova „eksplozivna naprava“ ili nešto drugo nama nije poznato.
Istovremeno u svim dokumentima koji prate zahtjev potencijalnog koncesionara (Intrade energija) upućen Vladi i Komisiji za dodjelu koncesije uporno se proturaju razni dokumenti: zapisnici i saopćenja koji bi trebali da selektivnim metodama lažiraju opću saglasnost stanovništva i lokalne zajednice za izgradnju hidroenergetskih objekata. Uz dužno uvažavanje svačijeg mišljenja besramno je sakrivati i ignorisati većinsko mišljenje javnosti koje je jasno iskazano u proteklom periodu. Pretpostavljamo da je g. Silajdžić vidio spisak zagovornika brana koji je barem stotinu puta manji od pomenutih spiskova peticije protiv brana. Ističemo i činjenicu da i u ovoj friziranoj i doziranoj informaciji o kobajagi općoj saglasnosti nema zahtjeva općine Konjic o minimalnim uvjetima bez kojih općina neće prići davanju saglasnosti za gradnju.
U svakom slučaju, mi ćemo uskoro ponovo poslati paket-peticiju na adresu Vlade, ali ovaj put na funkcionalniji način i uz upoznavanje svih medija i cjelokupne javnosti.

Fantomski "zeleni" podržali gradnju hidroelekrana na Neretvi

Fantomsko udruženje Europski zeleni SBiH podržalo izgradnju hidroelektrana koristeći iste termine kao i potencijalni investitor, Intrade energija. Kažemo 'fantomsko' jer nismo bili u prilici da pronađemo bilo kakvu informaciju, osim ove vijesti, koja bi potvrdila njihovo postojanje.


SARAJEVO – U povodu isključivo negativnih izjava i otvorenog protivljenja koje su u javnosti prisutne u vezi s izgradnjom hidroelektrana u gornjem toku Neretve, Pokret mladih BiH - Europski zeleni SBiH, obratili su se priopćenjem. ''Naš stav u vezi s izgradnjom hidroelektrana u gornjem toku Neretve nije pretpostavljeno negativan. Smatramo da bi ovaj projekt mogao biti ekonomski prihvatljiv ukoliko ispuni uvjete poštivanja preventivnih zaštitnih i sanacijskih mjera tijekom izgradnje te eksploatacije hidroelektrana'', ističu iz ovog pokreta.

Zadovoljiti najviše ekološke zahtjeve
Smatraju da je također potrebno osigurati poštivanje principa održivog razvoja i načela arhitektonsko-dizajnerskog uklapanja objekata u ambijent, te očuvanje osnovnih karakteristika ekosustava rijeke uz poštivanje zakonskih procedura dodjele koncesije za gradnju. Bez velikih investicija i zapošljavanja teško se može doći do socijalne sigurnosti i zainteresiranosti mladih za ostanak u svojoj domovini. Mladi ove zemlje suviše dugo čekaju svoju šansu. Već odavno nam političari prezentiraju da se u ovoj zemlji ništa ne može uraditi. Smatramo da je toga dosta, te da je sve kapitalne projekte potrebno pokrenuti, a ne samo kritizirati, navodi se u priopćenju Pokreta mladih BiH.

Pregovori s ministarstvom
Iz tvrtke Intrade energija podsjećaju da su podnijeli samoinicijativnu ponudu za izgradnju hidroelektrana. Podsjećaju da su nadležnim tijelima, u zakonom predviđenoj proceduri, u ožujku 2004. podnijeli prijedlog za dodjelu koncesije za gradnju velikih hidroelektrana po članku 28. federalnog Zakona o koncesijama, na osnovi samoinicijativne ponude. Prema članku 28. Zakona o koncesijama FBiH, za samoinicijativnu ponudu nije predviđena procedura javnog tendera te resorno ministarstvo u tom slučaju procjenjuje postoji li javni interes za tu koncesiju. Iz Intrade energije kažu da bi ovih dana trebali početi pregovori s federalnim ministarstvom oko realizacije tog projekta.

Vlada traži dodatne studije
No, imajući u vidu specifičnost prostora, složenost projekta i stavove javnosti, federalna Vlada je na svojoj zadnjoj sjednici zaključila da od podnositelja zahtjeva za dodjelu koncesije treba zatražiti dodatna istraživanja i izradbu dodatnih studija i ekspertiza kojim bi se stručno elaborirao hidrogeološki i seizmološki aspekt, utjecaj na okoliš te klimatski, kao i drugi prirodni utjecaji. Resorno ministarstvo treba provesti i postupak revizije Studije izvodljivosti za HE Bjelimići, s PHE Bjelimići i HE Glavatičevo-Kompenzacijski bazen koju će izvršiti konzorcij sastavljen od multidisciplinarnog ekspertnog tima.

Posao za 6000 radnika
Konzorcijalni sporazum o zajedničkom nastupu u procesu dodjele koncesije i realizaciji projekta potpisale su tri bh. kompanije Intrade energija . Energoinvest - GIK Hidrogradnja. sredinom 2005. Ove tvrtke bi hidroelektrane trebale izgraditi za pet-šest godina, a za pripremne radove izgradnje zaposlit će najmanje 6000 radnika, u sve tri smjene jer će se, kako ističu, raditi danonoćno.

R. Dautefendić

 


Čudne igre sa nacionalnim parkovima se nastavljaju

Čudne igre oko Neretve i nacionalnog parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja se nastavljaju. Na skupu koji je organizovan u Konjicu Mehmed Cero iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma je prezentirao prijedlog da se umjesto jednog nacionalnog parka formiraju dva, suprotno svim dosadašnjim preporukama stručnjaka.


Udruženje za zaštitu okoline „Zeleni-Neretva“ organizovalo je 19.12.2007. g. u Konjicu okrugli sto na temu „Nacionalni parkovi na području općine Konjic“. Navedenom skupu odazvao se veliki broj učesnika koji su na ovaj ili na onaj način zainteresovani za buduće nacionačne parkove na području općine Konjic i šire. Skupu su prisustvovali:
- predstavnici Ministarstva okoliša i turizma vlade FBiH;
- predstavnici Ministarstva prostornog uređenja vlade FBiH; - predstavnici ministarstava vlade HNK;
- predstavnici Općine Konjic i MZ-a;
- predstavnici šumarskog preduzeća „Prenj“ iz Konjica;
- predstavnici NVO za zaštitu okoline iz Sarajeva, Jablanice i Konjica;
- predstavnici drugih organizacija/udruženja koji su korisnici prirodnih resursa na području budućih nacionalnih parkova (lovci, planinari, ribolovci, rafteri i dr.);
- predstavnici turističke zajednice i drugih zainteresirani građani.

Na skupu su iznešena sljedeća uvodna izlaganja:
1. „Zaštićena područja u BiH i Općini Konjic razvoj i zaštita“ / Mehmed Cero, Ministarstvo za okoliš i turizam vlade FBiH;
2. „Nacionalni parkovi u svjetlu interesu lokalne zajednice“ / Esad Omerović, pomoćnik načelnika za urbanizam Općine Konjic;
3. „Šume u nacionalnim parkovima – osvrt na općinu Konjic“ / Samir Alikadić, direktor šumskog preduzeća „Prenj“ iz Konjica;

Potreba za organizacijom rasprave o nacionalnim parkovim sa posebnim osvrtom na općinu Konjic proisteklo je iz više razloga:
- neizvjesnost i niz nepoznanica o aktivnostima za proglašenje NP, naročito NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ i NP „Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica“,
- prisutne izmjene već donešenih odluka,
- potpuno isključenje javnosti iz dosadašnjih aktivnosti,
- izražene bojazni, nedoumice i sumnje u okviru lokalnih zajednica sa aspekta razvojne funkcije budućih NP.

Udruženje „Zeleni – Neretva“, nesporno i potpuno opredjeljeno za zaštitu prirode se opredijelilo i za organizaciju okruglog stola kako bi se javno, transparentno i sa najboljim namjerama javnost upoznala sa aktivnostima vlade, problemima koji se pojavljuju, ali i najneposrednijim mišljenjima predstavnika lokalne zajednice i korisnika prostora i prirodnih resursa u zoni planiranih NP. Sama činjenica da dva planirana NP treba da se prostiru na cca 70 % područja općine Konjic čini temu veoma interesantnom, kompleksnom i ozbiljnom. Ima li se na umu da su do sad donešene odluke dosta slobodno i aproksimativno odredile granice budućin NP tako da se u okviru područja NP nalazi niz većih naselja, industrijskih i drugih privrednih objekata, te da granice dolaze bukvalno u grad Konjic razumljive su bojazni lokalne zajednice i stanovništva. Tom zasigurno doprinosi činjenica da u nacrtu zakona o NP, kao i odlukama nije izvršena zonifikacija područja NP, nego je to ostavljeno budućoj upravi NP. Predstavnici ministarstva vlade FBiH su u svojim tumačenjima tokom rasprave kategorički isticali da se interesi za formiranjem NP ni u kojem slučaju ne smiju sukobiti sa interesima lokalne zajednice te da će se u kasnijim aktivnostima to maksimalno uvažavati. Ostao je utisak da predstavnici lokalne zajednice nisu oklonili svoje bojazni o mogućim problemima zbog nadležnosti u zoni NP. Tokom rasprave istaknuta je i činjenica da je nivo dosadašnje ekološke svijesti građana o potrebi formiranja NP dosta nizak te da je neophodna edukacija. Naravno, neprihvatljive su i neke rasprave u kojima se u ustrojstvu NP vidi „čarobni štapić“ u otklanjanju dosadašnjih pojava destrukcije i devastacije prirode i prirodnih resursa (krivolov i sl).

Veliki broj učesnika je isticao da je neprihvatljivo da rijeka Neretva u oba NP bude neka granična linija, a ne nukleus, centar NP jer to ona svojom prirodnom vrijednošću i zaslužuje. Ta protumačena rješenja su protumačena kao stvaranje pretpostavki da budući NP ne budu smetnja izgradnji hidroelektrana u gornjem toku Neretve. Na skupu je najveći broj učesnika ostao više nego iznenađen saznanjem da se planirani NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ dijeli na dva NP i to: NP „Prenj“ i NP „Čvrsnica, Čabulja, Vran“. Ovaj najnoviji prijedlog prezentirao je g. Mehmed Cero iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Pravo obrazloženje i argumentacija za ovaj potez na skupu nije dato. Ovaj prijedlog je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o NP „Prenj, Čvrsnica, Čabulja“ koji je u vidu nacrta prethodna vlada FBiH koncem juna 2007. g. poslala u parlamentarnu proceduru. Zar je moguće da prijedlog o jedinstvenom prostoru Prenja, Čvrsnice i Čabulje kao budućem NP, star više od 50 godina, samo promjenom saziva vlade prestaje da egzistira. Nismo ubjeđeni da je najnoviji prijedlog rezultat stručne ekspertize jer nam nije poznato da su se mišljenja eminentnih stručnjaka promijenila.

I na kraju da zaključimo. Opći je zaključak da je formiranje NP potrebno i da postupak (uz druge aktivnosti) bude transparentan za javnost. Potrebna je stalna konsultacija sa strukom i stručnjacima, ali i sa lokalnom zajednicom i afektiranim stanovništvom. Opći je zaključak da lokalna zajednica i stanovništvo ne smiju biti oštećeni i da se rješenja moraju tražiti u okviru održivog razvoja. Očito je da ovakvih rasprava nedostaje i da su potrebne u mnogo većem broju i na raznim nivoima. U narednoj 2008. godini Udruženje „Zeleni – Neretva“ će svojim djelovanjem aktivno doprinositi u ovom segmentu zaštite prirode


SDP podnio krivičnu prijavu protiv ministra Vahida Heće

U posljednjim danima mjeseca decembra 2007. godine SDP je Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo dostavio krivičnu prijavu protiv Vahida Heće, federalnog ministra industrije, energetike i rudarstva zbog počinjenog krivičnog djela zloupotrebe položaja i ovlasti, nesavjesnog rada u službi i krivotvorenja službenih isprava, a u vezi sa donošenjem Odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesija koju je Vlada FBiH donijela 28. septembra 2006. godine.
Suština podnešene krivične prijave odnosi se na nepostojanje Pravila o postupku dodjele koncesije u momentu donošenja navedene Odluke kojom je u članu 7 i članu 8 utvrđena obaveza o pristupanju dodjele koncesije za izgradnju HE Glavatičevo, HE Bjelimići i RHE Bjelimići a po osnovu samoinicijativne ponude kompanije Intrade energija doo iz Sarajeva. Naime, po ranije donešenim Pravilima o postupku dodjele koncesije nije se mogla donijeti Odluka o pristupanju dodjele koncesije, te ih je Vlada FBiH svojim zaključkom 08.06.2006. g. stavila van snage, a potom je donešena sporna Odluka. Zatim je vlada nakon donošenja Odluke dala saglasnost na nova Pravila o postupku dodjele koncesije.
Krivična prijava uslijedila je poslije upoznavanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o navedenim propustima vlade, odnosno ministra V. Heće. Poslanik Nermin Nikšić je na 8. vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u pismenoj formi detaljno upoznao poslanike sa svim kontraverzama i nezakonitim radnjama u postupku pripreme i donošenja Odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesije. Posebnu pažnju usmjerio je na objekte na gornjem toku Neretve i samoinicijativnu ponudu Intrade energija. Zanimljivo da je na navedene nepravilnosti ukazivalo i Udruženje Zeleni – Neretva a to su:
- više puta mijenjanje samoinicijativne ponude Intrade energija (HE Vranduk, HE Glavatičevo – stara varijanta, HE Ljubuča – stara varijanta, nova rješenja);
- u vremenu proglašenja Odluke bila je urađena Studija varijantnih rješenja, bez Studije izvodljivosti i bez RHE Bjelimići, a tek potom urađena je i razrađena odobrena varijanta iz Odluke (dostavljena Ministarstvu tek 03.11.2006. g.);
Poslanik Nermin Nikšić se ponovo obratio poslanicima na petoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, ovaj put uz dodatnu argumentaciju iz Izvještaja o radu Komisije za koncesije FBiH za 2006. g. Interesantno je da je upravo Komisija za koncesije u svom izvještaju dala puno pravo poslaniku N. Nikšiću da je zaista sporna Odluka o pristupanju dodjele koncesije donešena u vremenu nepostojanja Pravila o postupku dodjele koncesije. Niko iz Vlade FBiH niti od poslanika nije opovrgnuo ovu konstataciju, odnosno nezakonitost u postupku donošenja Odluke. Predložen je Zaključak kojim se Vlada FBiH obavezuje da na svojoj prvoj narednoj sjednici stavi van snage član 7 Odluke. Zanimljivo je istaći rezultate glasanja poslanika za predloženi zaključak. Za predloženi zaključak glasalo je 28 poslanika, suzdržanih je bilo 40 poslanika dok niko nije bio protiv Zaključka. To znači da Zaključak nije usvojen iako niko od poslanika nije bio protiv. Međutim, ostajući suzdržani poslanici parlamentarne većine (SBiH i SDA), uz časne pojedinačne izuzetke, spriječili su sankcioniranje potpuno nezakonite Odluke Vlade FBiH. Ovakvo ponašanje zakonodavne vlasti rezultiralo je pokretanjem krivične prijave protiv odgovorne osobe – ministra V. Heće. Ne želimo sumnjati da će sudska vlast biti na nivou svog zadatka.


Prikupi sadržaj