Drina

Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH takođe je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka kao Kolina, Ćehotina, Lim, Prača i Rzav. Nekada, rijeka Drina je ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su: Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar. Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.

Posebna sjednica SO Foča o izgradnji hidroelektrana na Drini

Odbornici SO Foča podržali su realizaciju projekta „Gornja Drina“, kojom je Vlada RS planirala četiri hidroelektrane na Drini i Sutjesci, ali pod uvjetom da se prethodno održi javna rasprava, da Općina bude uključena u izradu projektne dokumentacije i da učestvuje u pregovorima sa strateškim partnerom kako bi svoje interese ugradila u ugovor o dodjeli koncesije.


Ekološka katastrofa sa dalekosežnim posljedicama

Nakon dužeg perioda intenzivnih kiša, na lijevoj obali jalovišta rudnika olova i cinka u Sasama kod Srebrenice, pojavilo se klizište, usljed čega je oštećen cjevovod u dužini od 600 metara.


Jezero Perućac i dalje preplavljeno smećem

Jezero Perućac iznad Srebrenice i dalje je preplavljeno smećem. Otpad dolazi iz rijeke Drine, a već mjesecima ništa nije učinjeno kako bi se spriječila ova ekološka katastrofa.


Za uklanjanje smeća iz jezera HE Višegrad izdvaja 400.000 KM

U toku jedne godine na pregradni profil Hidroelektrane Višegrad, koritom rijeke Drine i njenih pritoka stigne oko 60.000 kubika čvrstog plutajućeg otpada. Ribari su ogorčeni na ljudsku nebrigu oko čuvanja bistrine Drine i svake godine organizuju niz akcija tokom kojih čiste njeno priobalje.


Poruka s Drine EPBiH: Uzalud bacate milione!

Na vijest da je Elektroprivreda BiH potpisala ugovor o izradi potrebne dokumentacije za HE Ustikolina reagiralo je Udruženje "Eko Drina" iz tog mjesta, koje smatra da je izdvajanje 2,3 miliona KM za taj posao samo bacanje novca.

Iz Udruženja podsjećaju da su na snazi odluke općinskih vijeća Goražda i Ustikoline o zabrani izgradnje ovog objekta i da su svoj stav o tome izrazili i građani putem ankete.

- U trenutku kada stanovništvo živi na granici siromaštva, država rasipa novac za izradu studija koje koštaju milione. Podrinjci neće dozvoliti da se napravi HE Ustikolina, pa ne treba praviti ni studiju - kaže Admir Kuljuh, predsjednik Udruženja.

Prema njegovim riječima, država bi prije izgradnje novih trebala riješiti problem vlasništva nad strujom iz HE Bajina Bašta, Zvornik i akumulacije Buško jezero.

Elektroprivreda BiH potpisala je ugovor o izradi investiciono-tehničke studije sa konzorcijem u kojem su Energoinvest, IPSA iz Sarajeva i POYRY Energi iz Beča.

RS i Srbija grade četiri HE na Drini

BEOGRAD - Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac rekao je juče u Beogradu da će vrlo brzo doći do rješenja i početka realizacije projekta izgradnje sistema četiri hidroelektrane na Drini, koji sprovode zajedno sa Srbijom.

U saopštenju Ministarstva navodi se da se radi o HE Buk Bijela, Sutjeska, Foča i Paunci ukupne procijenjene investicije od 435 miliona evra koja će omogućiti godišnju proizvodnju 800 gigavat-časova struje.

Puhalac je, nakon razgovora sa srbijanskim kolegom Petrom Škundrićem i direktorima elektroprivreda RS i Srbije, kazao da je, gotovo godinu dana nakon potpisivanja protokola, razmatrano idejno rješenje i prethodna studija opravdanosti hidropotencijala gornjeg toka rijeke Drine. On je rekao da će se o finansijskim detaljima dogovarati stručnjaci dvije strane, ne isključujući mogućnost učešća i trećeg strateškog partnera.

Vladimir Đorđević, direktor "Elektroprivrede Srbije", izjavio je prethodno za beogradsku štampu da će sa "Elektroprivredom RS" uskoro potpisati ugovor o formiranju zajedničkog preduzeća "Gornja Drina", ocijenivši da ona može biti moćna kompanija. On je naveo da će nova kompanija sa novim hidroelektranama na Drini biti nezavisan proizvođač struje, te predstavljati dvočlano akcionarsko društvo u kome će oba partnera biti ravnopravna. Đorđević je rekao da će se prvo krenuti sa izgradnjom HE Buk Bijela i Foča, a potom HE Paunci i Sutjeska.


Izgradnja "Buk Bijele" već dogovorena?

Sa malim zakašnjenjem vam javljamo da je izgleda gradnja hidroelektrane "Buk Bijele", kojom će donji tok Drine biti u potpunosti pregrađen, izgleda već svršena stvar. Prenosimo sljedeću vijest, koju je objavio "Glas Srbije" u aprilu ove godine:

"Za sada, jedino je izvjestno da će Elektroprivreda Srbija i Elektroprivreda Republike Srpske zajednički graditi hidroelektranu "Buk Bijela" na rijeci Drini, s obzirom da je Vlada Srbije dala zeleno svjetlo za ovaj projekat. Njena snaga će biti 150 MW, i eksperti vjeruju da će njena izgradnja koštati barem 200 miliona Eura. Srbija će tako značajno poboljšati situaciju sa snabdijevanjem električnom energijom i smanjiti uvoz, što je direktan napad na budžet"


Kožarski otpad iz Visokog na deponiji u Nezucima

Ribočuvari su prilikom redovnog obilaska terena uočili kamione koji su lagerovali otpadnu kožu na deponiju u Nezucima i odmah nakon istovara bageri su zatrpavali ovaj materijal, potvrdio nam je Željko Mirković, član Ekološkog udruženja "Drinska jezera".

- Već desetak dana nepoznati ljudi dovoze otpad i odmah nakon istovara zatrpavaju bagerima a određenu količinu posipaju naftom i pale od čega se iznad jezera HE Višegrad diže crni dim a u večernjim satima dolinom se širi neopisiv smrad - kaže Mirković.

Inspektor na terenu

Ribari su odmah obavijestili ekološku inspekciju koja je otkrila da je otpad porijeklom iz kožarske industrije iz Visokog.

- Ustanovili smo da je u proteklih 20-ak dana kamionima dopremljeno više od 200 tona industrijskog otpada koji je porijeklom od firme "Prevent Leather" iz Visokog. Saznajemo da je ugovorom ova firma ustupila transport i deponovanje otpadnog kožarskog materijala  firmi "King" sa sjedištem u Visokom, koja je opet ugovorom ustupila transportovanje i deponovanje ovog otpada firmi "Pavgord" iz Foče. Na kraju je "Komunalac" iz Višegrada sklopio ugovor sa "Pavgordom" o odlaganju otpada  na lokaciji Nezuci - kaže ekološki inspektor Dragan Glogovac.

Direktorova analiza

Direktor višegradskog "Komunalca" Siniša Đokanović kaže da posjeduje nalaze Instituta za hidromehaniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu na osnovu kojih tvrdi da analizirani mulj od kožarskog otpada iz Visokog nema negativne posljedice po zdravlje ljudi i da je o svemu upoznao opštinsku sanitarnu inspekciju.

Potpisivanje ugovora sa firmom "Pavgord" Đokanović pravda slabim ekonomskim poslovanjem "Komunalca", za šta direktno optužuje Opštinu Višegrad.

Inače, ribari su uočili čudne radnje sa kamionima na deponiji u Nezucima, koja se nalazi pored magistralnog puta a u blizini HE Višegrad, još od prošle godine.

Po čijem nalogu i za čiji interes

Članovi Ekološkog udruženja za zaštitu, korištenje i unapređenje voda "Drinska jezera" ogorčeni su ovim postupkom i smatraju da se radi o lancu dobro smišljene podvale Višegradu, koji preferira da postane ekološka zona sa uređenim turističkim sadržajem.

- Tražimo odgovornost svih učesnika u ovom ekološkom incidentu i da se ispita po čijem nalogu je odobreno lagerovanje kožarskog otpada i za čiji interes - kaže član Udruženja Strajin Furtula.

Nelegalan postupak

Kako kaže Dragan Glogovac, nedopustivo je da "Komunalac", koji nema dozvolu nadležnog ministarstva za upravljanje otpadom, sklapa bilo kakve ugovore o korištenju ovog terena koji nije u njihovom vlasništvu. Inspektor kaže da su sve radnje u ovom postupku nelegalne i da će se protiv svih učesnika u ovom procesu preduzeti određene mjere.


Bravo Goraždani!

Građani općine Goražde, jedne od najsiromašnijih na teritoriji Federacije BiH, su odlučni da sačuvaju rijeku Drinu od uništenja.



Zabranjena gradnja HE Ustikolina


Za dva mjeseca referendum građana: Bez pitanja građana i Općine nema gradnje na vodotocima Drine
07.02.2008. 09:01

Općinsko vijeće Goražde jučer je jednoglasno usvojilo odluku kojom se protivi izgradnji hidroelektrane Ustikolina, u skladu sa Zakonom o koncesijama uskraćuje svoju saglasnost za projekt i obavezuje sve općinske institucije da postupaju u skladu s tim.

Ogorčeni vijećnici

Odluka će ostati na snazi do provođenja referenduma građana koji će se izjasniti jesu li za ili protiv izgradnje. Referendum će biti održan u naredna dva mjeseca.

U diskusiji prije usvajanja vijećnici svih stranaka izrazili su ogorčenje činjenicom da Ministarstvo energije FBiH odluke od značaja za budućnost generacija u Podrinju donosi uprkos protivljenju javnosti.

Izgradnjom brane bio bi potopljen i dio Goražda, a domaći eksperti upozoravaju i na brojne posljedice po život njegovih stanovnika.

- Apsolutno me ne interesuje ekološka studija i protiv sam izgradnje HE na ovih 25 kilometara Drine. Sve se plati, pa i studija koja će izgledati fantastično i mi ćemo padati ničice po cesti što ćemo to graditi - kazao je nezavisni vijećnik Sead Tafro.

Jusuf Tutić poručio je da će na referendum o izgradnji hidroelektrana izaći više ljudi nego na izbore.

- Niko od zvaničnika i ne spominje Deklaraciju koju smo mi usvojili. Tako se ponašaju prema nama, a žele na našem praviti - kazao je Tutić.


Drina je sve

Gradnji HE Ustikolina se usprotivilo više od 13.000 potpisnika peticije od Zvornika do Foče. Međutim, pripadnike lokalne zajednice u ovom, kao i u mnogim drugim slučajevima, niko ništa ne pita.



13.000 potpisnika peticije tužit će ministra Heću

 
Stanovnici Ustikoline ogorčeni su izjavom koju je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić dao u emisiji Federalne televizije "60 minuta" da BiH izgradnjom hidroelektrana "dobiva velike investicije, a ne daje ništa".

- Mene je kao čovjeka zaboljelo što član Predsjedništva kaže da će država dobiti nekakve milione, a zauzvrat ne daje ništa. Ako je njemu ova rijeka ništa, onda se on grdno vara, jer ljudima koji su se ovamo vratili, Drina je sve - kazao nam je stanovnik Ustikoline Zaim Gluhačević.

Admir Kuljuh, predsjednik Sportskoribolovnog društva "Halil Sofradžija" kaže da se gradnji HE Ustikolina usprotivilo više od 13.000 potpisnika peticije od Zvornika do Foče. On najavljuje da će u njihovo ime, zbog samovolje i ignoriranja stava lokalnog stanovništva, podnijeti tužbu protiv federalnog ministra Vahida Heća te svih osoba koje su zloupotrijebile položaj prilikom odabira strateškog partnera - austrijske APET grupe.

- Ministar Hećo duboko je zabazao oko tih pregovora. On je po zakonu bio dužan poslušati lokalnu zajednicu koja se protivi gradnji, ne prihvatiti lobiranja, pa zaustaviti i ta svoja. On ne želi čuti mišljenje pet vrsnih stručnjaka za hidrosisteme u BiH - kaže Kuljuh.

Prof. dr. Avdo Sofradžija ističe kako je sasvim sigurno da se zaobilazi i struka i šira javnost.

- Sve se dešava na nivou lobija, uskih grupa, nekih političkih struktura kojima je u ovom trenutku to prioritet. Mi u BiH nismo u situaciji da nam treba struja, ona se i u ovom trenutku izvozi. Očigledno je da su u pitanju interesi pojedinaca i energetskih lobija koji prodaju nacionalno blago, a ne vode računa o veoma ozbiljnim posljedicama - navodi Sofradžija.

Abid Kalkan, predsjednik Udruženja "Dijaspora", naglašava:
- Naši "trgovci" do sada nisu nikoga od nas pitali za elektrane i idu po krčmama i skrivenim minderima gdje rasprodaju državu.

Sofradžija: I mi eksperti smo protiv

Profesor Sofradžija pojašnjava da bh. eksperti imaju dovoljno argumenata za protivljenje izgradnji HE Ustikolina.

- Oscilacije koje izaziva HE Mratinje dovele su do devastacije korita Drine i cjelokupnog živog svijeta. Prije 30 godina ovo je bio župni kraj s višim temperaturama nego u Sarajevu. Danas smo hladniji, jer je Drina postala jedan strašan kanal za hladne vode s Mratinja koje dovode do svakodnevne magle, poremećaja i zbog čega smo već ostali bez desetak vrsta riba. Gospodin Silajdžić kaže da nema nikakvih prepreka za izgradnju HE Ustikolina, ali ako se to desi, ovaj dio oko Ustikoline postat će smetljište u kojem će se skupljati otpad od Tare i Kolašina pa nizvodno - ističe Sofradžija.

A. BAJRAMOVIĆ


Prikupi sadržaj