Bosna i Hercegovina

Izvještaj o stanju okoliša u BiH za 2008. (II)

Preporuke Dokumenti okolišne politike sprovode se teško iz više razloga koje pripisujemo nepostojanju metodologije za nadgledanje okoliša, kao i pravnih i ekonomskih ekoloških instrumenata i inicijativa. Upravo su to glavne prepreke za razvoj efikasnog kreiranja politike. Podjednako inhibirajuće faktore predstavljaju nedostatak podataka i nemjerljive stavke poput nivoa političke volje i osviještenosti o okolišu. Kreiranje okolišne politike temelji se na raspoloživosti podataka o okolišu koji čine osnovu za određivanje prioriteta i strategija u okolišnom sektoru, kao i pravni i ekonomskih metoda njihovog sprovođenja. Imajući ovo u vidu možemo reći da postoji deset okolišnih potreba koje trenutno sprečavaju kreiranje politike, i s kojim bi se trebalo realno suočiti:
  1. Ratificirati Konvenciju iz Arhusa u Paralamentu BiH kako bi se promovirala transparentnost, komunikacija i pravni standardi, kako za institucije tako i za civilno društvo.
  2. Evropska unija i međunarodna zajednica trebale bi imati aktivniju ulogu ne samo pri uvođenju i promociji evropskih okolišnih standarda, već i u pružanju institucionalne pomoći u cilju osnaženja praktičnih mehanizama za punu implementaciju i sprovođenje NEAP-a i zakona o okolišu u BiH.
  3. Stvoriti cjelovitu među sektorsku razvojnu strategiju za osnovne stubove bosansko-hercegovačke ekonomije: a. Energetski sektor; b. Turizam; c. Poljoprivreda; d. Metaloprerađivačka i industrija auto-dijelova; e. Uslužne djelatnosti.
  4. Oformiti Agenciju za zaštitu okoliša koja bi osigurala punu i koordiniranu implementaciju Državnog i Lokalnih ekoloških akcionih planova (NEAP i LEAP), te nadgledanje okoliša i metodologiju procjene.
  5. Dovršiti neophodne sekundarne i tercijarne legislative neophodne za uspostavljanje atmosfere “vladavine prava”, harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, i osiguravanje praktičnih mehanizama za sprovođenje zakona.
  6. Stvoriti ekonomske i pravne poticaje za razvoj “zelenih poduzeća” ili za “ozelenjavanje industrije”, kao i ekonomske instrumente za sprovođenje politike za okoliš (na primjer: načelo “zagađivač plaća”).
  7. Uvođenje ekologije i zaštite okoliša u zvanični obrazovni plan i program svih osnovnih i srednjih škola širom zemlje.
  8. Odmah donijeti zakon o zvaničnom formiranju tri predložena nacionalna parka: Bjelašnica/Igman, Rijeka Una, Prenj/Čvrsnica/Čabulja.
  9. Razviti transparentnu i multi-disciplinarnu strategiju za energetski sektor uz nezavisni odbor za nadzor koji će vršiti procjenu o utjecaju na okolinu.
  10. Osigurati trening i obrazovanje o ekološkim pitanjima, zakonodavstvu, praksama i trendovima za relevantne institucije, privatni sektor i ekološke nevladine zajednice, te oformiti eko-fond.

Izvještaj o stanju okoliša u BiH za 2008. (I)

Upravo je izašao izvještaj o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini iz kojeg ćemo vam  objavljiti najzanimljivije dijelove. Izvještaj je, uz pomoć Švicarske ambasade, pripremio tim organizacije Green Visions.



Uvod

Ovaj Izvještaj o statusu okoliša za Ambasadu Švicarske u Bosni i Hercegovini temeljit će se na evropskim standardima koje je za Bosnu i Hercegovinu (BiH) ostavio Državni ekološki akcioni plan (National Environmental Action Plan - NEAP). NEAP je prvi dokument o strategiji okoliša koje su na državnom nivou svojile vlade i skupštine obaju entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine, i Republike Srpske) u martu/ožujku 2003. godine. Kao takav, NEAP predstavlja konstruktivanprimjer korištenja inostrane pomoći za reformu i izgradnju okolišnih kapaciteta. NEAP je razvijen uz pomoć Međunarodnog fonda za razvoj (International Development Fund - IDF), donacije Svjetske Banke, i uz učešće preko stotinu profesora, stručnjaka i predstavnika ministarstava iz obaju entiteta, kao i mnogih nevladinih organizacija. Od marta/ožujka 2003. kada je usvojen, NEAP je izrastao u vodič i postao osnovna referenca za ostvarenje svih projekata u BiH koji se tiču okoliša.
Izvještaj o statusu okoliša razvijen je prema logičkom okviru koji podrazumijeva deset osnovnih aspekata zaštite okoliša:

  1. Okolišna politika
  2. Priroda i pejzaž
  3. Šume
  4. Zaštita voda
  5. Upravljanje otpadom
  6. Smanjenje buke
  7. Suzbijanje zagađenja zraka
  8. Materijali, tlo i biotehnologija
  9. Transverzalne tematske oblasti
  10. Izvori informacija

Slijedeći izazovi identificirani su općenito za vrijeme istraživanja:

  • Nedostatak koordinacije između institucija nadležnih za okoliš na svim nivoima vlasti;
  • Mala ili nepostojeća transparentnost u većini aspekata problematike okoliša: koncesije za izgradnju brana za hidro-elektrane, javne debate, pristup informacijama, tačni podaci o okolišu itd;
  • Apsolutni nedostatak mehanizama za sprovođenje već postojećih zakona, te sposobnosti da se BiH efektivno uklopi u okvir ekoloških standarda Evropske unije;
  • Nedostatak političke volje da se pravilno uvede i sprovodi zakon o okolišu;
  • Nedostatan kadar na svim nivoima u ekološkom sektoru;
  • Međunarodna zajednica nema jasnu politiku po pitanju okoliša, ni sposobnost da prioritizira ključne izazove s kojima se BiH treba suočiti kako bi dostigla standarde Evropske unije;
  • Nepostojanje pravno ovlaštene državne agencije koja bi efektno sprovodila zakon o zaštiti okoliša na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou;
  • BiH ima najmanji broj zaštićenih područja u Evropi. Ova činjenica predstavlja direktnu prijetnju bio-različitosti, biljnom i životinjskom svijetu, te prepreku brojnim mogućnostima za održiv razvoj;
  • Drastične promjene u korištenju tla usljed krčenja šuma.

Odobrena nova sredstva za upravljanje čvrstim otpadom u BiH

WASHINGTON D.C., 25. novembar, 2008 – Izvršni odbor Svjetske banke danas je odobrio sredstva za Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 40 miliona US$.

 

Oslanjajući se na uspjehe Projekta upravljanja čvrstim otpadom koji je u toku, Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom će nastaviti poboljšavati kvalitetu, ekološke standarde, te finansijsku održivost upravljanja čvrstim otpadom u zemlji.

 

Rezultati prvog Projekta su impresivni. U okviru projekta uspostavljeno je šest regionalnih deponija koje će koristiti oko 1,7 miliona ljudi. Gotovo 50 % čvrstog otpada će biti premješteno na sanitarne deponije ili uklonjeno na način koji je siguran za okolinu. Nadalje, ukupno 145 divljih deponija je očišćeno i zatvoreno što je uveliko umanjilo opasnosti po okolinu i zdravlje.

 

Ovaj projekat predstavlja nastavak uspješnog partnerstva između Bosne i Hercegovine i Svjetske banke u iznalaženju rješenja za upravljanje komunalnim otpadom u zemlji” izjavila je Vesna Frančić, vođa tima Svjetske banke za ovaj projekat. Projekat će podržati izgradnju 6–8 novih sanitarnih deponija do kraja 2014”.

 

Sredstva Svjetske banke u iznosu od 40 miliona US$ uključuju beskamatni kredit Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) u iznosu od 15 miliona US$, te zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 25 miliona US$. Ovo je prvi IBRD zajam za Bosnu i Hercegovinu.

 

“Podržavanjem održive strategije upravljanja čvrstim otpadom koja zadovoljava evropske standarde kvaliteta nadamo se da ne pomažemo samo pobaljšanju života ljudi ove zemlje već i Bosni i Hercegovini na njenom putu u Evropu”, izjavio je Marco Mantovanelli, Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.

 

Svjetska banka u Bosni i Hercegovini trenutno finansira 16 projekata u vrijednosti od oko 280 miliona US$.



Mještani traže izmještanje leševa životinja

Centralna livanjska deponija blokirana je od četvrtka jer su mještani sela Priluka, Kablići i Prisap saznali da se tu odlažu eutanazirane životinje oboljele od bruceloze i tuberkuloze, a da pri tome, po njihovom mišljenju, nisu poduzete sve mjere zaštite. Radi se o kraškom području a sela su blizu deponije.

- Ovdje smo neprekidno od četvrtka i ne damo više da se bilo kakvo smeće odlaže a od vlasti tražimo da izmjeste lešine. Priznali su nam iz ministarstva da su ovdje zakopali 80 ovaca i dvije krave. Čak su zaražene ovce dovožene i iz Glamoča, barem 50 komada. Zaraza prijeti. Vidite koliko muha tu ima, a galebovi svaki dan dođu ovdje i hrane se pa odoše na jezero i rijeke. Da li su slučajni i potresi na obližnjoj Goliji, pitanje je ako se zna da na ovoj dugogodišnjoj deponiji ima kojekakvih plinova - kaže nam Davor Marijan, jedan od mještana koji ne dozvoljavaju deponiranje smeća na Korićinu.

Mještani kažu da livanjski komunalci smeće sada prevoze negdje prema Glamoču a potvrdili su nam i da se u Gornjem Glamočkom polju u jezero bacaju lešine. Sva voda Livnjacima dolazi upravo iz Glamočkog i Kupreškog polja, gdje također ima bruceloze.

Dio mještana sumnja da na ovoj deponiji možda ima i nuklearnog otpada pa postoji ideja da dovedu federalnu inspekciju po svim pitanjima, pošto lokalne vlasti tvrde da se sve radilo po propisu.

Šta je sve prošla država uspjela da zaštiti?

Uspjeli smo pronaći listu prirodnih rijetkosti koje je uspjela da zaštiti prošla država. U kakvom su stanju danas?


 

Pregled zaštićenih objekata prirode u BiH

 

Bosna i Hercegovina po prirodno-geografskom položaju obuhvata sve tri naše regije: dio Prelazne zone, Planinsku regiju i dio Panonske nizije. Upravo ovaj njen geografski položaj uslovio je raznolikost pejsaža i prirodnih ljepota koje se skladno smjenjuju, idući od sjevera, od prostranih nizina i brežuljaka, pa preko visokih vrhova i lanaca Dinarskog sistema do Jadranskog mora.

Zato nije ni čudo što je ovo područje daleko poznato po bogatstvu prirodnih fenomena i prirodnih ljepota. Unutar tih oblasti priroda je stvorila i dala specifičan izgled, osebujne i zanimljive oblike i pejsaže i svaka od njih posjeduje nešto karakteristično, nešto novo, po čemu se međusobno razlikuju.

Iako je Bosna i Hercegovina bogata prirodnim ljepotama i interesantnim objektima prirode, ipak se ta prirodna bogatstva moraju čuvati i štititi. U tom smislu, na osnovu ranijeg Zakona o zaštiti prirode («Službeni list SR BiH» broj: 4/65, od 5. februara 1965. godine), proglašeni su i stavljeni mnogi objekti prirode pod zaštitu, kao rijetkosti i ljepote od mnogostrukog značaja.

Prema klasifikaciji objekata prirode koja se nalazi u citiranom Zakonu, svrstani su svi do danas zaštićeni objekti prirode po sljedećim grupama i kategorijama: STROGI PRIRODNI REZERVATI, UPRAVLJANI PRIRODNI REZERVATI, NACIONALNI PARKOVI, SPECIJALNI REZERVATI (geografski, botanički, ornitološki), REZERVATI PRIRODNIH PREDJELA, POJEDINAČNE BILJNE VRSTE, POJEDINAČNE ŽIVOTINJSKE VRSTE, SPOMENICI PRIRODE (geološki, geomorfološki, paleontološki, pojedinačna stabla, skupine stabala, drvoredi), MEMORIJALNI SPOMENICI PRIRODE i dr.

Važno je napomenuti da su u ovom pregledu obuhvaćeni samo dosad registrirani objekti prirode, a daljim istraživanjima će se dopunjavati. Kako ovaj pregled ne bi ostao poznat samo užem krugu stručnjaka, osjećala se potreba da se s njime upozna i naša šira javnost. Imajući u vidu da već afirmirani časopis «Biološki list» dopire u ruke brojnih učenika, profesora, nastavnika i učitelja, a preko raznih biblioteka i u ruke velikog broja ljubitelja prirode, smatramo da će ovaj prilog dobro poslužiti efikasnijoj zaštiti objekata prirode na samom terenu.

I. STROGI PRIRODNI REZERVATI

  1. Prašuma Perućica u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska

  2. Prašuma Lom na planini Klekovači kod Bosanskog Petrovca

  3. Prašuma Janj kod Šipova

  4. Prašuma Žuča-Ribnica, Ribnica kod Kaknja

  5. Prašuma Plješevica na planini Plješevici kod Bihaća.

II. UPRAVLJANI PRIRODNI REZERVATI

  1. Šumski rezervat Omar iznad Skender Vakufa

  2. Šumsko područje Bukov Do kod Ljubinja

  3. Šumsko područje Masna Luka na Čvrsnici planini

III. NACIONALNI PARKOVI

  1. Sutjeska sa sjedištem u Tjentištu

  2. Kozara sa sjedištem u Prijedoru

IV. SPECIJALNI REZERVATI

a) geološki

  1. Pećina Vjetrenica u Zavali - Popovo Polje

  2. Bijambarska pećina kod Krivajevića - Ilijaš

  3. Pećina Hrustovača u Vrhpolju kod Sanskog Mosta

  4. Pećina Banja Stijena u Banja Stijeni kod Rogatice

  5. Zemljane piramide kod Miljevine-Foča

  6. Pećina Lednica u Resanovcima kod Bosanskog Grahova

b) botanički
  1. Tresetno područje na Zvijezdi planini kod Vareša sa rijetkim biljkama

  2. Tresetište sa maljavom brezom kod Han Krama – Han Pijesak

  3. Tresetište Đilda na Zvijezdi planini kod Vareša

  4. Dolomitično područje Vrtaljica kod Konjica

  5. Mediteranetum u Neum Kleku

  6. Pančićeva omorika na sljedećim lokalitetima:

Gornja Brštanica - Višegrad

Cerova Ravan selo Klašnik Rakovac - Višegrad

Tovarnica – Višegrad

Štule Karaule – Višegrad

Božurevac – Višegrad

Veliki Stolac – Višegrad

Gostilja – Višegrad

Mehra, Sjemeć pl. – Rogatica

Goli Vrh, Vratar – Rogatica

Panjak, Javor – Rogatica

Novo Brdo, Tesla pl. – Rogatica

Strugovi, Luke – Srebrenica

Tisovljak – Vlasenica

Viogor-Šahdani – Čajniče

Sokolina, Radomišlja pl. – Foča

Pliština-Igrišnik – Srebrenica

c) ornitološki
  1. Hutovo Blato kod Čapljine

  2. Jezero Bardača kod Srbca

V. REZERVATI PRIRODNIH PREDJELA

  1. Trebević planina iznad Sarajeva

  2. Jahorina planina kod Pala

  3. Suvajsko međugorje kod Bosanske Krupe

  4. Kanjon Neretve od Jablanice do Drežnice

  5. Kanjon Rakitnice između planina Bjelašnice i Visočice

  6. Kanjon Vrbasa od Jajca do Banja Luke

  7. Klisura Ujča kod Kladnja

  8. Klisura Čude kod Olova

  9. Klisura Miljacke od Pala do Kozije Ćuprije – Sarajevo

  10. Klisura rijeke Janj – Otoka kod Šipova

  11. Vrelo Bune u Blagaju kod Mostara

  12. Predjel Bašajkovac iznad Livna

  13. Predjel Kruščica u Kruščici planini kod Viteza

  14. Predjel Tisovac kod Busovače

  15. Predjel Bistričak kod Zenice

  16. Cicelj planina iznad Čajniča

 

VI. POJEDINAČNE BILJNE VRSTE

  1. Runolist (Leontopodium alpinium Cass.)

  2. Alpska ruža (Rhododendron hirsutum L.)

  3. Gospin vlasak (Adiantum capillus veneris L.)

  4. Mesožderka (Drosera rotunddifolia L.)

  5. Žuta sirištara (Gentiana sympgiandra Murb.)

  6. Hrvatska sibireja (Sibirea croatica Deg.)

  7. Paprat (Notholaena marantae)

VII. POJEDINAČNE ŽIVOTINJSKE VRSTE

  1. Voluharica (Dolomys marakovići Bolkay)

  2. Planinski triton (Triturus alpestris Reiseri) u Prokoškom jezeru na planini Vranici

  3. 153 vrste ptica pjevica i ptica korisnih za poljoprivredu i šumarstvo

  4. 66 vrsta ptica močvarnih i drugih vodenih staništa

  5. 38 vrsta ptica grabljivica iz reda sokolovki i sovki

VII. SPOMENICI PRIRODE

a) geološki

  1. Sedrena područja oko vodopada Kravice – Ljubuški

u Jajcu i okolini

u potoku Sitnici kod Mokrog – Pale

u Jasenovi kod Mokrog – Pale

u Martin Brodu kod Bihaća

na Palama

u Crkvini kod Teslića

u Studenoj kod Teslića

u Čajniču

b) geomorfološki

  1. Veliko, Crno, Bijelo, Platno i Trokunsko jezero na Treskavici Planini

  2. Jezera na planini Zelengori: Donje i Gornje Bare, Bijelo, Crno, Štirinsko, Kotlaničko i Borilovačko jezero

  3. Prokoško jezero na planini Vranici

  4. Blidinje jezero na Čvrsnici planini

  5. Šatorsko jezero na Šator planini

  6. Boračko jezero na Crvanj planini

  7. Blatačko jezero na Bjelašnici planini

  8. Backo jezero na Crvanj planini

  9. Dragnić jezero na rijeci Plivi kod Šipova

  10. Oličko jezero na Plivi kod kod Šipova – Jajce

  11. Ždrimačka jezera kod Gornjeg Vakufa

  12. Jezero Klinje kod Gacka

  13. Jezero Krenice kod Gruda

  14. Paučko jezero kod Kladnja

  15. Izvori: rijeke Dabra kod Sanskog Mosta,

Rijeke Plive kod Šipova

Crni izvor na rijeci Uncu kod Martin Broda,

Paljanske Miljacke kod Pala

Rijeke Žuče kod Kaknja

Rijeke Janj kod Stojica – Šipovo

Mliništak kod Jablanice

Rijeke Klokota kod Bihaća

Tučevac kod Trebinja

Rijeke Stavnje kod Vareša

Pridvorice kod Uloga

Oko kod Trebinja

Duman u Livnu

Šumet u Mokrom Polju kod Trebinja

Velika Voda kod Klotijevca – Srebrenica

Ostrovice u Kulen Vakufu

Rijeke Sturbe kod Livna

Bastašice kod Drvara

Bioštice kod Sokoca

Rijeke Krušnice kod Bosanske Krupe

Rijeke Bregave kod Stoca

Vrela Tihaljine kod Peć Mlina – Ljubuški

Vrelo Bunice sa jezerom kod Mostara

Vrelo Lištice kod Boraka – Lištica

Vrelo Vrištice u Vitini kod Ljuškog

  1. Kameni svod na rijeci Miljacki kod Dovlića – Sarajevo

  2. Samar na rijeci Bistrici kod Sijerače – Kalinovik

  3. Kazani na rijeci Željeznici kod Turova – Trnovo

  4. Hadučka vrata (Mijatov prolaz) na planini Čvrsnici

  5. Vodopad Kravica na rijeci Trebižatu kod Ljubuškog

  6. Vodopad Kočuša na rijeci Trebižatu kod Ljubuškog

  7. Vodopad Šištice niže Boračkog jezera

  8. Vodopad Skakavac u prašumi Perućici

  9. Vodopad Skakavac kod Vogošće

  10. Dva vodopada na rijeci Plačkovac kod Travnika

  11. Vodopad Bliha kod Fajtovca – Sanski Most

  12. Vodopad na rijeci Bregavi u gradu Stocu

  13. Vodopad Bučine na Trebižatu kod Ljubuškog

  14. Vodopad na potoku Sokolini u dolini Jakotine kod Kotor-Varoša

  15. Vodopad Očevlje kod Očevlja – Vareš

  16. Vodopad pod Sokolinom na rijeci Janju kod Šipova

  17. Vodopad kod Bukve na rijeci Janju kod Šipova

  18. Vodopadi na rijeci Kozici kod Crvenih Stijena – Fojnica

  19. Veliki slap na rijeci Uni u Martin Brodu

  20. Milančev Buk na rijeci Uni kod Martin Broda

  21. Srednji Buk na rijeci Uni kod Martin Broda

  22. Štrbački Buk na rijeci Uni kod Kestenovaca – Martin Brod

  23. Rijeka Mušnica kod Gacka

  24. Pećina Ledenica kod Sokoca

  25. Velika pećina kod izvora Bioštice – Sokolac

  26. Pećina Snjetica kod Rijeke, Gaj – Nevesinje

  27. Pećina Provalija kod Rijeke, Gaj – Nevesinje

  28. Pećina Rušpija kod Biograda – Nevesinje

  29. Pećina Vranjača kod Biograda – Nevesinje

  30. Pećina Novakuša u Bišini planini kod Nevesinja

  31. Pećina Dusina kod Fojnice

  32. Vilinska pećina na Sebešić planini kod Travnika

  33. Dabarska pećina – Dabar kod Sanskog Mosta

  34. Pećina u Brateljevićima, Brateljevići kod Kladnja

  35. Pećina kod Martin Broda

  36. Međugorska pećina na Šator planini

  37. Đuričina pećina kod Krivajevića – Ilijaš

  38. Pećina Glavičine u Boriji kod Kalinovika

  39. Pećina Zobnjak u Boriji kod Kalinovika

  40. Pećina pod Vrtoč planinom kod Fojnice

  41. Vilina pećina kod Gornjeg Čičeva – Trebinje

  42. Pećina u Dolama više sela Bihova – Trbinje

  43. Pećina na Ilijinom brdu kod Narančića – Trebinje

  44. Pećina Govještica kod Banje Stijene – Rogatica

  45. Pećina Ponikva kod Vareša

  46. Pećina Ljelješnica kod Dabra – Bileća

  47. Velika pećina kod Fatnice – Bileća

  48. Pećina Ponikva kod Dabra – Bileća

  49. Pećina Brazilovka na Malom Troglavu kod Livna

  50. Pećina Propastva kod Višegrada

  51. Subotića pećina u Rastuši kod Teslića

  52. Oberske pećine – Vranci kod Kreševa

  53. Pećina Veliki Oklop kod Kreševa

  54. Pećina Mali Oklop kod Kreševa

  55. Pećina Ševrljica kod Blagaja – Mostara

  56. Pećina Vrelo kod Nevrenče – Živinice

  57. Pećina Mokra Megara kod Donjeg Rakovca – Maglaj

  58. Pećina Suha Megara kod Donjeg Rakovca – Maglaj

  59. Pećina Duman u Livnu

  60. Mračna pećina na planini Dinari kod Livna

  61. Pećina ispod starog grada Đurđevca

  62. Pećina Čukovec kod Vidova vrela – Skender Vakuf

  63. Pećina u Srednjoj Jurkovici-Savino brdo – Bosanska Gradiška

  64. Pećina Tormonjača u Radinskom potoku kod Stoca

  65. Pećina Hardomilje u Hardomilju kod Ljubuškog

  66. Pećina Vrbine kod Kongore – Grude

  67. Pećina Vrpeć u Odžaku – Bjelimići kod Konjica

  68. Mijatova pećina ispod Vran planine – Duvno

  69. Pravčeva pećina kod vrela Lištice – Lištica

  70. Ponor Zalomke kod Biograda – Nevesinje

  71. Ponor Bezdan u Borovom polju na Šator planini

  72. Ponor Pejov Do u Boriji kod Kalinovika

  73. Ponor Zovnuša u Fatnici – Bileća

  74. Ponor Obod u Fatnici - Bileća

  75. Mahmutova jama-Jelašca-Mokra brda – Kalinovik

  76. Jama Velika Tegara u Boriji kod Kalinovika

  77. Jadova jama u Gornjoj Paklenici kod Maglaja

  78. Grkova jama u Miloševu dolu kod Ljubinja

c) paleontološki

  1. Gornja Bijambarska pećina kod Krivajevića – Ilijaš

  2. Zelena pećina više Blagaja kod Mostara


d) stabla

  1. Carski hrast kod Novog Travnika

  2. Jablan u Sarajevu

  3. Bijela topola u Turbetu

  4. Grm «bijele lijeske» kod Nevesinja

  5. Tisa kod Vranjske – Vitez

  6. Rašeljka u Zalomu kod Nevesinja

  7. Medvjeđa lijeska u Borikama kod Rogatice

  8. Tisa u Bukovom Dolu kod Olova

  9. Velika kruška na Širokači – Sarajevo

  10. Koščela Orašje kod Tebinja

  11. Rijetko stablo smrče na Han Brdu kod Sokoca

  12. Tisa u Pepelarima kod Zenice

  13. Tisa kod Travnika

  14. Bršljan u Žitomisliću kod Mostara

  15. Velika medvjeđa lijeska u Sočanima – Kalinovik

  16. Jela sa bradavičastom korom Bistrica – Pale

  17. Gigantski hrast Drijen – Trebinje

  18. Zeleni dub Dživarsko Poljice – Trebinje

  19. Stara lipa Očevlje – Vareš

  20. Gigantska lipa Donja Borovica – Vareš

  21. Koščela u Mostaru

  22. Stari bor u Pruscu kod Donjeg Vakufa

  23. Veliki glog u Pruscu kod Donjeg Vakufa

  24. Veliki bor u Klotijevcu kod Srebrenice

  25. Stari hrast u Mravinju kod Skender Vakufa

  26. Hrast u Zabrđu kod Kotor Varoša

  27. Hrast Baštine kod Kotor Varoša

  28. Brijest u Turskim Lužanima kod Dervente

  29. Hrast u Lugu kod Dervente

  30. Jasen u Maloj Rijeci kod Žepča

  31. Bukva u Gornjoj Paklenici kod Maglaja

  32. Jasen u Gornjem Koprivnu – Modriča

  33. Hrast kod Obudovca

  34. Hrast u Brvniku kod Bosanskog Šamca

  35. Hrast u Zabrđu kod Kiseljaka

  36. Velika topola u Duhrima kod Kiseljaka

  37. Bukva Gornja Zimča kod Visokog

  38. Veliki hrast u Ularcima kod Doboja

  39. Veliki brijest u Jastrbiću kod Kladnja

e) skupine stabala

  1. Travnička lipa u Travniku

  2. Mala sastojina tisa u Razdolju kod Ilijaša

  3. Četiri velike lipe u Ivankovu kod Vareša

  4. Dvije lipe u 96 odjelu Jastrebić kod Kladnja

  5. Šest bukava u 96 odjelu Jastrebić kod Kladnja

f) drvoredi

  1. Drvored platana u Trebinju

IX. MEMORIJALNI SPOMENICI PRIRODE

  1. Titova pećina u Drvaru

  2. Titova pećina u Plahovićima kod Kladnja

  3. Titova pećina u Bastasima kod Drvara

  4. Titova pećina u Zabrđanima iznad Glavatičeva

  5. Pećina Podpola u Šekovićima

  6. Jama Pandurica-Pandurica kod Ljubinja

  7. Jama Raženi Do kod Ljubinja


Utjecaj termoelektrana na okoliš

Sagorijevanje uglja je glavni uzrok stvaranja smoga, kiselih kiša, globalnog zagrijavanja i vazduhom prenošenih otrova.


Velikom tetrijebu prijeti nestanak u bh. šumama

Od nekadašnjih 26, danas u BiH postoje samo dva registrovana pjevališta velikog tetrijeba. Na ovu opasnost ukazali su stručnjaci sa Šumarskog i Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavnici NVO, lovačkih društava i šumarskih preduzeća na naučno-stručnom skupu koji je organiziralo Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva FBiH u bugojanskom planinarskom domu Duboka.

Velikog tetrijeba nema kao lovne divljači u Sloveniji i Hrvatskoj, a ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci ista sudbina bi mogla zadesiti i našu zemlju. Jedna od mjera zaštite je smanjenje lovne sezone sa 60 na 30 dana ili proglašenje lovostaja na ovu ugroženu životinju, naglašeno je na skupu u Bugojnu.

- Naša generacija je kriva što je prije 47 godina nestao mali tetrijeb, a prethodna generacija je kriva što je u našoj zemlji nestao dabar. Mi smo odlučili da izvršimo reintrodukciju vrsta koje su izumrle. Sa dabrom smo to ostvarili, naselili ga u Donjem Vakufu i on se sada širi u rijeci Vrbas, krenuo je uz rijeku Semešnicu.

Za zaštitu velikog tetrijeba bilo bi dobro da šumari vrše eksploataciju tokom avgusta, septembra ili oktobra, a da u preostalim mjesecima te aktivnosti miruju, kada tetrijeb pjeva - kaže potpredsjednik Udruženja Sead Hadžiabdić.

Prikupi sadržaj