Bosna i Hercegovina

Stop (krivo)lovu na vukove u Bosni i Hercegovini!

1.780 vukova je ubijeno u BiH u razdoblju od deset godina.  

 I pored toga što je BiH potpisala Bernsku konvenciju, ne postoji zakon koji štiti ovu vrstu. To je potpuno nekontrolisan (krivo)lov. Lovci iz susjednih zemalja dolaze u Bosnu i Hercegovinu u lov.
80% lovaca u lovačkim društvima nemaju poštovanja, ni etičkih normi.  U lovu na vuka, krivolovci ne biraju sredstva, koriste snajpere, automatske puške i mine.  


BiH pretrpana ambalažnim otpadom!!!

SARAJEVO - BiH je pretrpana ambalažnim otpadom, ali nema izgleda da bi u skorije vrijeme mogli biti uspostavljeni adekvatni pogoni za njegovu reciklažu.


Eko-turizam - Širenje Pliva i Velež modela

Peti završni seminar "Eko-turizam - Širenje Pliva i Velež modela" koji finansira vlada Japana, održava se danas u Sarajevu.

Vlada Japana dosad je uložila oko 840.000 eura u ovaj projekt, što uključuje i troškove kapaciteta. Organizator seminara je Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA), projektni tim za održivi razvoj kroz eko-turizam u BiH.

"Vlada BiH i Japana 2006. potpisale su Sporazum o implementaciji ovog projekta. Projekt je počeo u februaru 2007. i provodit će se do kraja 2009. U okviru njega provodi se 17 modela na ova dva područja", kazao je Itho Kanao, vođa JICA projektnog tima.

Seminaru je prisustvovao i ministar trgovine i turizma RS-a Predrag Gluhaković, koji je kazao da je Vlada RS-a izdvojila oko 400.000 KM za eko-turizam te da konkurs traje do kraja septembra.

"Očekujemo da će ovakvi projekti pomoći implementaciji eko-etno turizama u BiH. Ne možemo da se zanosimo da imamo neke elitne destinacije, ali ono što mi imamo a drugi nemaju jest upravo ruralni turizam. U Strategiju razvoja RS-a, uklopit ćemo i razvoj turizma", kazao je Gluhaković.

Snežana Ružičić, uime Udruženja regionalne organizacije za razvoj eko-turizma u regiji Pliva, rekla je novinarima da su tri oblasti uvrštene u ovaj razvoj Jajce, Jezero i Šipovo.

"U privatni smještaj u okviru turizma uključene su 33 porodice, a nudimo fly fishing, rafting, biciklizam, obilazak kulturnog naslijeđa Jajca itd. Ovim projektom smo uvezali partnere regije da bismo išli ka istom cilju, a to je promocija ove regije. Turisti su do sada veoma zadovoljni", kazala je Ružičić.

U regionu Velež izuzetno su zadovoljni, s obzirom na to da samo Blagaj, koji ima osam spomenika nacionalne kulture, posjeti oko 100.000 turista tokom godine.

"U zadnje dvije godine bazirani smo na razvoj ljudskog potencijala i uvezivanja svih ovih oblasti, kako bi i ljudi uzeli što veći dio turističkog kolača", kazao je Ramiz Bašić, predsjednik organizacije eko-turizma u regionu Velež u koji spadaju Blagaj, Podvelež i Nevesinje.

Kako je kazao pomoćnik federalnog ministra za turizam i okoliš Nedjeljko Babić, veoma je važna implementacija projekta na terenu.

"U ovom projektu je jako važna dobra saradnja dvaju entiteta i ovakvu saradnju treba nastaviti u svim pravcima", rekao je on.

Završni seminar ima za cilj razmjenu iskustava dviju regija, ali i razmatranje modela širenja na druge dijelove BiH.


Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja

Ovim zakonom uređuje se odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, formiranje etičke komisije i stručnog savjeta, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce zakona.

Nivo: 
BiH
Datum: 
06/07/2009

Prekid štrajka

Prenosimo pismo Ive Lučića objavljeno na www.vjetrenica.com



Dragi prijatelji,

nakon 14 dana prekinuo sam štrajk glađu. Dobro se osjećam, ali bih htio sačuvati zdravlje. Štrajk nije uspio u njegovim neposrednim ciljevima odbacivanja opasnosti od Vjetrenice, za što ćemo se nastaviti i dalje boriti, uspio je razbistriti situaciju oko Vjetrenice. Ona je prilično depresivna, jer je Vjetrenica bez ikakve valjane društvene odluke usmjerena prema privatnim džepovima. Trebalo bi otvoriti parlamentarnu diskusiju o budućem položaju Vjettrenice na podlozi naše ideje višenamjenskog centra za krš, koju je predložila ANUBiH, kao i kanidiaturu za Svjetsku listu, a podržale neke ugledne svjetske institucije i društva.

Ako bih ikoga za dosadašnji uspjeh Vjetrenice trebao posebno istaknuti, ne računajući one iz  gomile istraživača i novinara, onda su to dvojica ljudi: jedan na vrhu društvene piramide a drugi na dnu: akademik Božidar Matić, koji je svojim agilnim uglednom krčio put Vjetrenici u političkoj javnosti BiH, i Andrija Lučić, koji je brinuo neposredno oko Vjetrenice i zadnjih desetak godina svoga života u lokalnoj sredini doživio toliko poniženja zbog Vjerenice koje bi malo tko prihvatio.  

Hvala svima na velikoj podršci i trudu, onima koji su se borili, radili na peticiji, s medijima i u medijima, jednoj vojsci ljudi koja se tiho moli za ovaj projekt, svima.

Nastavimo raditi zajedno.

Jučer je na web stranicu bilo 9.400 posjetitelja. Danas je mirniji dan; stigao je veći broj poziva i sms-ova koji izražavaju zadovoljstvo što sam prekinuo štrajk, uz savjete kako jesti, komu se javiti i šta svakao izbjeći. Moja žena je, čini mi se, najsretnija. Smatra da je vrijeme da se prestanem baviti ovim ludostima i da se posvetim karijeri koja će nam donijeti neku zaradu da možemo normalno živjeti. Pored korespondencije, razgovora i i praćenja peticije, malo sam se više posvetio obitelji, korigirao jedan veliki tekst i vodio neke bilješke. Nekoliko puta sam jeo juhe. Trbuh se lako napuni. U sumrak, kao više puta do sada, prošetao sam do prijevoja Pribjena gomila, s kojeg puca predivan pogled na sjeverozapadni dio Popova polja. Odavde sam zadnjih mjesec dana promatrao više puta zalaske sunca za Žabu planinu i snimio stotine kadrova.

 


Bacaju smeće gdje stignu

Da su bh. građani nedovoljno ekološki osviješćeni govori podatak da iz dana u dan u blizini brojnih domaćinstava, pogotovo u ruralnim naseljima, "niču" divlje deponije s otpacima.

Nadležni kažu da čine sve kako bi smeće bilo blagovremeno odvezeno na, za to predviđena mjesta, ali priznaju da to nije nimalo lak zadatak jer je mnogo onih koji umjesto u kontejnere vreće s otpacima bacaju pored puta ili u šumu.

To se, kažu u komunalnim preduzećima, najviše odnosi na ruralna naselja, gdje nije organizovano odvoženje smeća pa svako otpad odlaže tamo gdje mu je najlakše.

Prošle sedmice su pripadnici LOT-tima međunarodnih vojnih snaga u BiH, tokom redovnog obilaska terena, na području opštine Livno otkrili dvije lokacije u kojima su bačene uginule ovce i medicinski otpad.

Pripadnici EUFOR-a su o tome obavijestili lokalnu policiju i kantonalnu inspekciju, te je izlaskom na lice mjesta utvrđeno da se pored lokalnog puta Lištani - Lusnić nalazi nekoliko uginulih ovaca, a na lokalitetu Orlovača u gradskoj zoni nekoliko kanti raznog medicinskog otpada.

Kantonalna veterinarska inspekcija je uzela uzorke zbog laboratorijske analize, a policija vodi istragu otkrivanja odgovornih za ta dva ekološka incidenta.

Advija Đonlić, diplomirani inženjer zaštite na radu i zaštite životne sredine i stručni saradnik za zaštitu ekologije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, kaže kako nam, da bismo našu zemlju očuvali što čistijom, treba samo motiv.

"Nismo mi ništa 'gluplji', nemarniji, ni tvrdoglaviji od drugih naroda. Narod kod nas je po ko zna koji put dokazao da je 'bistar' pa da se može i edukovati. Samo nam treba motiv. Treba država da 'stane na noge', da se zakon primjenjuje, da se kažnjava. Edukacija je potrebna i mora biti prvi korak, inače se postiže kontraefekat", ocjenjuje Đonlićeva.

Ekološka neosvještenost: Nadležni za evidentiranje i uklanjanje divljih deponija u bh. gradovima kažu da čine sve kako bi smanjili zagađenje urbanih i ruralnih površina, ali da to nije lako jer je dosta nedovoljno ekološki osviješćenih građana.

U Komunalnom preduzeću "Rad" u Sarajevu kažu da do sada nisu imali većih problema s odlaganjem otpada mimo sanitarne gradske deponije.

"Na području Kantona Sarajevo u perifernom dijelu nailazimo na manje ili veće gomile otpada koje uklanjamo, ali toga nije mnogo. Kafilerija je zadužena za odlaganje ostataka od uginulih životinja, tako da se zaista ne dešava često da nailazimo na uginule životinje", objašnjava Ahmed Đipo, portparol "Rada".

U većini naselja širom BiH problem predstavlja bacanje otpada po liticama na periferiji, gdje ne postoje uslovi da ti lokaliteti budu očišćeni od smeća. Takođe, nesavjesni mještani smeće bacaju i u rijeke.

Na području opštine Mrkonjić Grad do sada je nađeno više od 60 divljih deponija, na koje se, kako kaže Mirko Vasić, tehnički direktor u Komunalnom preduzeću Mrkonjić Grad, odlaže apsolutno sve i svašta.

"Ima ih svugdje, u dolinama, naseljenim i nenaseljenim mjestima, pored rijeka, u šumama. Čak je i gradska deponija Mrkonjić Grada jako neuređena. Tu donosi smeće ko god stigne, od kafilerija, koje odlažu uginule životinje, do građevinskog otpada i paljevina, što je zaista veliki problem. Otpad se odlaže na jako mnogo lokacija i u nekontrolisanim količinama", objašnjava Vasić.

Vasić ističe da se građani često javljaju Komunalnoj policiji te ih obavještavaju da je potrebno ukloniti otpad s nekih lokaliteta.

"Radili smo projekte za uklanjanje tih divljih deponija i za sanaciju centralne deponije, ali je za to potrebno na stotine hiljada KM", kaže Vasić.

Deponije u selima: Otpad iz Kozarske Dubice prevozi se na centralnu deponiju u Prijedor.

Nadležni u Kozarskoj Dubici kažu da imaju probleme s kabastim, velikim otpadom, poput namještaja.

"Što se tiče područja grada, to držimo pod kontrolom. Imamo desetak manjih divljih deponija u ruralnom području i mi ih držimo pod nadzorom onoliko koliko je to moguće. Mi smo ih evidentirali, vodimo računa i obilazimo ih skoro svakodnevno kako se ne bi širile, a kada će biti njihovo čišćenje, zavisi od novčanih sredstava", kaže Slobodan Pralica, načelnik Komunalne policije u Kozarskoj Dubici.

Dodaje da građani najčešće nekontrolisano odlažu otpad na perifernim dijelovima grada, na napuštenim imanjima gdje nema vlasnika, te u šumama i uz lokalne puteve. Ističe da nesavjesnih građana ima, ali se nadležni bore koliko mogu da bude kontrolisano odlaganje otpada.

Pralica navodi da osim kućnog otpada, građani na divlje deponije najčešće odlažu piljevinu od drva, građevinski materijal od porušenih objekata, kao i plastičnu ambalažu.

Kese pored puta: U opštini Kneževo/Skender Vakuf kažu da nemaju problema sa divljim deponijama, ali i da ima nesavjesnih građana koji kese s kućnim otpadom ostavljaju pored puta.

Miladin Đuranović, načelnik Komunalne policije u tom gradu, kaže da stanovnici BiH nisu dovoljno ekološki osviješćeni, a kao dokaz za to navodi regionalni put Kneževo/Skender Vakuf - Banjaluka, gdje prolaznici u šumu pored puta bacaju kese sa smećem.

Zahvalna situacija, kada je u pitanju odlaganje otpada, nije ni u opštini Jajce.

"Imamo općinsku deponiju koja nije u skladu s propisima. Najbolje bi bilo da se odredi regionalna deponija, a postojeća zatvori. Međutim, rješenja za ovaj problem nema ni na vidiku", kažu u toj opštini, dodajući da postojeća deponija nema čak ni upotrebnu dozvolu.

U Komunalnoj inspekciji opštine Jajce dodaju da iz postojeće deponije izbijaju neugodni mirisi i da je ona smještena u gusto naseljenom dijelu opštine, a najbliža kuća od nje nije udaljena ni 100 metara.

Problem ruralnog dijela te opštine ogleda se u tome što građani sami odlažu otpad "tamo gdje prije stignu", a stanovnici opštine Jajce bacaju čak i ostatke uginulih životinja.

Otpaci i u šumama: Radenko Banjac, tehnički direktor Šumskog gazdinstva Ribnik, kaže da se na teritoriji tog šumskog gazdinstva trude očistiti divlje deponije.

"Bilo ih je zaista mnogo i mi radimo na njihovom uklanjanju. Dio smo otklonili, a preostale veće smo obilježili. Dešava se da uz šumski put pronađemo vreću sa smećem, a već desetak metara od nje drugu vreću", kaže Banjac.

Pozitivan primjer uređenja deponije jeste onaj u Ramićima kod Banjaluke.

Draženko Bjelić, tehnički direktor regionalne deponije u Ramićima, na kojoj je završena prva faza uređenja, kaže da je u sklopu nje, između ostalog, premješteno oko 360.000 metara kubnih starog otpada, prekriven otpad, probijen kanjon kroz centralni dio deponije, te postavljen kolektor za odvođenje oborinskih voda.

On kaže da je u okviru tog projekta izvršeno i uklanjanje izvjesnog broja deponija.

"U Banjaluci više nema divljih deponija koje godinama traju, već ih Komunalno preduzeće 'Čistoća' za desetak dana odstrani", kaže Bjelić.

Problem u BiH je i taj što u brojnim gradovima ne postoje kontejneri za selektivno odlaganje otpada.

Loši uslovi za recikliranje: Međutim, iako u nekim bh. gradovima imaju takvi kontejneri, u BiH je skoro nikakva mogućnost za njegovu preradu.

"Mislim da se papir može reciklirati u Maglaju, a ostalo izvozimo. Izraženi su problemi kod preduzeća koja odvajaju otpad jer ne znaju šta će s njim, pogotovo sad, kad je ova kriza. Niko neće da ga otkupljuje", kaže Bjelić.

On dodaje da je problematika na deponijama manje izražena u Banjaluci, Prijedoru i Bijeljini, dok u drugim opštinama u RS nije zahvalna situacija.

Đonlićeva iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle kaže da su stanovnici tog grada uglavnom upoznati s ekološkim problemima u svijetu, pa i kod nas.

Dodaje da su u tom gradu spremni za odvajanje otpada, te da se iskreno nadaju da će se takav otpad i reciklirati.

"U suštini, grad je čist, nema nagomilavanja otpada ni u jednom dijelu grada niti oko kontejnera jer se redovno odvozi. Ali, kada se odmakne od grada, već imamo drugačiju sliku. Zato bi se moralo raditi i na edukaciji ruralnog stanovništva", tvrdi Đonlićeva.

Ona ukazuje na činjenicu da ne postoji tržište za materijale od stakla.

"Moja bolna tačka je još i staklo, za koje nemamo ovdje tržište, a koje se toliko nagomilava i samo baca na gradsku deponiju. Ideja o sanitarnoj deponiji u blizini Tuzle, na Lukavcu me 'ponijela' i napisala sam projekat u vezi s tim, ali ništa od toga. Neće biti deponije, a silne pare su potrošene", kaže Đonlićeva.


Još jedna propala sezona

Da li će i treća zaredom propala zimska turistička sezona natjerati sve investitore, i legalne i nelegalne, koji su doveli do toga da neke naše planine sada liče na ružne gradske četvrti, da shvate da je globalno zagrijavanje realnost i da će snijega biti sve manje i manje, i da su njihove investicije zapravo propale?


SARAJEVO, BANJALUKA - Loša zimska sezona u BiH ponovila se i ove godine, treći put zaredom, a glavni razlozi tome su nedostatak snijega i toplo vrijeme.

Sulejman Spahić, direktor hotela "Pansion Vlašić ski", kazao je da nisu zadovoljni ovogodišnjom zimskom sezonom i da je slična kao prethodnih godina.

"Kako ćemo biti zadovoljni kada snijega nije bilo za vrijeme novogodišnjih praznika i raspusta, kada je bio najpotrebniji? Kasnije je bilo nešto snijega, ali su raspusti bili prošli tako da je posjetilaca bilo mnogo manje", kazao je Spahić.

Zorica Stojanović, zaposlena u Službi prodaje hotela "Bistrica" na Jahorini, kazala je da je, iako zimska sezona još nije završena, ova godina ipak lošija od prethodne.

"Posjećenost je manja za nekih 30 odsto u odnosu na prošlu godinu, a najviše imamo gostiju iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Snijega nije bilo kada je sezona bila u jeku i kada su godišnji odmori trajali, tako da je sezona bila slaba", navela je Stojanovićeva.

Ona je kazala da u ovom hotelu do kraja marta posjetioci imaju pogodne cijene za ski-vikende, pa dva polupansiona za jednu osobu koštaju 111 maraka.

Dubravka Vasković, šef recepcije u hotelu "Maršal" na Bjelašnici, kazala je da je u ovom hotelu posjećenost bila nešto manja u odnosu na prošlu godinu.

"Sezona nije kao što smo očekivali, bili smo popunjeni od Nove godine do 15. januara, a nakon toga, zbog visokih temperatura, bilo je manje gostiju", kazala je Vaskovićeva.

Ona je navela da zbog visokih temperatura nisu mogli raditi ni snježni topovi, koje odskora ima Bjelašnica, jer da bi oni radili, temperatura mora biti oko minus tri stepena Celzijusa.

"Nadamo se da će makar do kraja sezone doći do poboljšanja, jer imamo povoljnije cijene", istakla je Vaskovićeva.

Snježana Marijanović, domaćica hotela "Monument" na Kozari, kazala je da je posjećenost svake godine sve manja.

"Zbog sve manje posjećenosti zimi mi smo se okrenuli kongresnom turizmu, hotel najviše zarađuje od seminara upravo iz razloga što se ne možemo osloniti na zimski turizam", navela je Marijanovićeva.

Zimskom sezonom ove godine zadovoljni su jedino u Kupresu.

Jozo Ivić, predsjednik Turističke zajednice opštine Kupres, kazao je da je posjećenost od zvaničnog otvaranja zimske turističke sezone, 12. decembra, do kraja februara ove godine, veća za 50 odsto u odnosu na isti period 2008. godine.

On je dodao da je veći broj gostiju rezultat povoljnijih vremenskih prilika u protekla dva mjeseca, kada je bilo više snježnih padavina, ali i sistema vještačkog zasnježivanja skijaških staza na terenima Sportsko-rekreacionog centra "Čajuša".

"Većinu noćenja u ovoj zimskoj turističkoj sezoni ostvarili su strani gosti, uglavnom iz Hrvatske, koji su na Kupreškoj visoravni provodili dio godišnjeg odmora ili su iz susjedne Dalmacije dolazili u dane vikenda", naveo je Ivić.


Balkanski ris pred istrebljenjem

Balkanski ris, najmalobrojnija vrsta evropske mačke koja živi u planinama Makedonije, Crne Gore, Kosova, Srbije, Albanije i BiH, nalazi se pred istrebljenjem.

Naučnici navode da ih nema više od 100, a, osim čovjeka, ta najveća divlja mačka u Evropi nema drugih prirodnih neprijatelja. Ove mačke uglavnom ubijaju seljaci zbog skupocjenog krzna zlatno-smeđe boje.

Iako je za lovljenje risova predviđena kazna zatvora i do osam godina, ilegalci ne prestaju sa radom pošto do sada niko nije priveden pod tim optužbama.

Ali, risovi nestaju i zato što se nekontrolisanom sječom šuma uništavaju njihova staništa.

U Makedoniji i Albaniji čak je uveden video-nadzor. Bilježi se kretanje risova i prikupljaju se podaci u sklopu projekta kome je cilj da razvije strategije njihove zaštite u tamošnjim društvima.

Balkanski ris je nacionalni simbol Makedonije. Njegov lik nalazi se na poštanskim markama i novčićima.

Ima kratak rep, duge noge, tanak vrat te čuperke na ušima. Ova divlja životinja ne napada čovjeka.

Skladišta puna opasnog otpada

U BiH ne postoji pogon za obradu elektronskog otpada kojeg je u našoj zemlji, prema nekim procjenama, oko 16.000 tona godišnje. Odnosno, četiri kilograma po glavi stanovnika. Ahmed Đipa, glasnogovornik sarajevskog Komunalnog preduzeća "Rad", kaže da velike količine ovog otpada koji je izrazito štetan po ljudsko zdravlje završe u kontejnerima.

S druge strane, Zijada Krvavac, pomoćnica ministra za zaštitu okoliša KS, tvrdi da se elektronski otpad ne odlaže na deponije komunalnog otpada, a da se prethodno ne izvrši odvajanje njegovih opasnih dijelova.

Posebna odlagališta

- Kod nas ne postoje posebna odlagališta za elektronski otpad niti postrojenja za njegovo zbrinjavanje koje je veoma skupo. I kada se prikupi, potrebno ga je razdvojiti na opasne i neopasne dijelove. Za opasne dijelove tog otpada, izvoz je, za sada, jedini zakonom prihvatljiv način - kaže Krvavac.

Ona dodaje da prema definiciji postoji električni i elektronski otpad. U električni spada sve što ima utikač, bateriju ili akumulatore, a u elektronski računarska oprema, mobiteli, telefoni.

- U Zakonu o upravljanju otpadom nije posebno naglašen način postupanja s elektronskim otpadom. Potrebno je na entitetskom nivou donijeti poseban pravilnik kojim bi se obavezali proizvođači ove vrste otpada na koji način bi vršili njegovo zbrinjavanje - ističe Krvavac.

U KS nema firmi koje imaju dozvolu da se bave skupljanjem ovog otpada, dok u TK postoje dvije firme koje se, između ostalog, bave i ovom vrstom posla.

Velike količine

"Kemis BiH" je firma iz Lukavca koja prikuplja opasni elektronski otpad i izvozi ga u Austriju i Njemačku. Tamo se jedan dio tog otpada spaljuje, a ostatak reciklira. Firma postoji već godinu dana ali još ni kilogram ovog otpada nije izvezla iako je prikupila već oko šest tona. Maid Hadžimujić, direktor ove firme, kaže da je za izvoz ovih opasnih materija potrebno ih prikupiti 20 tona.

- Sav do sada prikupljeni elektronski otpad držimo u našem skladištu jer niko neće primiti količinu manju od 20 tona - kaže Hadžimujić.

Druga tuzlanska firma koja prikuplja elektronski otpad je "Sid Mil". Njen direktor, Nedžad Bekrić, tvrdi da je opao interes stranih zemalja za opasnim otpadom te da se zahtijevaju zaista velike količine kako bi se on mogao izvesti van BiH.

- Trenutno imamo veoma male količine tih opasnih materija tako da i ne izvozimo. Imamo oko 200 monitora i 500 kilograma elektronskog otpada. Monitori spadaju u opasne materije i oni se spaljuju - kaže Bekrić.


Izvještaj o stanju okoliša u BiH za 2008. (II)

Preporuke Dokumenti okolišne politike sprovode se teško iz više razloga koje pripisujemo nepostojanju metodologije za nadgledanje okoliša, kao i pravnih i ekonomskih ekoloških instrumenata i inicijativa. Upravo su to glavne prepreke za razvoj efikasnog kreiranja politike. Podjednako inhibirajuće faktore predstavljaju nedostatak podataka i nemjerljive stavke poput nivoa političke volje i osviještenosti o okolišu. Kreiranje okolišne politike temelji se na raspoloživosti podataka o okolišu koji čine osnovu za određivanje prioriteta i strategija u okolišnom sektoru, kao i pravni i ekonomskih metoda njihovog sprovođenja. Imajući ovo u vidu možemo reći da postoji deset okolišnih potreba koje trenutno sprečavaju kreiranje politike, i s kojim bi se trebalo realno suočiti:
  1. Ratificirati Konvenciju iz Arhusa u Paralamentu BiH kako bi se promovirala transparentnost, komunikacija i pravni standardi, kako za institucije tako i za civilno društvo.
  2. Evropska unija i međunarodna zajednica trebale bi imati aktivniju ulogu ne samo pri uvođenju i promociji evropskih okolišnih standarda, već i u pružanju institucionalne pomoći u cilju osnaženja praktičnih mehanizama za punu implementaciju i sprovođenje NEAP-a i zakona o okolišu u BiH.
  3. Stvoriti cjelovitu među sektorsku razvojnu strategiju za osnovne stubove bosansko-hercegovačke ekonomije: a. Energetski sektor; b. Turizam; c. Poljoprivreda; d. Metaloprerađivačka i industrija auto-dijelova; e. Uslužne djelatnosti.
  4. Oformiti Agenciju za zaštitu okoliša koja bi osigurala punu i koordiniranu implementaciju Državnog i Lokalnih ekoloških akcionih planova (NEAP i LEAP), te nadgledanje okoliša i metodologiju procjene.
  5. Dovršiti neophodne sekundarne i tercijarne legislative neophodne za uspostavljanje atmosfere “vladavine prava”, harmonizaciju zakona na entitetskim nivoima, i osiguravanje praktičnih mehanizama za sprovođenje zakona.
  6. Stvoriti ekonomske i pravne poticaje za razvoj “zelenih poduzeća” ili za “ozelenjavanje industrije”, kao i ekonomske instrumente za sprovođenje politike za okoliš (na primjer: načelo “zagađivač plaća”).
  7. Uvođenje ekologije i zaštite okoliša u zvanični obrazovni plan i program svih osnovnih i srednjih škola širom zemlje.
  8. Odmah donijeti zakon o zvaničnom formiranju tri predložena nacionalna parka: Bjelašnica/Igman, Rijeka Una, Prenj/Čvrsnica/Čabulja.
  9. Razviti transparentnu i multi-disciplinarnu strategiju za energetski sektor uz nezavisni odbor za nadzor koji će vršiti procjenu o utjecaju na okolinu.
  10. Osigurati trening i obrazovanje o ekološkim pitanjima, zakonodavstvu, praksama i trendovima za relevantne institucije, privatni sektor i ekološke nevladine zajednice, te oformiti eko-fond.

Prikupi sadržaj