Bijeljina

Gromiželj

Površina zaštićenog područja iznosi 831 hektar. Biljni i životinjski svijet najveća su vrijednost ovog područja. Pored klasične hidrofilne vegetacije mogu se izdvojiti močvarna žara, rebratica, močvarna paprat i  žuti lokvanj. Faunu kraja pored uobičajenih barskih vrsta krase barska kornjača, eja močvarica, crna roda, crvena čaplja i mala bijela čaplja. Ovaj lokalitet postao je poznat otkrićem ribe mrgude (crnka, latinski Umbra krameri).

Pronađena rijetka vrsta ribe Umbra krameri

Odbornici Skupštine općine Bijeljina, na čelu sa predsjednikom SO Draganom Đurđevićem i općinskim načelnikom Mićom Mićićem posjetili su lokalitet Gromiželj pored Velinog Sela, gdje je krajem prošle godine pronađena rijetka vrsta ribe Umbra krameri,  koja ima vrlo malo staništa u Evropi.

Otkriće postojanja ove ribe u semberskoj močvari Gromiželj, kao za sada jedinom poznatom staništu ove ribe u BiH, do sada je dobilo potvrdu i od stručnjaka banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta, te stručnjaka iz Rezervata prirode Zasavica pored Mačvanske Mitrovice u susjednoj Srbiji.   

- Nastojat ćemo da ovu lokaciju uredimo i napravimo pravim izletištem i kutkom za ljubitelje prirode - rekao je načelnik Mićić, obećavši da će se u okviru ekološke akcije "April, mjesec čistoće" iz općinskog budžeta obezbijediti 20.000 KM za uređenje lokalnog puta i odvoženje smeća sa lokaliteta Gromiželj.

Također je obećano da će se donijeti potrebne skupštinske odluke kojima će se ovaj lokalitet na adekvatan način očuvati, a općina Bijeljina već je pokrenula inicijativu da se Gromiželj proglasi rezervatom prirode.   

Živi isključivo u Evropi

Jučer je u Gromiželju bio i poznati semberski biolog profesor dr. Milenko Čurčić.

- Postoje još dvije vrste iz familije umbride, koje naseljavaju Aziju i Ameriku, ali Umbra krameri živi isključivo u Evropi i do sada je identifikovana u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Srbiji i sada, prvi put u BiH - istakao je dr. Čurčić.

Ugrožene vrste

Močvara Gromiželj nalazi se nedaleko od ušća Drine u Savu. Ovo vlažno nizijsko tresetište, kaže profesor Čurčić, naseljavaju i posebne biljne vrste među kojima su Hotonia palustris, Kalta palustris i Urtika kjoninensis, biljke sa "Crvene liste" ugroženih živih vrsta kojima prijeti nestanak.

E. MUSLI

Prikupi sadržaj