Federacija BiH

Bravo Goražde

Nekoliko stotina građana BPK-a okupilo se danas pred zgradom Ministarstva privrede BPK-a gdje je u isto vrijeme u organizaciji Kantonalne i Federalne privredne komore te Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije trajala javna rasprava o temi“ Stanje energetskog sektora u BiH i FBiH te Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH.

Po zaključku Federalnog parlamenta sačinila ga je grupa eksperata iz ove oblasti kojima je također zadatak upoznati građane i vlasti na nižim nivoima o ovom dokumentu. Cilj je, kako su kazali, prikupiti sugestije i primjedbe, eventualno ih ugraditi u strategiju te je u formi konačnog prijedloga ponovo uputiti Parlamentu Federacije na usvajanje.

No, današnja javna rasprava je organizirana isključivo za zvaničnike i privrednike, što je upravo i bio povod mirnih protesta građana koje je organiziralo Udruženje Eko Drina Ustikolina, tvrdeći da je riječ o pokušaju lobiranja privrednika i zvaničnika za gradnju HE Ustikolina.

Sastanku se odazvao tek jedan privrednik i rijetki zvaničnici među kojima nisu bili ni čelni ljudi BPK-a i Općine Goražde a izostao je i najavljeni dolazak resornog federalnog ministra Vahida Heće.

Predstavnici nevladinih organizacija sastanak su izrevoltirano napustili jer na adresu niti jedne od njih nije stigao poziv.

Građani okupljeni ispred zgrade, noseći transparente s porukama „Ne damo Drinu“, „Drino, kuju danas plan tvoje smrti“. „Pakujmo Drinu u flaše a ne u jezera“ te uzvikujući parole „Dolje vlada...", "Ministre Hećo okani se đavoljeg posla“, bili su jedinstveni u stavu da neće dozvoliti gradnju hidroelektrane Ustikolina na Drini.

Iako su organizatori nastojali spriječiti incidente, protestnici su zgradu ministarstva privrede gađali jajima i paradajzom. Odustali su tek nakon upornih molbi organizatora da dostojanstveno protestuju i iskažu svoj stav na demokratski način, te su građani nakon jednosatnog okupljanja prošetali gradom i okupili se na Trgu branilaca grada.
- Mi smo se danas okupili ovdje da bismo odaslali jasnu poruku Vahidu Heću da na Drini ne može praviti centralu. Edhem Bičakčić je rano jutros već bio u Ustikolini s namjerom da ljude obmanjuje i lobira s obećanjima da će svima biti dobro. To nije istina, para hoće biti ali za mali uski krug ljudi koji bi prodali i dušu za nešto novca, ali mi im to nećemo dozvoliti, poručio je predsjednik UO Udruženja Eko-Drina Ustikolina Admir Kuljuh.

Savjetnik ministra za energetsku politiku i stručni koordinator za izradu strategije Hilmo Šehović kazao je Feni da je ovakva reakcija građana preuranjena te da se slučaj politizira.

„Paradoksalno je i nevjerovatno da ljudi reaguju na ovakav način a nisu ni saslušali ni vidjeli dokument. Mi smo samo stručnjaci koji žele prezentirati strateški plan i nismo došli ni na kakav predizborni skup, a politika je tu da odluči. Nismo za ovakav način dijaloga jer kada dođe vrijeme da saslušaju sve argumente, građani, odnosno lokalne zajednice će odlučiti da li su za ili protiv gradnje hidroelektrane“, kazao je Šehović. Naglasio je da će BiH biti suočena s nedostatkom električne energije koju će kako je istakao morati uvoziti te da u tom smislu treba iskoristiti potencijal koji ima i sačuvati svoju energetsku nezavisnost. Također je istakao da je po iskorištenosti hidropotencijala BiH zadnja u Evropi dok je potencijal rijeke Drine u ove svrhe iskorišten tek oko 34 posto.

Načelnik Općine Foča-Ustikolina Zijad Kunovac koji je prisustvovao javnoj raspravi, istakao je da je Općinsko vijeće Foča-Ustikolina donijelo odluku da nema gradnje HE dok se ne izrade strateški planovi koji će pokazati opravdanost i neopravdanost gradnje.

- Građani će se o tome izjasniti na referendumu i ono što oni kažu uradit će vijeće, kazao je Kunovac.

Načelnik Općine Goražde Mustafa Kurtović odbio je doći na javnu raspravu jer smatra da je daleko bolji bio prijedlog Općinskog vijeća Goražde o održavanju zajedničkog sastanka s predstavnicima Elektroprivrede kojem bi prisustvovali i vijećnici i građani i nevladin sektor, dodajući da mu nije jasno zašto do tog sastanka koji je trebao biti održan danas, nije došlo

„Kroz dvije sjednice vijeća mi smo potvrdili svoj generalni stav i sigurno nećemo odustati od odluke o zabrani gradnje HE Ustikolina. To treba biti svima jasno. Ove pokušaje u uskom krugu ljudi nikada neću podržati, a i građani s pravom negoduju. Drugačije bi bilo da je danas održan sastanak kako smo mi predlagali“ , kazao je Kurtović.


U Federaciji 15.600 kvadratnih kilometara šume

Čak 15.600 kvadratnih kilometara, od 25.500 koliko iznosi cjelokupna teritorija Federacije, prekriveno je šumom, od čega je 82 posto u državnom vlasništvu. Način gazdovanja ovim najznačajnijim obnovljivim resursom, prema zakonu, prepušten je kantonalnim upravama i njihovim šumsko-privrednim društvima.

Grupacija šumarstva i drvne industrije Federalne privredne komore, koja je u utorak raspravljala o ovim pitanjima, upozorila je na nezakonitu sječu te izradu šumsko-privrednih osnova entiteta.

Kako je naglašeno, iako se radi o velikom bogatstvu od 163,3 miliona kubnih metara zaliha u stablima, njima treba pažljivo gazdovati i obnavljati ih, jer imaju vijek trajanja.

U šumama Federacije najviše su zastupljeni bor i jela, a od listopadnog drveća bukva. Preporuke su da se ubuduće više sade hrast i javor te ostale vrste sve traženijeg industrijskog drveta.

Gornji tok Une uskoro nacionalni park?

Vlada Federacije BiH danas je u Sarajevu utvrdila Prijedlog zakona o nacionalnom parku „Una“.

Kako je na konferenciji za novinare u sjedištu Vlade u Sarajevu izjavio Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma, nakon zakonskog utvrđivanja, koje su već podržala oba doma Parlamenta F BiH, to će biti prvi nacionalni park u Federaciji.

Herceg je naglasio da Vlada ima namjeru donijeti još takvih četri do pet odluka.

U prijedlog zakona, prema njegovim riječima, ugrađene su odredbe koje uređuju očuvanje i zaštitu prirode i pejzažne osobitosti, direktive EU, te drugi propisi iz područja zaštite prirode i kulturne baštine.

Predviđeno područje na kojemu bi se osnovao nacionalni park „Una“ od 178,50 četvornih kilometara uključuje dio prostora bazena porječja rijeke Une uzvodno od Bihaća do Martinbroda i rijeke Unac do granice općine Bihać s općinom Drvar.

 


U FBiH 200 nelegalnih kamenoloma

Na svaki kamenolom koji legalno posluje u Federaciji BiH postoje još dva "divlja" čiji vlasnici ne poštuju procedure prilikom eksploatacije kamena niti državi uplaćuju dadžbine zbog iskorištavanja prirodnog bogatstva.

Ovaj zabrinjavajući podatak iznio je glavni tehnički inspektor FBiH Miro Mehmedbašić ističući da je najveći problem u regulisanju ove oblasti postojanje nekoliko nivoa vlasti i nekoliko zakona o iskopavanju i iskorištavanju kamena.

"Postoji federalna, kantonalna i opštinska nadležnost. Čak i šumska gazdinstva i mjesne zajednice mogu izdati dozvolu za eksploataciju manjih količina kamena. Nadležnosti se isprepliću i onda ovi što nelegalno eksploatišu kamen uzimaju šta ima se sviđa iz zakona", kaže Mehmedbašić.

U FBiH ne postoje precizni podaci o broju kamenoloma. Procjena je da ih na području deset kantona djeluje oko 300, a samo stotinak ih posluje po zakonu.

 U Federalnoj upravi za inspekcijske poslobe tvrde da je iskopavanje kamena postalo unosan biznis. Navode da su prije rata u cijeloj BiH postojala samo 42 kamenoloma, dok ih je danas samo u FBiH oko 300. Mnogi imaju neke papire, ali ih inspektor Mehmedbašić naziva "poluilegalnim". Kaže da vlasnici koriste rupe u zakonu i nemoć inspekcije i tako ostvaruju veći profit.

Lokalni moćnici štite vlasnike

"Lista tih nepravilnosti je podugačka. Recimo, dobiju koncesiju za iskopavanje na jednom terenu, a oni se prošire na petorostruko veću teritoriju za koju nemaju nikakvih papira. Čak i manji kamenolomi dobiju dozvolu za iskopavanje nekoliko hiljada kubika kamena, a oni iskopaju nekoliko desetina hiljada. Ne poštuju se procedure prilikom iskopavanja ili se ne brinu o zaštiti okoliša", upozorava Miro Mehmedbašić, glavni tehnički inspektor Federacije BiH. Ocjenjuje da rješavanje ovih problema otežavaju i lokalni politički moćnici koji "žmire" na očigledne nelegalnosti prilikom iskopavanja kamena.

"I ovdje je politika upetljana. Mnogima ne odgovara da se ovo uredi, pa lokalni moćnici često štite vlasnike kamenoloma. Nedavno smo iz Kiseljaka prilikom inspekcije kamenoloma 'Transportbeton' otjerani. Gotovo da smo morali imati policijsku zaštitu. Neko je izdao neku dozvolu i taj kamenolom radi bez problema iako se nalazi u naseljenom mjestu, što je nedopustivo", tvrdi Mehmedbašić.

Ekipa "Nezavisnih" na spornom kamenolomu koji se nalazi u mjestu Han Ploča, odmah pored naseljenih kuća, zatekla je samo čuvara Miroslava koji je pazio postrojenja.

Ugroženo zdravlje

Miroslav kaže da "radi šta stigne" i da ima platu oko 600 KM. Tvrdi da novac krvavo zaradi jer ponekad mjesečno "sakupi" i po 300 radnih sati.

"Uvijek radiš u prašini. Radio sam nekoliko godina nisam bio ni osiguran. Imao sam i povreda na radu, a niko te ne pita za zdravlje. Nije ni ovim ljudima u naselju lako. Žalili su se na prašinu, ali se nastavilo iskopavati", priča Miroslav.

On kaže da kamenolom "Transportbeton" u Kiseljaku prosječno godišnje izvadi oko 100.000 kubika kamena. Navodi da kubik "najobičnijeg nasipa" košta oko sedam KM, a kubik čistog samljevenog kamena oko 30 KM. Direktor ovog kamenoloma odbacuje optužbe federalne inspekcije da radi po zakonu.

"Iz Sarajeva nisu nadležni. Imamo čiste papire i svu dokumentaciju. Uredno plaćamo državi za svaki iskopani kubik", tvrdi Ivica Anić, direktor kamenoloma "Transportbeton" u Han Ploči. Upitan kako je moguće da kamenolom bude u naseljenom mjestu, Anić je odgovorio da "nije baš u naselju".

S obzirom da ne postoji objedinjeni precizni podaci o ukupnom broju kamenoloma i količini eksploatacije, ne postoje ni tačni podaci koliko državni budžet godišnje bude zakinut radom nelegalnih postrojenja za vađenje kamena.

Budžeti trpe višemilionske gubitke

U Upravi za inspekcijske poslove FBiH procjenjuju da je riječ o višemilionskim gubicima i da ovaj novac, umjesto u budžete, ide u džepove vlasnika "divljih" kamenoloma.

"Ovakav haos obiće nam se o glavu. Prilikom iskopavanja velika je opasnost za podzemne vode. Uništava se flora i fauna. Zbog udisanja prašine ugroženo je zdravlje lokalnog stanovništva i radnika koji rade, a nemaju svu zaštitnu opremu. Svaki napušteni kamenolom trebao bi se kultivirati i dovesti u prijašnje stanje, što sada niko ne radi. Samo zamislite sliku Une sa tridesetak ogromnih kratera koji zjape prazni", ističe inspektor Miro Mehmedbašić ocjenjujući da su "mnogi sadašnji kamenolomi buduće ekološke bombe".

On smatra da se problem može brzo riješiti. Dovoljno je, kaže, samo da policija sa Tržišnom inspekcijom zaustavi svaki kamion koji prevozi kamen za koji nema uredne papire.

Inspektor Mehmedbašić još navodi da je problem i što se prilikom velikih radova, čak i onih čiji je investitor država koristi kamen iz ilegalnih kamenoloma.

"Ne poštuje se zakon o javnim nabavkama. Na konkursu za izgradnju puteva najčešće se traži samo najpovoljnija cijena, niko ne kontroliše odakle je repromaterijal. Imamo slučaj da su legalni kamenolomi u startu oštećeni jer kamenolomi koji ne plaćaju državi porez mogu ponuditi povoljnije uslove. Ovaj problem je prisutan gotovo svugdje, čak i kod izgradnje autoputa", ističe Mehmedbašić.

Nema skladišta za zaplijenjeni kamen

U Unsko-sanskom kantonu, gdje ima najviše kamenoloma u FBiH, prošlog ljeta bila je organizovana akcija sprečavanja nelegalnog iskopavanja kamena. U saradnji sa policijom tržišni inspektori su "plijenili" kamen za koji vlasnici nisu imali svu dokumentaciju. No, tržišni inspektor USK Safet Terzić tvrdi da je akcija propala prije nego što je i počela.

"Imali smo punktove na kojima smo s policijom presretali kamione, ali zaplijenjeni kamen nismo imali gdje lagerovati i čuvati materijal pa od te akcije nije bilo ništa. Ne mogu oduzimati robu, jer i kamen je roba, a da ne mogu garantovati da će ona do okončanja sudskog spora biti očuvana", kaže Terzić.

Glavni tehnički inspektor Federacije BiH Miro Mehmedbašić ubijeđen je da se nelegalna eksploatacija kamena može prekinuti "za sedmicu dana", ali da "nikome nije stalo".

"Hrvatska je ovakav problem riješila tako što je država procijenila potencijalne iskopine i ponudili su povratnicima da rade pod koncesijom. I mi ćemo morati samo se bojim da ne bude kasno", upozorio je Mehmedbašić.


Grupa udruženja Energija uputila saopćenje za javnost

Grupa udruženja Energija je od 20–26.12.2007. godine u 20 općina u Federaciji BiH organizirala kampanju pod nazivom: Kome danas (ne)treba održivo upravljanje energijom u FBiH? U okviru kampanje građani iz različitih dijelova FBiH su poslali nekoliko hiljada razglednica sa porukom da se ubrzaju aktivnosti oko izrade energetske strategije za FBiH. Sa prvim radnim danom nove godine oko 500 razglednica je dobio ministar energije, rudarstva i industrije Vahid Hećo, a 500 razglednica Premijer FBiH Nedžad Branković. Razglednice su upućene i na adrese svih 155 parlamentaraca u FBH, međunarodnim institucijama, predstavnicima ministarstava kantona, itd.

Grupa udruženja Energija je ovom kampanjom podsjetila Premijera FBiH i ministra Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije da su energetski resursi javno dobro čiji su vlasnici građani koji imaju pravo da budu tačno i pravovremeno informisani. Takođe, građani imaju pravo, ali i obavezu, da traže održivo upravljanje ovim resursima, a da je za upravljanje tim resursima neophodan strateški plan u čiju izradu trebaju biti uključeni. Ne slažemo se sa idejom da se prije uključenja javnosti donesu odluke o gradnji novih enegetskih postrojenja, potpišu ugovori sa strateškim partnerima, a da se javnost planira uključiti tek u procesu dobijanja okolinske dozvole.

Na žalost, predstavnici Vlade FBiH koji su izabrani od strane građana i ovog puta su se oglušili na glas naroda i nisu ni obratili pažnju na njihov pokušaj da se izbore za ono što im pripada. Zato još jednom naglašavamo da smo zabrinuti za planove razvoja energetskog sektora u FBiH i tražimo:

  • da se u najskorijem roku donese odluka o izradi Energetske strategije FBiH,
  • da se ne pristupa odabiru strateških partnera i izgradnji energetskih postrojenja prije nego se izradi Strategija
  • da shvate značaj konsultacija sa civilnim sektorom i građanima FBiH u procesu donošenja strateških dokumenata,
  • da se Energetska strategija ne bazira samo na iskorištavanje fosilnih goriva i da se planira njihovo racionalno korištenje,
  • da se u Energetsku strategiju uključe efikasno korištenje energije i dobijanje energije iz obnovljivih izvora energije

Grupa udruženja Energija nije protiv izgradnje novih energetskih postrojenja, ali se zalažemo za razvoj koji će biti u skladu sa potrebama države BiH, vodeći računa o racionalnom korištenju prirodnih resursa i zaštiti okoliša.
Nudimo vlastima saradnju, jer smatramo da samo koordiniranim zajedničkim aktivnostima možemo osigurati održivo upravljanje energetskim resursima.

Članice grupe Energija:

Centar za ekologiju i energiju – Tuzla
Centar za životnu sredinu – Banjaluka
Zeleni Neretva – Konjic
Eko pokret zelenih – Ključ
TOPER – Doboj
Ekotim – Sarajevo
Fondeko – Sarajevo
Ekomreža BiH
Fondacija Heinrich Boll – Sarajevo
Ekološki pokret Zelenkovac – Mrkonjić grad
Ekološka koalicija unskog sliva – Bihać
Troya - Stolac


Dezinformacija ili skrivanje istine

Manipulacije energetskih lobija oko gradnje hidroelektrana na Neretvi se nastavljaju ...


Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju energetskih objekata koju je Vlada FBiH donijela 28.09.2006. g., dva dana prije izbora, nezakonito i u spletu u najmanju ruku čudnih okolnosti, poslije 16 mjeseci trese ovu zemlju. Okolnosti i način donošenja odluke morali su rezultirati svim onim što se sada u vezi sa odlukom dešava. Zato i ne čudi i ono što se moglo čuti od g. H. Silajdžića, člana Predsjedništva BiH, u emisiji Telering (TV OBN) u kojoj je gostovao dana 31.01.2008. g.
Razgovarajući o dešavanjima u energetskom sektoru a u vezi izbora strateških partnera i izgradnje energetskih objekata na upit M. Đakovića, urednika i voditelja emisije, šta g. Silajdžić misli o 13.000 potpisnika peticije iz doline Neretve protiv izgradnje brana na Neretvi g. Silajdžić je kazao: „To je dezinformacija. Naprotiv, postoje spiskovi zagovornika HE iz doline Neretve koje sam lično vidio“. Bio je to očigledan primjer kakve se neistine mogu plasirati i od najviših predstavnika vlasti.
Želimo javnost još jednom podsjetiti o višemjesečnoj kampanji provođenoj od strane nevladinih organizacija protiv izgradnje brana na gornjem toku Neretve, a koja je u većini medija bila jako prisutna. U okviru te kampanje u organizaciji Zeleni – Neretva iz Konjica pokrenuto je prikupljanje potpisa građana BiH koji su protiv brana, a za spas preostalog dijela Neretve, prirodnog dragulja visoke vrijednosti. Peticija građana, sa cca 15.000 potpisa, prvenstveno mladih na koje se g. Silajdžić poziva u emisiji, poslana je na adresu Vlade FBiH koja je i donijela spornu odluku. Poslije više od 40 dana paket sa potpisima se vratio pošiljaocu uz obrazloženje sarajevske pošte da je primalac i poslije više poziva odbio da preuzme pošiljku. Da li su mjere sigurnosti bile razlog da se ne primi ova „eksplozivna naprava“ ili nešto drugo nama nije poznato.
Istovremeno u svim dokumentima koji prate zahtjev potencijalnog koncesionara (Intrade energija) upućen Vladi i Komisiji za dodjelu koncesije uporno se proturaju razni dokumenti: zapisnici i saopćenja koji bi trebali da selektivnim metodama lažiraju opću saglasnost stanovništva i lokalne zajednice za izgradnju hidroenergetskih objekata. Uz dužno uvažavanje svačijeg mišljenja besramno je sakrivati i ignorisati većinsko mišljenje javnosti koje je jasno iskazano u proteklom periodu. Pretpostavljamo da je g. Silajdžić vidio spisak zagovornika brana koji je barem stotinu puta manji od pomenutih spiskova peticije protiv brana. Ističemo i činjenicu da i u ovoj friziranoj i doziranoj informaciji o kobajagi općoj saglasnosti nema zahtjeva općine Konjic o minimalnim uvjetima bez kojih općina neće prići davanju saglasnosti za gradnju.
U svakom slučaju, mi ćemo uskoro ponovo poslati paket-peticiju na adresu Vlade, ali ovaj put na funkcionalniji način i uz upoznavanje svih medija i cjelokupne javnosti.

Zakon o upravljanju otpadom

Ovim zakonom uređuju se:
- sve kategorije otpada, osim otpada navedenog u stavu 3. ovog člana;
- sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na:
-otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma;
-tečni otpad;
-životinjski otpad idrugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe,
-odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom.

Nivo: 
FBiH
Datum: 
16/01/2008

Zakon Federacije BiH o zaštiti okoliša

Ovim zakonom uređuje se:
- očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitet života;
- mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;
- pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;
- finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i
- poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.

Nivo: 
FBiH
Datum: 
16/01/2008

Fantomski "zeleni" podržali gradnju hidroelekrana na Neretvi

Fantomsko udruženje Europski zeleni SBiH podržalo izgradnju hidroelektrana koristeći iste termine kao i potencijalni investitor, Intrade energija. Kažemo 'fantomsko' jer nismo bili u prilici da pronađemo bilo kakvu informaciju, osim ove vijesti, koja bi potvrdila njihovo postojanje.


SARAJEVO – U povodu isključivo negativnih izjava i otvorenog protivljenja koje su u javnosti prisutne u vezi s izgradnjom hidroelektrana u gornjem toku Neretve, Pokret mladih BiH - Europski zeleni SBiH, obratili su se priopćenjem. ''Naš stav u vezi s izgradnjom hidroelektrana u gornjem toku Neretve nije pretpostavljeno negativan. Smatramo da bi ovaj projekt mogao biti ekonomski prihvatljiv ukoliko ispuni uvjete poštivanja preventivnih zaštitnih i sanacijskih mjera tijekom izgradnje te eksploatacije hidroelektrana'', ističu iz ovog pokreta.

Zadovoljiti najviše ekološke zahtjeve
Smatraju da je također potrebno osigurati poštivanje principa održivog razvoja i načela arhitektonsko-dizajnerskog uklapanja objekata u ambijent, te očuvanje osnovnih karakteristika ekosustava rijeke uz poštivanje zakonskih procedura dodjele koncesije za gradnju. Bez velikih investicija i zapošljavanja teško se može doći do socijalne sigurnosti i zainteresiranosti mladih za ostanak u svojoj domovini. Mladi ove zemlje suviše dugo čekaju svoju šansu. Već odavno nam političari prezentiraju da se u ovoj zemlji ništa ne može uraditi. Smatramo da je toga dosta, te da je sve kapitalne projekte potrebno pokrenuti, a ne samo kritizirati, navodi se u priopćenju Pokreta mladih BiH.

Pregovori s ministarstvom
Iz tvrtke Intrade energija podsjećaju da su podnijeli samoinicijativnu ponudu za izgradnju hidroelektrana. Podsjećaju da su nadležnim tijelima, u zakonom predviđenoj proceduri, u ožujku 2004. podnijeli prijedlog za dodjelu koncesije za gradnju velikih hidroelektrana po članku 28. federalnog Zakona o koncesijama, na osnovi samoinicijativne ponude. Prema članku 28. Zakona o koncesijama FBiH, za samoinicijativnu ponudu nije predviđena procedura javnog tendera te resorno ministarstvo u tom slučaju procjenjuje postoji li javni interes za tu koncesiju. Iz Intrade energije kažu da bi ovih dana trebali početi pregovori s federalnim ministarstvom oko realizacije tog projekta.

Vlada traži dodatne studije
No, imajući u vidu specifičnost prostora, složenost projekta i stavove javnosti, federalna Vlada je na svojoj zadnjoj sjednici zaključila da od podnositelja zahtjeva za dodjelu koncesije treba zatražiti dodatna istraživanja i izradbu dodatnih studija i ekspertiza kojim bi se stručno elaborirao hidrogeološki i seizmološki aspekt, utjecaj na okoliš te klimatski, kao i drugi prirodni utjecaji. Resorno ministarstvo treba provesti i postupak revizije Studije izvodljivosti za HE Bjelimići, s PHE Bjelimići i HE Glavatičevo-Kompenzacijski bazen koju će izvršiti konzorcij sastavljen od multidisciplinarnog ekspertnog tima.

Posao za 6000 radnika
Konzorcijalni sporazum o zajedničkom nastupu u procesu dodjele koncesije i realizaciji projekta potpisale su tri bh. kompanije Intrade energija . Energoinvest - GIK Hidrogradnja. sredinom 2005. Ove tvrtke bi hidroelektrane trebale izgraditi za pet-šest godina, a za pripremne radove izgradnje zaposlit će najmanje 6000 radnika, u sve tri smjene jer će se, kako ističu, raditi danonoćno.

R. Dautefendić

 


Federalna Vlada odlučna u namjeri da pogorša kvalitet vazduha u našim gradovima

Federalna vlada, očito nezadovoljna dostignutim stepenom zagađenosti zraka, se odlučila na izgradnju još nekoliko zagađivača. Prelijepi kanjon Unca nam je također nepotrebni višak, pa će biti zamijenjen hidroelektranom i to u njemačkom vlasništvu.


Prikupi sadržaj