Federacija BiH

Međunarodni stručnjaci traže zaustavljanje aktivnosti oko Vjetrenice

Najugledniji svjetski stručnjaci za krš pozvali su odgovorne u Bosni i Hercegovini da neodložno obustave sve aktivnosti oko Vjetrenice koje bi mogle ugroziti njezinu jedinstvenu prirodu.
Međunarodna organizacija za podzemnu biologiju (SIBIOS) i Odjel za krš Komisije za zaštićena područja Svjetske organizacije za zaštitu prirode (IUCN) u pismu svim razinama vlasti u BiH ističu da su posljednjih mjeseci obaviješteni kako je budućnost Vjetrenice i Popovog polja teško ugrožena. Zato želimo upozoriti vlasti BiH da bi zemlja mogla izgubiti jedan od najdragocjenijih, svjetski poznatih bisera prirodnog naslijeđa, kaže se u pismu i nudi stručna pomoć za planove održivog razvoja toga osjetljivog područja.
U pismu se precizira da bi za Vjetrenicu mogli biti štetni svi radovi u špilji (izgradnja staze, instalacija za osvjetljenje) bez prethodnog savjetovanja s ovlaštenim ljudima i institucijama, crpljenje vode iz špilje ili iz izvora Lukavac, neprikladni radovi, a pogotovo upotreba bilo kakvih kemijskih sredstava na površini iznad špilje, te rad kamenoloma u području prirodnog spomenika. U pismu koje su potpisali predsjednik SIBIOS-a Boris Sket i predsjedavajući Odjela za krš IUCN-a Elery Hamilton-Smith podsjeća se da su njihove organizacije podržale kandidaturu Vjetrenice za Svjetsku listu i osobno posjetili Bosnu i Hercegovinu te u razgovoru s vlastima i stručnjacima ustanovili da ovim područjem treba upravljati na održivi način. Izvještaj s prijedlozima upućeni su 2006. nadležnim tijelima u BiH priloženi su kao dodatak pismu.
Stručnjaci također skreću pažnju da je Vjetrenica 1950. proglašena spomenikom prirode, da su Vjetrenica i Popovo polje uvršteni u Emerald Network (Smaragdnu mrežu) područja od posebnog značaja za zaštitu u Europi, te da je Akademija nauka i umjetnosti BiH predložila značajan projekt Višenamjenskog centra za krš Vjetrenica - Popovo polje u Zavali.
Kako bi spasili taj jedinstveni prirodni spomenik, Vjetrenicu, te u pogledu ispunjavanja međunarodnih obaveza za zaštitu prirode koje je zemlja preuzela, pozivamo odgovorne u BiH da neodložno obustave sve aktivnosti koje se čine ili se pripremaju u smislu gore navedenih prijetnji spomenutom objektu, kaže se u pismu SIBIOS-a i Odjela za krš IUCN-a vlastima u BiH.

Investiranje u obnovljive izvore energije

Nedavnim formiranjem Sekcije obnovljivih izvora energije pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine stvorene su početne pretpostavke za ubrzanije korištenje tih resursa u povećanju proizvodnje struje. Ima indicija da će se ovoj sekciji pridružiti i članice iz srpskog entiteta što inicijatore projekta posebno ohrabruje.

“Korištenje obnovljivih izvora energije ima veliki značaj za razvoj cjelokupne bosanskohercegovačke privrede, smatra dr. Mehmed Behmen, predsjednik sekcije. On je u Privrednoj komori Federacije BiH najavio da će sekcija postaviti principe učešća domaćih komponenti u budućim investicionim projektima.

Pri tom je istakao da se inversticije u vjetroenergiju kreću između 1,3 i 1,5 miliona euro po megavatu, a za park elektrana snage 30 megavata između 42 i 45 miliona KM.

Ukoliko bi se na vjetroelektranama koristilo 20 do 30 posto domaćih komponenti tada bi ovdašnja privreda ostvarila prihod od 8 do 15 miliona  KM.

“Zahvaljujući tradiciji naše privrede u metaloprerađivačkoj industriji, elektro i mašinogradnji te na izgradnji energetskih objekata ne bi trebalo da bude teškoća sa proizvodnjom opreme i dijelova za korištenje obnovljivih izvora energije“ - ističe predsjednik sekcije.

No kako u BiH još ne postoji odgovarajući ambijent za razvoj ovog sektora privrede Mehmed Behmen smatra da bi institucije države trebalo da pomognu domaćoj industriji u transferu tehnologije i znanja, a time i dostizanju tehnološkog nivoa kakav imaju strani proizvođači takve opreme. To se, prije svega odnosi na neke oblike pokrivanja troškova ulaganja u razvoj i dostizanje kvaliteta.

Kod sagledavanja svakog novog pa i projekata nameće se pitanje koliko  novih radnih mjesta možemo dobiti u slučaju prihvatanja investicija.

Imajući u vidu evropska iskustva u vezi s tim ističe sljedeće:

“Ako uzmemo da prostor BiH raspolaže sa mogućnostima instaliranja kapaciteta oko 1.000 megavata, to bi sa troškovima po instalisanom megavatu značilo investicioni ciklus od 1,2 do 1,3 milijarde euro ili više od 5.000 radnih mjesta i to u periodu od sljedećih sedam do devet godina. Naravno ne mali efekti bi se mogli osigurati i korištenjem sunčeve energije, malih hidroelektrana i drugih izvora energije“.

Struka očito zna šta i kako bi trebalo raditi. Pitanje je s kojim sredstvima država može ući u taj biznis.

“Ona ga može podržati kroz razvojnu banku i povoljne kredite, potom novcem sa kojim raspolažu ministarstva energije, rudarstva i industrije, rada, razvoja i poduzetništva, te putem Fonda za zaštitu okoliša i finansiranje energetske efikasnosti i podrške programima i projektima u području korištenja obnovljivih izvora“, sugestija je Mehmeda Behmena.


Francuski helikopteri bacali nuklearni otpad u bh. jezera?

Jedna od najbolje čuvanih tajni oko odlaganja radioaktivnog otpada konačno je izašla na vidjelo. Radioaktivni materijali razasuti su diljem BiH. Od radioaktivne boje, koja je godinama prije rata bila smještena u zgradi sadašnjeg Parlamenta BiH, do radiaktivnih lokacija u Han Pijesku i Hadžićima, što su posljedica bombi s osiromašenim uranijem koje je bacao NATO, do pojedinačnih lokacija otkrivenih sasvim slučajno u Zenici i drugim mjestima. No, postoje veći incidenti.

Po potpisivanju Daytonskog sporazuma Hercegovina je potpala u sektor multinacionalne divizije jugoistok pod zapovjedništvom francuske vojske.

Francuska je ima problema s odlaganjem velikih količina radioaktivnog otpada koji svake godine proizvodi i inače je poznata kao zemlja koja je spremna “na crno” odložiti radioaktivni otpad. Mediji su više puta pisali i upozoravali o ovom problemu.

Poznat je dugogodišnji spor između Španjolske i Francuske zbog francuskog odlaganja radioaktivnog otpada u pećine ispod Pirineja čiji je ulaz na francuskoj strani, a koje duboko ulaze ispod španjolskog područja. U francuskoj vojsci postoji i specijalna postrojba za odlaganje i rukovanje radioaktivnim otpadom, koju isključivo čine Maori podrijetlom iz Francuske polinezije i Novog Zelanda.

Od dolaska IFOR-a u BiH pa idućih nekoliko godina specijalna postrojba sastavljena od Maora bila je aktivna na području Hercegovine. Kako je za Večernji list detaljno opisao jedan bivši pripadnik SIS-a (Sigurnosno-informativna služba), a kasnije FOSS-a (Federalne obavještajne službe sigurnosti), radilo se o velikoj operaciji tajnog odlaganja radioaktivnog otpada u hercegovačka jezera.

Obavještajne službe otkrile su ovu operaciju, ali je na pokušaje pojedinih političara da se to spriječi međunarodna zajednica isto proglasila ilegalnim i protuzakonitim praćenjem IFOR-a, odnosno SFOR-a.

No, kako opisuje ovaj bivši obavještajac, operacija je kontinuirano tekla na sljedeći način:

- Brodovi s radioaktivnim otpadom uplovljavali su u crnogorsku luku Bar gdje je teret pod maksimalnim i nevjerovatnim osiguranjem francuski kontingent vojnih snaga, bez ikakvih kontrola eskortirao do Stoca. U Stocu su kontejneri s otpadom zalivani betonom i više tona teški betonski blokovi prilagođeni su helikopterskom transportu, odnosno kačenjem za helikopterske sajle.

Meta su bila tri hercegovačka jezera - Buško, Ramsko i Jablaničko. U ta jezera su godinama francuski helikopteri IFOR-a i SFOR-a u noćnim satima nad najdubljim dijelovima jezera bacali velike betonske blokove s radioaktivnim otpadom, stotine blokova. O tome svjedoče i stanovnici koji žive u neposrednoj blizini jezera koje su noćima budili helikopteri u niskim preletima s okačenim teretom.

Odlično izabrana mjesta s velikim dubinama, neposjedovanje adekvatne opreme, poratno stanje, u ratu porušena i prognana mjesta, nezainteresiranost i strah domaćih vlasti od međunarodnih posljedica doveli su do toga da u ova tri hercegovačka jezera leži smrtonosni otpad.

Kako je strah opravdan, govore i ribiči koji, kako su izjavili, znaju ove priče i izbjegavaju ići u ribolov na ova tri jezera.

Priča o radioaktivnom materijalu u BiH smatra se svojevrsnom “državnom tajnom”. Pojedinci poput ovog bivšeg obavještajca pokušali su na ovakav način upozoriti na postojanje ovog problema, no sve je završavalo zataškavanjem.

Večernji list navodi kako su stotine tona streljiva s osiromašenim uranijem i sada ukopane u zemlju u BiH, što su međunarodne agencije i potvrdile. Posljedice odlaganja opasnih materijala nikada se u BiH nisu ozbiljnije istraživale.

Priče montirane da bi se obezvrijedila jezera

Na novinske tekstove o odlaganju radioaktivnog otpada u Ramsko, Jablaničko i Buško jezero, koje su obavljali francuski pripadnici SFOR-a, reagirao je fra Mato Topić, gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit i predsjednik Inicijativnog odbora za ekološku i turističku kotu Ramskog jezera.

- Sva priča je ispričana a da nigdje nije naveden izvor informacija, zatim priča je puštena pred pripreme za turističku sezonu, za koju se nama najavljuje veliki broj turista, sportista i hodočasnika - kaže fra Topić.

Ističe da svojom reakcijom želi braniti samo status tih jezera i stanovnike koji žive na njihovim obalama.

- Sumnje u dobronamjernost teksta potkrepljujem pitanjima: Ako je to istina, kako znaju da se otpad bacao samo u Ramsko, Jablaničko i Buško jezero? Što je s ostalim jezerima u BiH - govori gvardijan.

Napominje da općina Prozor/Rama traži stalnu ekološku i turističku kotu Ramskog jezera, Tomislavgrad traži pravo na obeštećenje od vlasnika hidroelektrane iz Hrvatske, a za Jablaničko jezero traži se učvršćivanje kote u stalnim okvirima. Osim toga, Prozor/Rama, Jajce, Jablanica i Konjic traže udvostručenje obeštećenja koje dobivaju za potopljene površine, ističe naš sagovornik.

Zaključuje da je cilj teksta ta jezera proglasiti zagađenima kako ne bi imala turističku vrijednost i kako bi bila korištena samo za proizvodnju struje.

Traži se hitna reakcija nadležnih

Senzacionalan tekst o tajnom odlaganju radioaktivnog otpada u Prozoru je izazvao veliko uznemirenje i zabrinutost. Iako je veliki broj onih koji u te priče ne vjeruju, jer sve djeluje neuvjerljivo, mnogo je i onih koji, znajući koliko je naša vlast nesposobna da takve akcije spriječi, traže od nadležnih da istraže te glasine. U Općini kažu da su se odmah obratili kantonalnim i federalnom organima sa zahtjevom da poduzmu mjere na utvrđivanju prave istine.


Autor: H. MANOV

Zakon o vodama FBiH

Ovim Zakonom uređuje se način upravljanja vodama unutar teritorije Federacije Bosne i Hercegovine
Nivo: 
FBiH
Datum: 
10/11/2008

Osigurana sredstva za Nacionalni park Una

Nakon što je nedavno Vlada Federacije BiH donijela odluku o utemeljenju Nacionalnog parka Una, koji je ujedno prvi NP u FBiH te treći u BiH, imenovan je v.d. direktora JP Nacionalni park Una, te Nadzorni odbor na 60 dana, odnosno do okončanja procedure javnog konkursa, a obezbijeđena su i sredstva od 100.000 maraka kao početni kapital.

Nacionalni park prostire se u dužini od 19.800 hektara, a konačne granice trebale bi se utvrditi na trodnevnoj međunarodnoj konferenciji "Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja" koju je u Bihaću organiziralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma pod pokroviteljstvom Vlade FBiH i Općine Bihać.

Po završetku rada prvog dana konferencije federalni ministar okoliša i turizma, dr. sc. Nevenko Herceg govorio je o strateškom značaju NP Una. On je kazao da je u BiH potrebno što prije valorizirati zaštićena područja, kako bi ona počela donositi prihode, te da na tom putu treba koristiti iskustva Plitvičkih jezera i Krke u susjednoj Hrvatskoj.

Premijer USK-a Šemsudin Dedić i načelnik općine Bihać Hamdija Lipovača kazali su da se od NP Una očekuje razvoj kako turizma, tako i uopće privrede ovog kraja, od čega bi koristi trebali imati prije svega stanovnici, koji u tome vide svoju šansu za zapošljavanje.


Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka

Ovim pravilnikom uređuju se granične vrijednosti kvaliteta zraka i ciljne vrijednosti kvaliteta zraka kao indikatori planiranja kvaliteta zraka u prostoru, te pragovi upozorenja i pragovi/granice uzbune za pravovremeno djelovanje u slučaju kratkotrajnih pojava nedozvoljeno zagađenog zraka.

Nivo: 
FBiH
Datum: 
23/10/2008

Usvojen prijedlog zakona o nacionalnom parku Una

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je na današnjoj sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o Nacionalnom parku "Una", koji će biti prvi nacionalni park u Federaciji BiH.

Ovaj zakonski akt urađen je u skladu sa prijedlogom Općine Bihać i novom kategorizacijom Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN od 1944 do 1997.), a prethodila mu je izrada Studije izvodljivosti koja je u potpunosti potvrdila opravdanost zaštite i uspostave Nacionalnog parka "Una".

Zakon uređuje očuvanje i zaštitu prirodne vrijednosti i pejzažne osobitosti, izvornu prirodu s očuvanim ekosistemima i prirodnim procesima, te primjenu i drugih propisa s područja zaštite prirode i kulturne baštine.

Predviđeno područje Nacionalnog parka "Una" od 178,50 kilometara kvadratnih uključuje dio prostora bazena porječja rijeke Une uzvodno od Bihaća pa do Martin Broda i rijeke Unac do granice općine Bihać s općinom Drvar.

U ovim okvirima utvrđuje se područje stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja, odnosno onaj dio Nacionalnog parka koji nije obuhvaćen zonom stroge i usmjerene zaštite.

Nakon zakonskog utvrđivanja područja Nacionalnog parka, slijede aktivnosti na uspostavi preduzeća za upravljanje ovim parkom, formiranje i pokretanje rada upravljačkih tijela (upravnog i stručnog vijeća), registracija preduzeća, obilježavanje granica Nacionalnog parka, nalaženje i opremanje sjedišta i stvaranje drugih uvjeta za rad ovog preduzeća.

Dom naroda danas je usvojio i nacrte zakona o javnim preduzećima, zakona o privrednim društvima, te zakona o zapošljavanju stranaca.


Bravo Goražde

Nekoliko stotina građana BPK-a okupilo se danas pred zgradom Ministarstva privrede BPK-a gdje je u isto vrijeme u organizaciji Kantonalne i Federalne privredne komore te Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije trajala javna rasprava o temi“ Stanje energetskog sektora u BiH i FBiH te Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH.

Po zaključku Federalnog parlamenta sačinila ga je grupa eksperata iz ove oblasti kojima je također zadatak upoznati građane i vlasti na nižim nivoima o ovom dokumentu. Cilj je, kako su kazali, prikupiti sugestije i primjedbe, eventualno ih ugraditi u strategiju te je u formi konačnog prijedloga ponovo uputiti Parlamentu Federacije na usvajanje.

No, današnja javna rasprava je organizirana isključivo za zvaničnike i privrednike, što je upravo i bio povod mirnih protesta građana koje je organiziralo Udruženje Eko Drina Ustikolina, tvrdeći da je riječ o pokušaju lobiranja privrednika i zvaničnika za gradnju HE Ustikolina.

Sastanku se odazvao tek jedan privrednik i rijetki zvaničnici među kojima nisu bili ni čelni ljudi BPK-a i Općine Goražde a izostao je i najavljeni dolazak resornog federalnog ministra Vahida Heće.

Predstavnici nevladinih organizacija sastanak su izrevoltirano napustili jer na adresu niti jedne od njih nije stigao poziv.

Građani okupljeni ispred zgrade, noseći transparente s porukama „Ne damo Drinu“, „Drino, kuju danas plan tvoje smrti“. „Pakujmo Drinu u flaše a ne u jezera“ te uzvikujući parole „Dolje vlada...", "Ministre Hećo okani se đavoljeg posla“, bili su jedinstveni u stavu da neće dozvoliti gradnju hidroelektrane Ustikolina na Drini.

Iako su organizatori nastojali spriječiti incidente, protestnici su zgradu ministarstva privrede gađali jajima i paradajzom. Odustali su tek nakon upornih molbi organizatora da dostojanstveno protestuju i iskažu svoj stav na demokratski način, te su građani nakon jednosatnog okupljanja prošetali gradom i okupili se na Trgu branilaca grada.
- Mi smo se danas okupili ovdje da bismo odaslali jasnu poruku Vahidu Heću da na Drini ne može praviti centralu. Edhem Bičakčić je rano jutros već bio u Ustikolini s namjerom da ljude obmanjuje i lobira s obećanjima da će svima biti dobro. To nije istina, para hoće biti ali za mali uski krug ljudi koji bi prodali i dušu za nešto novca, ali mi im to nećemo dozvoliti, poručio je predsjednik UO Udruženja Eko-Drina Ustikolina Admir Kuljuh.

Savjetnik ministra za energetsku politiku i stručni koordinator za izradu strategije Hilmo Šehović kazao je Feni da je ovakva reakcija građana preuranjena te da se slučaj politizira.

„Paradoksalno je i nevjerovatno da ljudi reaguju na ovakav način a nisu ni saslušali ni vidjeli dokument. Mi smo samo stručnjaci koji žele prezentirati strateški plan i nismo došli ni na kakav predizborni skup, a politika je tu da odluči. Nismo za ovakav način dijaloga jer kada dođe vrijeme da saslušaju sve argumente, građani, odnosno lokalne zajednice će odlučiti da li su za ili protiv gradnje hidroelektrane“, kazao je Šehović. Naglasio je da će BiH biti suočena s nedostatkom električne energije koju će kako je istakao morati uvoziti te da u tom smislu treba iskoristiti potencijal koji ima i sačuvati svoju energetsku nezavisnost. Također je istakao da je po iskorištenosti hidropotencijala BiH zadnja u Evropi dok je potencijal rijeke Drine u ove svrhe iskorišten tek oko 34 posto.

Načelnik Općine Foča-Ustikolina Zijad Kunovac koji je prisustvovao javnoj raspravi, istakao je da je Općinsko vijeće Foča-Ustikolina donijelo odluku da nema gradnje HE dok se ne izrade strateški planovi koji će pokazati opravdanost i neopravdanost gradnje.

- Građani će se o tome izjasniti na referendumu i ono što oni kažu uradit će vijeće, kazao je Kunovac.

Načelnik Općine Goražde Mustafa Kurtović odbio je doći na javnu raspravu jer smatra da je daleko bolji bio prijedlog Općinskog vijeća Goražde o održavanju zajedničkog sastanka s predstavnicima Elektroprivrede kojem bi prisustvovali i vijećnici i građani i nevladin sektor, dodajući da mu nije jasno zašto do tog sastanka koji je trebao biti održan danas, nije došlo

„Kroz dvije sjednice vijeća mi smo potvrdili svoj generalni stav i sigurno nećemo odustati od odluke o zabrani gradnje HE Ustikolina. To treba biti svima jasno. Ove pokušaje u uskom krugu ljudi nikada neću podržati, a i građani s pravom negoduju. Drugačije bi bilo da je danas održan sastanak kako smo mi predlagali“ , kazao je Kurtović.


U Federaciji 15.600 kvadratnih kilometara šume

Čak 15.600 kvadratnih kilometara, od 25.500 koliko iznosi cjelokupna teritorija Federacije, prekriveno je šumom, od čega je 82 posto u državnom vlasništvu. Način gazdovanja ovim najznačajnijim obnovljivim resursom, prema zakonu, prepušten je kantonalnim upravama i njihovim šumsko-privrednim društvima.

Grupacija šumarstva i drvne industrije Federalne privredne komore, koja je u utorak raspravljala o ovim pitanjima, upozorila je na nezakonitu sječu te izradu šumsko-privrednih osnova entiteta.

Kako je naglašeno, iako se radi o velikom bogatstvu od 163,3 miliona kubnih metara zaliha u stablima, njima treba pažljivo gazdovati i obnavljati ih, jer imaju vijek trajanja.

U šumama Federacije najviše su zastupljeni bor i jela, a od listopadnog drveća bukva. Preporuke su da se ubuduće više sade hrast i javor te ostale vrste sve traženijeg industrijskog drveta.

Prikupi sadržaj